Studentica sam prve godine doktorskoga studija povijesti, a moja doktorska disertacija teži istraživanju intelektualnoga i političkoga djelovanja jedne od ključnih političara Hrvatske i Jugoslavije u razdoblju komunističke vlasti, Savke Dabčević Kučar. Istraživanje bi, teorijski i metodološki, ustrajalo na intelektualnoj analizi i elaboraciji te nužnoj diversifikaciji intelektualnih i političkih (pre)vrednovanja jugoslavenskoga komunističkog režima 1960-ih i ranih 1970-ih. Kontekstualni okvir disertacije čini namjera izučavanja mogućnosti reforme komunističkoga modela vlasti i društvenoga uređenja, dakle njegova društvenoga, političkoga i kulturno-identitetskoga projekta na primjeru intelektualnoga doprinosa pokušaju njegove liberalizacije. Komparativna i transnacionalna studija koja bi u obzir uzela slične reformističke tendencije u drugim komunističkim zemljama druge polovice 20. stoljeća ponudila bi teorijsku i metodološku novinu postojećim istraživanjima komunizma.

Premda je tema moje doktorske disertacije vezana uz istraživanje najvažnije političarke druge polovice 20. stoljeća u Hrvatskoj, unutar projekta Moderne misleće žene moja istraživačka pitanja dinamična su i poticajna jer su usmjerena na niz nedovoljno istraženih tema iz intelektualne povijesti žena 20. stoljeća; primjerice, sudjelujem u istraživanju međudjelovanja hrvatskih i međunarodnih ženskih organizacija u međuraću i razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata te u istraživanju ženskoga intelektualnoga političkog aktivizma u međuraću i u Drugom svjetskom ratu. S obzirom na to, moja projektna tema bavi se odnosom političke misli i intelektualnoga djelovanja žena u povijesti 20. stoljeća.

Projekt se bavi konstrukcijom ženske intelektualne historije u Hrvatskoj kako bi se objasnila intelektualna ishodišta shvaćanja moderne žene te mehanizmima konstrukcije (nacionalnih, vjerskih, rodnih, klasnih, kulturnih) kolektivnih i individualnih identiteta ženske polovice stanovništva u kontekstu raznih političkih uređenja na hrvatskom prostoru u vremenskom razdoblju od više od stoljeća. Ustraje se na kompleksnijem razumijevanju utjecaja strukturnih promjena usred velikih društvenih, gospodarskih, kulturnih i političkih događaja promatranoga razdoblja. Kao prvi takav projekt hrvatske historiografije, s osloncem na međunarodnu mrežu istraživača moderne i suvremene povijesti, projekt je izuzetno intelektualno stimulativan.

Dosad sam boravila na istraživanjima u muzejima, arhivima, knjižnicama i institutima u Hrvatskoj, Češkoj, Srbiji, Sloveniji, Mađarskoj i Italiji. Svoja sam dosadašnja istraživačka saznanja stečena radom na projektu izlagala na međunarodnim konferencijama u Parizu, Budimpešti, Varšavi, Zagrebu i Veneciji. Na matičnom fakultetu sudjelovala sam u organizaciji znanstvenih radionica koje su se bavile intelektualnom poviješću žena 20. stoljeća, s temama o (ne)vidljivosti žena u službenoj nacionalnoj povijesti, raspravama o ženskom pisanju o životu (life-writing) u tranziciji te o najnovijim spoznajama o ženama u komunizmu, sa sudjelovanjem dinamičnoga istraživačkoga tima koji obuhvaća domaće i strane znanstvenike te uključuje brojne hrvatske i inozemne stručnjake sa renomiranih sveučilišta.