U posljednjem desetljeću, zbog povećanja atmosferskog onečišćenja raznim ljudskim aktivnostima, šumski ekosustavi izloženi su povećanim koncentracijama štetnih tvari koje se ispuštaju u atmosferu. Područje Mediterana jedno je od najosjetljivijih područja na klimatske promjene i atmosferske utjecaje. Mediteranski šumski ekosustavi vrlo su bitni zbog velike bioraznolikosti i ekoloških funkcija koje pružaju. Ovaj ekosustav jedan je od najugroženijih šumskih ekosustava u Hrvatskoj posebno zbog ograničavajućeg izvora hranjivih tvari.

Kako bi se istražilo stanje mediteranskih šumskih ekosustava, uspostavljena su praćenja na četiri lokacije. Ispituju se šumski ekosustavi hrasta crnike (Querscus ilex L.) i hrasta medunca (Quercus pubescens Wild.) u Istri, alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) i crnog bora (Pinus nigra L.) u Dalmaciji. Atmosferska depozicija skuplja se kako bi se procijenilo trenutno opterećenje depozicijom te izračunalo kritično opterećenje dušikovim i kiselim spojevima. Također, prati se utjecaj ozona na vegetaciju. Provodi se vizualna procjena i utvrđuju se koncentracije ozona pomoću pasivnih mjerača. Jednom godišnje utvrđuje se količina hranjiva u tlu te analiza nutrijenata u lišću i iglicama. Prati se rasta stabala i stanje krošanja. Svi ovi parametri pridonose procijeni utjecaja onečišćivača zraka na zdravstveno stanje šumskih ekosustava. Dobiveni rezultati analiza i mjerenja statistički će se obraditi kako bi se utvrdila veza između pojedinih parametara te trenutno stanje odabranih šumskih ekosustava.

Rezultati ovog istraživanja pridonijet će širem pregledu i ocjeni stanja mediteranskih šumskih ekosustava na lokalnoj, regionalnoj i europskoj razini.