Prof. dr. sc. Ozren Polašek titulu doktora medicine stekao je 2003. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istoj ustanovi stekao je prvu titulu doktora znanosti obranivši disertaciju pod naslovom „Znanstvena uspješnost znanstvenih novaka”. Godinu kasnije na Sveučilištu u Edinburghu obranio je još jednu disertaciju pod naslovom „Investigating the role of human genome-wide heterozygosity as a health-risk factor”. Od 2010. zaposlen je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, gdje je 2020. izabran u zvanje redovitog profesora na Katedri za javno zdravstvo. Voditelj je Centra za globalno zdravlje koji djeluje pri istom fakultetu. Objavio je više od 350 znanstvenih radova i citiran je više od 43.000 puta. Bio je voditelj Znanstvenog centra izvrsnosti za personaliziranu medicinu i Centra kompetencija za molekularnu dijagnostiku na svojoj ustanovi te voditelj brojnih nacionalnih i međunarodnih projekata, a pod njegovim mentorstvom doktoriralo je devet novih mladih znanstvenika. Bio je član nekoliko panela za ocjenu projektnih prijedloga te recenzent brojnih časopisa. Od 2020. godine Vlada RH imenovala ga je članom Znanstvenog savjeta za borbu protiv koronavirusa. U moru osvojenih nagrada izdvajamo dvije državne nagrade za znanost (2006. i 2015.), nekoliko pohvalnica i priznanja Medicinskog fakulteta u Splitu i Sveučilišta u Splitu, a platforma Research.com nedavno ga je proglasila najboljim znanstvenikom u Hrvatskoj u područjima Genetics and Molecular Biology (globalni rang: 972) i Medicine (globalni rang: 13026). Kako kaže za sebe, obožava planine i fitness, a mrzi gluten. 1. veljače 2023. godine preuzeo je dužnost upravitelja Hrvatske zaklade za znanost.
Poštovani prof. dr. sc. Polašek, čestitamo Vam na izboru za novog upravitelja Hrvatske zaklade za znanost. Za početak nam recite što Vas je potaknulo na ovaj zaokret u karijeri – odnosno da s pozicije uspješnog sveučilišnog profesora i znanstvenika pređete na ovu poziciju?
Nove prilike i novi izazovi. Već prije sam se bavio istraživanjima o sustavu znanosti, volim analizu podataka i donošenje odluka na temelju znanja, imam iskustva u znanstvenom radu i upravljanju projektima, tako da je ova pozicija zapravo prirodni nastavak razvoja moje karijere. Prije petnaest godina sam već surađivao s kolegama iz Ministarstva i Nacionalnog vijeća za znanost na reformi i daljnjem razvoju sustava znanosti. Sada se život poigrao i vratio me u tu ulogu.
Vaše dosadašnje iskustvo sa Zakladom je višestruko – bili ste voditelj projekta 10,001 Dalmatinac, mentor više doktoranada, ali i član panela za vrednovanje. Na temelju svega ovoga, kako vidite ulogu Hrvatske zaklade za znanost u sustavu znanosti i visokog obrazovanja? Što vidite kao njezine prednosti, a gdje ima još prostora za napredak?
Sustav znanosti je jako složen, i ovih dana polagano shvaćam koliko je teško u takvom sustavu napraviti promjene. Uloga Zaklade mora istovremeno biti i poticajna i korektivna, a usklađivanje te dvije aktivnosti je prilično zahtjevno. Mislim da je svaki natječaj Zaklade prilika za novi mali pomak, i da se cijela znanstvena zajednica mora razvijati na takav način. Mi ćemo se truditi u provedbi biti bliži znanstvenicima, a od njih ćemo tražiti da budu bolji. Kada se svi takvi pomaci zbroje, možemo se nadati većem napretku.
Koji će biti prioriteti Vašeg mandata? Koja je Vaša vizija razvoja Zaklade u sljedećem četverogodišnjem razdoblju?
Malo je prerano za neke ozbiljne prioritete, trebat će mi vremena da vidim, analiziram i razumijem sustav iznutra. Tek tada ću se usuditi predlagati nove ideje. Za sada je cilj uklopiti se u postojeće aktivnosti i početi razmišljati o promjenama. Pri tome uvijek trebamo težiti prema izvrsnosti i transparentnosti, tako da smo već počeli raspravu o tome kako proces prijave i odabira projekata učiniti boljima i bržima, poput uključivanja stranih stručnjaka u naše panele. Jedan od ciljeva je i smanjenje administrativnog opterećenja, koje će svi korisnici projekata sigurno podržati. Najvažnije je osigurati redovite godišnje natječaje, kako bi cijela znanstvena zajednica mogla bolje planirati svoje aktivnosti i kako ne bismo stvarali probleme u ciklusu financiranja istraživanja i trajanju radnih mjesta.
I za kraj, ostajete li u znanosti? Hoćete li uz ovu novu poziciju imati vremena i volje uhvatiti se nekih novih istraživanja?
Bojim se da bi mi znanost kakvu do sada poznajem mogla postati luksuz za slobodno vrijeme. No, siguran sam da ću i na ovom mjestu naći nove ideje i prilike, i jedva ih čekam pronaći i pokrenuti.
