Istraživanje adaptivnih obilježja ribljih vrsta u okolišima pod antropogenim pritiskom predstavlja brojne izazove s obzirom da svojstva fenotipske plastičnosti riba pod utjecajem različitih ekoloških prilika ispoljavaju različite fenotipske vrijednosti. Kroz projekt „Utjecaj akvakulture na prirodne morske populacije (AQUAPOP)’” HRZZ-ov doktorand istraživat će fenotipska obilježja komarče (Sparus aurata) u prirodnim i antropogeno-uvjetovanim okolišima duž istočne jadranske obale.

S porastom proizvodnje komarče zabilježen je novi utjecaj na biotičku komponentu okoliša kroz formu bijega uzgojnih jedinki iz kaveznih infrastruktura u prirodni okoliš. S druge strane, uzgajališta tuna u morskom okolišu tvore umjetne strukture oko kojih dolazi do okupljanja organizama, a dio nepojedene hrane iz uzgoja koji se otpušta u okoliš značajno utječe na sastav, brojnost i vrijeme zadržavanja istih u blizini uzgajališta riba. Različiti okolišni uvjeti s drugačijim režimima ishrane uvjetuju morfološke karakteristike glave i položaju usta kao i u tjelesnom obliku kod divljih, uzgojnih i kavezno-asociranih populacija. Primjenom anatomskih točaka geometrijske morfometrije, kvantificirati će se morfološka obilježja tijela i otolita vrsta pod spomenutim utjecajima dok će se fiziološki odgovori promatrati kroz trofički status i spolnost protandričnih jedinki. Kroz energetski status dostupne hrane pratiti će se promjena spola uzgojnih i kavezno-asociranih populacija pri različitim dužinskim veličinama u odnosu na divlje populacije te će evalvuirati njihove reproduktivne strategije na promjenjivu brojnosti divlje komarče u Jadranu.

Istraživanje će polučiti alat za brzo raspoznavanje podrijetla na temelju vanjskog izgleda jedinki, a time i veću uspješnost prepoznavanja prebjega te njihovog izlova u prirodi kako bi se izbjegle potencijalne interakcije sa divljim populacijama.