Elena Petrović, mag. ing. agr., zaposlena je kao asistentica na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču. Tema njezine doktorske disertacije vezana je uz identifikaciju gljiva i testiranje antifungalne aktivnosti kemijskih i prirodnih preparata. U okviru projekta MOBDOK Elena je provela šest mjeseci na Universidade de Aveiro, Portugal, pod mentorstvom prof. dr. sc. Artura Alvesa.
Zašto ste odabrali Universidade de Aveiro kao Organizaciju-domaćin odnosno prof. dr. sc. Artura Alvesa kao mentora-domaćina? Jeste li Vi ili netko iz Vaše istraživačke grupe prethodno surađivali s mentorom ili članovima istraživačke grupe?
Od kada sam čula za MOBDOK projekt, imala sam veliku želju otići na usavršavanje kod vrhunskih stručnjaka iz područja molekularne biologije i mikologije, kako bih dodatno unaprijedila svoje znanje o morfološkoj i molekularnoj identifikaciji gljiva. Moja mentorica na doktorskom studiju, prof. dr. sc. Karolina Vrandečić, prije nekoliko godina provela je određeno vrijeme u Portugalu kod prof. dr. sc. Alana Phillipsa i predložila mi je odlazak k njemu. No, kako se profesor u međuvremenu umirovio, preporučio mi je svoga nekadašnjeg doktoranda, a sada profesora, prof. dr. sc. Alvesa. S obzirom na to da je prof. dr. sc. Alves jedan od vodećih stručnjaka u području molekularne biologije i mikologije, odluka je bila brza i s osmijehom mogu reći da je to bila jedna od mojih najboljih odluka. Na Universidade de Aveiro, Departamento de Biologia, dočekali su me zaposlenici i studenti s puno topline i srdačnosti da sam se osjećala kao kod kuće, iako sam bila daleko od nje. Osim s prof. dr. sc. Alvesom, u Portugalu sam većim dijelom radila s dr. sc. Micaelom Gonçalvesom za kojeg mogu reći da je izniman znanstvenik s velikim znanjem.
Koje su glavne razlike između Vaše matične institucije i Organizacije-domaćina u pogledu infrastrukture, uvjeta za rad, međuljudskih odnosa i slično?
Institut za poljoprivredu i turizam raspolaže vrhunskom opremom i uređajima. Universidade de Aveiro je ipak sveučilište pa se po tome razlikuju. Departamento de Biologia prostire se na tri kata, koja uključuju laboratorije za mikrobiologiju, funkcionalnu biologiju biljaka, botaniku, fikologiju, mikroalge, morsku biotehnologiju, molekularnu biotehnologiju, genetiku, održivu akvakulturu, ekologiju, ekotoksikologiju i jedinicu za divlje životinje. Stoga, naravno, imaju i puno više opreme za molekularnu dijagnostiku. Ono što me iznenadilo bio je njihov ritam; radni dan započinje oko 9 sati ujutro, a sasvim je uobičajeno ostati do 19 sati ili dulje. Za mene je to bio pravi mali kulturni šok, iako je njihov ritam puno sporiji i opušteniji. Laboratoriji su prostrani i u njima istovremeno radi i više od dvadeset ljudi: profesora, znanstvenika i studenata. U usporedbi s mojom dotadašnjom istraživačkom grupom od tri osobe, to je bila ogromna razlika. Svaki istraživač na početku dobiva svoj dio stola, uređaji se rezerviraju putem aplikacija, a jednom tjedno održava se sastanak svih članova laboratorija. Na sastancima uvijek netko iznosi svoja istraživanja kroz prezentaciju, pa svi imaju uvid u tuđi rad. To potiče suradnju, pruža priliku za savjete i sugestije te olakšava provedbu pokusa. Osim toga, raspravlja se i o praktičnim stvarima poput nabavke. Čak su i dani za čišćenje laboratorija raspoređeni, a sudjeluju svi koji laboratorij koriste. Ta visoka razina organiziranosti čini rad u velikim grupama iznimno učinkovit i ugodan.
Jesu li Vaša očekivanja koja ste imali prilikom prijave ispunjena? Je li trajanje studijskog boravka bilo dovoljno za ispunjavanje postavljenih ciljeva? Na koji način će se ovaj studijski boravak odraziti na Vašu doktorsku disertaciju?
Moja očekivanja nisu samo ispunjena, ona su daleko nadmašena! U suradnji s prof. dr. sc. Alvesom i dr. sc. Gonçalvesom imala sam priliku napraviti nešto što nas čini posebno ponosnima: identificirali smo pet novih vrsta gljiva koje do sada nisu pronađene u svijetu, kao i novu porodicu i rod gljiva. Dali smo im i prigodna imena, a jedno koje ću vam otkriti će vas, vjerujem, posebno razveseliti, a to je porodica Hrvaticaceae i rod Hrvatica, u čast našem narodu. Ostalo će uskoro biti objavljeno u znanstvenom radu. Što se tiče trajanja boravka, šest mjeseci pokazalo se idealnim. Rad s gljivama uvijek traži puno strpljenja jer treba čekati da narastu, a često je potrebno napraviti i brojne PCR analize. Budući da smo radili intenzivno, i po desetak sati dnevno, uspjeli smo završiti cijeli laboratorijski dio. Ono što me posebno veseli jest činjenica da sam tijekom boravka uspjela napisati i svoju doktorsku disertaciju. Vikendi i noći bili su rezervirani za to, ali trud se isplatio, disertacija je uspješno predana!
Hoćete li nastaviti suradnju s Organizacijom-domaćinom i/ili mentorom-domaćinom? Jesu li u planu zajedničke publikacije, projektne prijave, komercijalizacija istraživanja, dodatne posjete i sl.?
Da, svakako! Suradnja se nastavlja i svi su zainteresirani za nove zajedničke projekte. Imamo već nekoliko ideja i čim završimo rad u sklopu MOBDOK projekta, započet ćemo s pripremom novog projektnog prijedloga. Njihova ekspertiza iz područja molekularne biologije odlično se nadopunjuje s mojim istraživanjima u poljoprivrednim znanostima jer ja doprinosim znanjem o biljkama i fitopatogenima, a oni svojim iskustvom u radu s mikroorganizmima i molekularnoj dijagnostici. Već smo dogovorili i prijateljske posjete, a vjerujem da će u budućnosti biti i poslovno-prijateljskih susreta. Moram priznati da sam pojedince već osvojila našom domaćom kuhinjom: sarmom, pljukancima s tartufima i makovnjačom.
I za kraj, kakvi su Vaši dojmovi iz Portugala? Koliko je bilo lako/teško pronaći smještaj, je li Vam iznos dobivene stipendije bio dovoljan za pokrivanje troškova života i sl.?
Mogu reći samo jedno: rado bih se vratila! Portugal je čarobna država, a ljudi imaju nevjerojatan smisao za humor. Nerijetko smo se u laboratoriju smijali do suza. Također, upoznala sam i 12 Hrvata (Erasmus studenata), koji su mi bili velika podrška.
Što se tiče smještaja, pronašla sam ga bez problema putem stranice Idealista. Istina je da su cijene znatno više nego kod nas, u prosjeku od 850 do 1000 eura mjesečno, uz prilično skupe režije (struja i voda). No, uvijek postoji mogućnost dijeljenja stana, što je vrlo uobičajeno među studentima u Aveiru. S druge strane, hrana je jeftinija nego kod nas, a i javni prijevoz je povoljan. Stipendija je bila sasvim dovoljna da pokrije sve troškove, od puta i smještaja do hrane. Sve u svemu, ovo iskustvo bilo je jedno od najljepših u mom životu, i profesionalno i osobno.
Sažetak Eleninog usavršavanja:
Predloženo znanstveno-istraživačko usavršavanje usmjereno je na istraživanje gljiva izoliranih s masline, važne mediteranske vrste. Cilj je steći nova znanja i vještine koje će omogućiti prepoznavanje i točnu identifikaciju gljiva. Navedeno će dati uvid u vrste koje se nalaze na maslini i otvoriti mogućnosti daljnjih testiranja na izolatima, poput testiranja patogenosti, učinkovitosti sredstava za zaštitu bilja na patogene i dr., čime će se olakšati razvoj novih i učinkovitijih metoda zaštite maslina od bolesti koje uzrokuju patogene gljive. Usavršavanje će se fokusirati na dvije glavne metode — detaljno proučavanje morfoloških karakteristika gljiva i analizu njihove genetske strukture. Očekuje se da će ovo istraživanje imati značajan utjecaj na mikologiju kroz prepoznavanje različitih vrsta gljiva i upis sekvenci u nacionalnu bazu podataka GenBank. Također, navedeno će imati utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, posebno u mediteranskim regijama, jer gljivične bolesti mogu smanjiti prinos maslina i uzrokovati ekonomske gubitke. Točna identifikacija gljiva će pridonijeti očuvanju okoliša i smanjenju uporabe štetnih kemikalija u poljoprivredi zbog otvaranja mogućnosti izrade plana zaštite bilja prilagođenog patogenoj vrsti koja uzrokuje oboljenje. Rezultati ovog usavršavanja moći će se koristiti u daljnjim projektima s ciljem boljeg razumijevanja bolesti biljaka i osmišljavanja načina na koje se možemo boriti protiv njih na ekološki prihvatljiv način. Razvijene metode će dugoročno koristiti poljoprivrednicima i društvu općenito. Istovremeno, ovo usavršavanje će mladoj znanstvenici omogućiti razvoj karijere kroz stjecanje novih vještina, sudjelovanje u međunarodnom istraživanju i objavljivanje znanstvenih radova, čime će se dodatno unaprijediti znanstveni doprinos u području zaštite bilja.