Tomislav Javornik je zaposlen kao asistent na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Njegovo istraživanje u sklopu doktorske disertacije se temelji na selekciji otpornih genotipova graha na stres suše, te pronalasku genetskih regija povezanih sa tolerantnošću na sušu. U okviru programa mobilnosti MOBDOK-2023 Tomislav je proveo tri mjeseca na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, gdje mu je mentor-domaćin bio prof. dr. sc. Dominik Vodnik.
Fiziološke reakcije biljaka na stres suše odvijaju se na kompleksnoj razini. Stručno znanje i iskustvo u području fiziologije bilja prof. dr. sc. Dominika Vodnika i njegovog tima značajno je proširilo i pridonijelo mome razumijevanju tako složenih fizioloških procesa i dodatno nadogradilo doktorsko istraživanje. Uz kolegijalnu atmosferu i pomoć svih istraživača s lakoćom sam proveo sve potrebne analize, te uspješno realizirao sve istraživačke ciljeve.
Tijekom boravka na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani usvojio sam nove vještine vezane za analizu klorofilne fluorescencije, izmjenu plinova, određivanje sadržaja fotosintetskih pigmenata i analize anatomske građe lista. Tokom boravka, prisustvovao sam nastavi i terenskim istraživanjima studenata, što je otvorilo nove “ideje“ u provedbi nastave domaćim studentima.
Suradnja sa prof. dr. sc. Vodnikom i njegovim timom nastavit će se i u budućnosti. Buduća suradnja će se ostvariti kroz pisanje znanstvenog rada, provedbu novih pokusa, prijavu projekata i uzajamni posjet institucijama.
Boravak u Ljubljani mi se svidio. Ljubljana je idealan grad u kojemu je sve na dohvat ruke. Uobičajene svakodnevne obaveze mogu se s lakoćom obaviti pješice. Jezične barijere nije bilo. Troškovi života u Sloveniji su nešto veći od Hrvatske, ali stipendija je bila dovoljna da sve pokrije. Izazov može biti pronalazak smještaja, te bih savjetovao dobru pripremu prije dolaska.
Sažetak Tomislavovog usavršavanja:
Suša, značajan ograničavajući čimbenik u poljoprivrednoj proizvodnji, utječe na fiziološke, morfološke i razvojne procese biljaka, što rezultira smanjenjem prinosa. Identifikacija fenotipskih svojstva povezanih sa tolerantnošću na sušu i odabir tolerantnih genotipova graha se nameće kao jedna od najboljih strategija za očuvanje poljoprivredne proizvodnje i sigurnost hrane.
Istraživanje je provedeno na šest genotipova graha sa kontrastnom otpornošću na sušu. Tokom pokusa dio biljaka je bio uzgajan u uvjetima suše, a dio biljaka u kontrolnim uvjetima (dovoljno vode). Za vrijeme trajanja pokusa provedena su mjerenja klorofilne fluorescencije i izmjene plinova. Na kraju pokusa uzorkovane su biljke za laboratorijsku analizu sadržaja fotosintetskih pigmenata i analizu anatomske građe listova mikroskopiranjem. Cilj je bio utvrditi razlike u fiziološkim reakcijama tolerantnih genotipova u odnosu na osjetljive. Detaljno razumijevanje reakcija graha u uvjetima suše može značajno pridonijeti u selekciji otpornih genotipova i načinu na koji se poljoprivreda prilagođava klimatskim ekstremima.