Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) uspješno je završio provedbu međunarodnog istraživačkog projekta ENDURE – Nejednakosti, otpornost zajednice i novi modeli upravljanja u postpandemijskom vremenu (https://www.endure-project.org). Projekt je u Hrvatskoj financirala Hrvatska zaklada za znanost, a IRMO je sudjelovao kao jedan od 12 partnera iz Europe, Sjeverne i Južne Amerike okupljenih u konzorcij Trans-atlantske platforme za društvene i humanističke znanosti (TAP). Voditelj konzorcija bio je prof. Mihai Varga s Freie Universität Berlin, dok je hrvatski tim vodila dr. sc. Senada Šelo Šabić, uz sudjelovanje dr. sc. Emine Bužinkić, Nikice Kolara i Ane Vučemilović-Grgić.
Projekt je istraživao kako su mjere tijekom pandemije virusa COVID-19 utjecale na društvo i politiku – u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Posebno se pratilo kako su odluke vlasti oblikovale odnose između države i građana. U Hrvatskoj je pandemija upravljana bez službene objave izvanrednog stanja, ali kroz “stalno izuzeće” koje je omogućilo dodatnu koncentraciju moći i jačanje etnonacionalističke politike. Takav pristup najteže je pogodio migrante, izbjeglice i manjinske zajednice koje su bile isključene iz obrazovanja, zdravstvene skrbi i osnovnih usluga.
Istraživanja su obuhvatila i druge ranjive skupine: učiteljice u školama s manjinskom populacijom, koje su bez podrške snosile emocionalni i pedagoški teret krize; beskućnike, koji su pandemiju doživjeli kao oblik napuštanja od strane države; te mlade, koji su u istraživačkim radionicama organiziranima u okviru projekta izrazili osjećaj izolacije i gubitka, ali i otkrili priliku za preispitivanje ubrzanog tempa života.
Hrvatski istraživački tim je, u suradnji s TAP konzorcijem i Sveučilištem Wisconsin, proveo i nacionalno istraživanje o organizacijama, pandemiji i građanskom sudjelovanju, koje otkriva dublje društvene nejednakosti u pristupu političkoj vidljivosti i moći.
Završni događaji projekta u Zagrebu, Laboratorij otpornosti zajednice i konferencija “Organiziranje zajednice za sve”, pokazali su da otpornost u kriznim vremenima ne dolazi iz institucija, već iz svakodnevnih praksi solidarnosti i uzajamne pomoći – bilo da se radi o mrežama podrške među nastavnicima, migrantskim inicijativama ili mladima koji su stvarali vlastite prostore zajedništva.
Na temelju spoznaja dobivenih kroz projekt ENDURE razvija se nova studija Građanska mobilizacija i ograničenosti upravljanja: društveni odgovori na pandemiju koronavirusa u Hrvatskoj / Civic Mobilization and the Limits of Governance: Social Responses to COVID-19 in Croatia, koja istražuje kako su građani, kroz prosvjede i spontane mreže solidarnosti, stvarali alternativne oblike društvenog djelovanja. Naposljetku, projekt ENDURE je postavio temelje za nastavak međunarodne suradnje, između ostalog zajedničku komparativnu analizu građanske mobilizacije s poljskim istraživačima.
Cjeloviti izvještaj projekta, pod naslovom Uneven Governance, Unequal Impact: Reflections on the Social and Political Dimensions of the COVID-19 Pandemic, dostupan je na engleskom jeziku na poveznici.
Povezane publikacije:
Bužinkić, E., Foley, J., & Kerr, E. (2024). Crisis Governance, (De)Mobilisation and New Inequalities: The Legacy of COVID-19. Critical Sociology, 51(1), 105–114. https://doi.org/10.1177/08969205241268370
Bužinkić, E., & Šelo Šabić, S. (2024). COVID-19 Emergency Governance in Croatia: The Case of Perpetual Exception and Securitized Disenfranchisement. Critical Sociology, 51(1), 177–191. https://doi.org/10.1177/08969205241259167
Kerr, E., Bužinkić, E. & Foley, J. (2025). The Organization of Irresponsibility?: Reassessing COVID-19 in Europe. Leiden: Brill (u postupku objave)
Bužinkić, E. & Čolović, N. (u postupku recenzije). Precarity of Female Teachers in Minoritized Education in Croatia: Nationhood, Capitalism, and Care in COVID-19 (Post)Pandemic Worlds. In Karolak, Mrazowiecki & Varga (eds) Global Essential Workers.
Šelo Šabić, S. & Bužinkić, E. (u pripremi). Civic Mobilization and the Limits of Governance: Social Responses to COVID-19 in Croatia.