U časopisu Nature objavljen je članak znanstvenika s Medicinskog fakulteta u Splitu napisan u suradnji s kliničarima splitskog KBC-a i Zavoda za javno zdravstvo te znanstvenicima s EMBL-a. Jedan od dopisnih autora na članku je prof. dr. sc. Janoš Terzić, dok je prvi autor članka bivša HRZZ doktorandica, a sada viša asistentica na Medicinskom fakultetu u Splitu dr. sc. Blanka Roje.
Ovo je veliki uspjeh splitskih znanstvenika uzevši u obzir činjenicu da je u časopisu Nature do sada objavljeno tek nešto više od 70 članaka na kojima su kao autori navedeni znanstvenici s hrvatskom afilijacijom, od čega su na manje od njih 10 hrvatski znanstvenici bili prvi ili dopisni autori.
U radu je opisan novi način karcinogeneze uzrokovane bakterijama, što je ujedno tema aktualnog Istraživačkog projekta koji vodi prof. dr. sc. Terzić „Uloga mikrobiote u razvoju tumora mokraćnog mjehura“ (IP-2020-02-8921).
Sve više istraživanja potvrđuje da mikroorganizmi koji žive u i na ljudskom tijelu (mikrobiota) igraju važnu ulogu u nastanku tumora. Rak mokraćnog mjehura deseta je najčešća vrsta raka u svijetu, a njegov razvoj povezan je s kancerogenim tvarima iz okoliša, od kojih je najbolje opisan nitrozamin, koji se oslobađa izgaranjem duhana. U ovoj studiji autori su ispitivali na koji način mikrobiota crijeva doprinosi razvoju tumora mokraćnog mjehura induciranog spojevima nitrozamina BBN (N-butyl-N-(4-hydroxybutyl)-nitrosamine) i BCPN (N-butyl-N-(3-carboxypropyl)nitrosamine).
Autori su pokazali da određene skupine bakterija prisutne u mikrobioti pretvaraju BBN u kancerogeni spoj BCPN. Smanjenjem količine ovih bakterija u mikrobioti crijeva pomoću antibiotika autori su u znatnoj mjeri uspjeli umanjiti nastanak i progresivnost raka kod miševa. Nakon ovog otkrića pokušali su utvrditi mogu li bakterije iz ljudskih crijeva raditi ovu istu konverziju, što se pokazalo točnim, no uz značajne individualne razlike, što može objasniti zašto se kod nekih ljudi koji su izloženi potencijalno kancerogenim tvarima razvije tumor a kod nekih ne. Na temelju ovih nalaza moći će se razviti ciljane strategije procjene rizika i terapije usmjerene na točno određene dijelove mikrobiote.
Cijeli članak dostupan je u otvorenom pristupu na sljedećoj poveznici, a ovaj uspjeh popraćen je i na stranicama EMBL-a i portalu Index.hr. Čestitamo prof. dr. sc. Terziću i dr. sc. Roje te ostalim suradnicima na ovom uspjehu.
