U šestom izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene, koje je objavljeno 9. kolovoza 2021., citirana su četiri članka koji su dijelom ili potpuno izrađeni u okviru projekta IP-2013-11-2831 „Klima jadranske regije u njenom globalnom kontekstu (CARE)” voditelja akademika Mirka Orlića, koji je Hrvatska zaklada za znanost financirala u razdoblju od 2014. do 2018. godine.

Riječ je o sljedećim člancima:

• Patarčić, M., Gajić-Čapka, M., Cindrić, K., and Branković, C. (2014). Recent and near-future changes in precipitation extreme indices over the Croatian Adriatic coast. Clim. Res. 61, 157–176. doi:10.3354/cr01250
• Gajić-Čapka, M., Cindrić, K., and Pasarić, Z. (2015). Trends in precipitation indices in Croatia, 1961–2010. Theor. Appl. Climatol. 121, 167–177. doi:10.1007/s00704-014-1217-9
• Belušić, A. et al., 2018: Near-surface wind variability over the broader Adriatic region: insights from an ensemble of regional climate models. Climate Dynamics, 50(11–12), 4455–4480, doi:10.1007/s00382-017-3885-5
• Belušić Vozila, A., I. Güttler, B. Ahrens, A. Obermann-Hellhund, and M. Telišman Prtenjak, 2019: Wind Over the Adriatic Region in CORDEX Climate Change Scenarios. Journal of Geophysical Research: Atmospheres, 36 124(1), 110–130, doi:10.1029/2018jd028552

Budući da su to rijetki, ako ne i jedini članci obuhvaćeni izvješćem u kojima se kao vodeći autori pojavljuju hrvatski znanstvenici, može se zaključiti da je na taj način autorima članaka i projektu CARE dano izuzetno međunarodno priznanje dok je Hrvatska zaklada za znanost dobila potvrdu da je u pravo vrijeme poduprla istraživanje hrvatskih klimatskih prilika.

Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) znanstveno je tijelo UN-a za procjene rizika i prijetnji koje nosi izmijenjena klima. Izvješća IPCC-a objavljuju se svakih šest do sedam godina. Najnovije izvješće IPCC-ja objavljeno je tri mjeseca prije summita COP26 u Glasgowu, velike UN-ove konferencije na temu klimatskih promjena, na kojoj će države donijeti nove ambiciozne planove za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama.

Ovo dugo očekivano, dosad najopsežnije, ali i najdramatičnije izvješće o utjecaju ljudskih aktivnosti na globalno zagrijavanje i popratne klimatske promjene opisuje planet koji se velikom brzinom zagrijava, kao i učinke zagrijavanja koji bi u sljedećim desetljećima od loših mogli postati još puno gori. U izvješću znanstvenici navode kako Zemlja nije bila ovoliko topla u zadnjih 125 000 godina. Vrijednost ugljikovog dioksida danas je za 47 posto veća u odnosu na predindustrijsko doba, a prosječna temperatura se podigla za 1,1 ⁰C. Razine mora najviše su u posljednjih 3000 godina, dok je godišnja stopa podizanja te razine utrostručena. Ako razina mora nastavi rasti jednakom brzinom kao do sada, obalna područja, a moguće i čitavi otoci, bit će poplavljeni ili će potpuno nestati pod vodom. Sredozemno more je proglašeno klimatskom „žarišnom točkom” jer se zagrijava 20 posto brže od ostalih dijelova svijeta. Najvažnije zaključke izvješća možete pročitati ovdje.