Edit Content

17. 5. 2019.

P: Da li je dovoljno priložiti rodne listove djece kao dokaz o produljenu od 16 mjeseci za svako rođeno dijete, za period od 7 godina od doktorata?
O: Navedeno je prihvatljivo.
P: Podrazumijeva li se da kao “Certificate of PhD” i “Potvrda o doktoratu”
utočim u sustav isti dokument, oba puta na hrvatskom (s obzirom da je dokument izdan samo na hrvatskom jeziku)?
O: U obje verzije dokumenata potrebno je podignuti potvrdu o doktoratu na hrvatskom jeziku.

P: Imam pitanja u vezi potvrde na temelju koje možemo tražiti produljenje roka prijave na UIP ako smo doktorirali prije više od 7 godina.
1. Da li potvrda o rodiljnim dopustima treba biti napisana i na hrv. i na engl. ili je dovoljno samo na jednom jeziku (i kojem)?
2. Da li rodne listove djece i potvrde o rodiljnim dopustima generiramo kao jedan dokument ili možemo uploadati svaki posebno?
3. Da li se za svako dijete rođeno nakon stjecanja doktorata mogućnost prijave na UIP natječaj produljuje za 16 mj. bez obzira na to koliko smo vremena proveli na rodiljnom / roditeljskom dopustu?
O: 1. Navedenu potvrdu potrebno je dostaviti samo na hrvatskom jeziku.
2. Svu potrebnu dokumentaciju možete dostaviti u jednom dokumentu skenirano u PDF formatu.
3. Točno.

P: Kako se provodi postupak etičkog vrednovanja i jeli potreban s obzirom da je moj projekt na području humanističkih znanosti i da nema nikakvog testiranja ili eksperimentiranja?
O: U Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga na stranici 21. dostupna je poveznica na tablica etičkih pitanja.  Ako se na Vaše istraživanje primjenjuje neko od pitanja u tablici, prilikom prijave projektnoga prijedloga potrebno je priložiti potvrdu nadležnoga Etičkog povjerenstva o etičnosti istraživanja.

10. 5. 2019.

P: Imam dva pitanja koja se odnose na udio radnog vremena predviđenog za provedbu projektnih aktivnosti.
1) Od matične institucije (izbrisan naziv ustanove) smo nedavno dobili mail kojim se definira (citirajući novi kolektivni ugovor, Članke 67. i 68.) koji dio radnog vremena voditelj projekta, PhD studenti odnosno PostDoc-ovi smiju koristiti za provedbu istraživačkih aktivnosti. U neizmijenjenom obliku prenosim taj dio email poruke:

U skladu s navedenim,

  • voditelj projekta može za rad na projektu planirati do 55% radnog vremena (45 % znanost + 10% institucijski doprinos i administrativni poslovi)
  • suradnik na projektu koji je zaposlen na znanstveno-nastavnom radnom mjestu  do 45 % radnog vremena
  • suradnik na projektu koji je zaposlen na radnom mjestu asistenta  do 67,5 % radnog vremena 
  • suradnik na projektu koji je zaposlen na radnom mjestu poslijedoktorand  do 56,2 % radnog vremena

Zanima me koji je stav HRZZa prema tome, s obzirom da u svojim odgovorima uredno spominjete posvećenost pojedinih kategorija zaposlenika od 100%. Npr. u odgovoru na 2. pitanje od 19.4. pišete: …“ doktorandu i poslijedoktorandu koji su zaposleni na uspostavno istraživački projekt i koji 100 % radnog vremena moraju posvetiti radu na projektu“.
2) nastavno na prvo pitanje, a odnosi se na prijavitelja/potencijalnog nositelja UIPa i njegov angažman. Trenutno sam suradnik na jednom HRZZ istraživačkom projektu u kojem sam se obvezao participirati s 20% radnog vremena. Na vlastitom UIPu kojeg prijavljujem očekivani, a ujedno i kolektivnim ugovorom maksimalni dozvoljeni angažman mi iznosi 55%. Očito, 75% radnog vremena je neprihvatljivo za provedbu projektnih aktivnosti s obzirom na docentsko radno mjesto. Zanima me stav HRZZ prema takvoj situaciji. Da li je potrebno da se skinem s tog drugog projekta odmah sada, ili da čekam rezultate natječaja za UIP, pa tek u slučaju odobravanja vlastitog projekta tražim odjavu s tog drugog projekta gdje sam suradnik ili nešto treće?
O: 1. Istraživači kojima će iz sredstava projekta biti pokriveni troškovi plaće i školarine trebaju posvetiti 100 % radnog vremena radu na projektu. Ostali članovi istraživačke grupe trebaju posvetiti najmanje 30 % radnog vremena radu na projektu.
2.  Sukladno odluci o izmjeni postotka radnog vremena, voditelji projekata trebaju posvetiti najmanje 55 % svoga radnog vremena radu na projektu, a izvedivost predloženog projekta je predmet vrednovanja.
Na adresu e-pošte uspostavni@hrzz.hr upućuju se pitanja vezana uz natječajne uvjete. HRZZ ne može komentirati upute ustanove na kojoj ste zaposleni. Vaše radno opterećenje na projektima HRZZa mora biti adekvatno predviđenim istraživačkim aktivnostima.

P: Smije li se na mjesto postdoktoranda zaposliti osoba kojoj je prošlo više od deset godina od upisa doktorata, a koja nema stanke u karijeri poput rodiljnog dopusta, ali također nije ni uspjela u tom desetljeću pronaći zaposlenje u sustavu visokog obrazovanja?
O: Sukladno uvjetima natječaja navedeno nije moguće.

P: 1. Na projektu planiram zaposliti jednog doktoranda u prvoj godini čim prije, međutim za očekivati je da će od trenutka početka projekta do stvarnog zaposlenja (potpisivanja ugovora) proći nekoliko mjeseci zbog natječajnog roka i ostalih administrativnih postupaka. U uputama piše da je tijekom prve godine potrebno da su barem dva istraživača u projektnom timu. Izuzima li se ovih prvih nekoliko mjeseci do zaposlenja doktoranda od ovog pravila zbog toga sto nije moguće s datumom početka projekta zaposliti i čovjeka? Dakle, od početka projekta do zaposlenja doktoranda tj. potpisivanja ugovora, bila bih sama na projektu (uz konzultante-suradnike unutar institucije koje navodim u tekstu prijave).
2. Na projektu bih također kao člana istraživačkog tima stavila jednu kolegicu s iste institucije kao moja, koja je trenutno na dva HRZZ projekta od kojih jedan završava s kolovozom ove godine. Međutim njezin voditelj projekta je tražio produženje tog projekta, sto znaci da će projekt vjerojatno konačno završiti tijekom 2020. Mogu li onda navesti tu kolegicu kao člana svojeg istraživačkog tima koji će se pridružiti timu tek u 2.godini projekta? Drugim riječima, hoću li moći tu osobu unijeti u EPP sustav (ona je dakle na projektu za koji se traži produženje od rujna 2019, i na još jednom koji će trajati još neko vrijeme)?
O: 1. Navedeno je moguće uz napomenu da uloga „konzultanti-suradnici“ nije predviđena projektnim prijedlogom.
2. S obzirom na ograničenje o sudjelovanju na najviše dva HRZZ nije moguće u prijavu projektnog prijedloga uključiti navedenu znanstvenicu. Za trajanja projekta možete podnijeti zahtjev za uključivanjem članova istraživačke grupe.

07. 5. 2019.

P: Molim vas da nam na obrazložite na temelju činjenica zašto ste donijeli tako dramatičnu promjenu pravila u zadnji tren u svezi zapošljavanje poslijedoktoranda i srezali im maksimalno vrijeme zaposlenja s četiri na dvije godine i što trebaju napraviti prijavitelju koji su već napisali projektnu prijavu prema prvotnim pravilima?
O: Potrebno je prilagoditi projektnu prijavu sukladno važećim uvjetima natječaja.

P: Je li potrebno prijavi priložiti i prijevod doktorske diplome na engleski jezik, ako je diploma na hrvatskom jeziku i ako je diplomu izdalo hrvatsko sveučilište?
Ako da, je li potreban ovjereni prijevod ili je dovoljan neovjereni prijevod?
O: Dovoljno je priložiti diplomu na hrvatskom jeziku.

P: Da li možemo obrisati: “Please abide by the following text formatting constraints: font Open Sans or Arial, minimum font size: 10, margins (right and left margins 2.0, bottom margin 1.5), single line spacing.” bilo na kojem obrascu?
O: Obrasce nije dopušteno mijenjati stoga navedeno nije dozvoljeno brisati.

30.04.2019.

P: Članica istraživačkog tima iz Republike Srbije ima potvrdu o stečenom stupnju doktorice znanosti na njihovom službenom pismu, ćirilici. Zanima nas treba li prijevod na hrvatski ili engleski jezik i treba li taj prijevod biti ovjeren od strane sudskog tumača ili je dovoljno od strane njezine Institucije?
O: Svi članovi istraživačke grupe trebaju dostaviti životopis u kojem je potrebno navesti informacije iz kojih će se dobiti uvid u kompetencije članova istraživačke grupe. Potvrdu o stečenom doktoratu nije potrebno dostaviti.

P: Da li je moguće imati konzultanta na HRZZ projektu?
Ukoliko da, da li je potrebno navoditi njegov životopis u prijavnom obrascu?
O: Uloga konzultanta nije prihvatljiva prema uvjetima natječaja UIP-2019-04. Osim članova istraživačke grupe koji provode istraživačke aktivnosti na projektu mogu biti angažirani i suradnici sukladno Uputama za podnositelje projektnih prijedloga na str. 6.

26. 4. 2019.

P: Trenutno pripremam prijavu za Uspostavne istraživačke projekte pa bih Vas ljubazno molila odgovore na nekoliko pitanja.
1. Dodatni dokumenti: treba li potvrda Etičkog povjerenstva biti i na engleskom jeziku ili samo na hrvatskom? Isto me zanima i za ostale dodatne dokumente koje trebam priložiti, npr. ponude za opremu, sporazum sa školama o provedbi istraživanja – je li potrebno sve te dodatne dokumente također prevoditi na engleski (ili hrvatski)?
2. Doktorat znanstvenog novaka: u sklopu projekta planiram zaposliti znanstvenog novaka čija će tema doktorata (čitavo istraživanje) biti provedeno u sklopu Uspostavnog istraživačkog projekta. No, otvorila nam se mogućnost da znanstveni novak doktorski studij upiše na Humboltovom sveučilištu u Berlinu. Time bismo otvorili suradnju s jednom izuzetno važnom institucijom izvan RH, doktorand bi imao dva mentora – jednog profesora iz Berlina i mene kao predlagateljicu projekta. Dakle, projekt bi se proveo na instituciji u Hrvatskoj, ali bi osoba doktorirala (imala diplomu doktorata) Humboltovog sveučilišta. Da li time kršimo bilo koja pravila vezana uz projekt? Nisam pronašla u dokumentima da diploma mora biti sa hrvatskog sveučilišta, ali bi za svaki slučaj htjela provjeriti.
3. Status na projektu: ako je osoba trenutno u statusu doktoranda (dakle u vrijeme prijave projekta će još uvijek biti doktorand) no do kraja ove godine će doktorirati za što imam i potvrdu mentora, dakle postat će poslijedoktorand, na koji način tu osobu prijavljujem na projekt – u statusu istraživača (jer trenutno nema doktorat) ili statusu poslijedoktoranda (koji će imati na početku projekta)?
4. U uputama piše kako Potpora organizacije mora biti jasna, mjerljiva i detaljna – možete mi pojasniti ili dati primjer na koji način ćete mjeriti potporu organizacije?
O: 1. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti samo na hrvatskom jeziku.
2. Što se tiče poslijedoktorskog studija u inozemstvu, načelno natječajem nije predviđeno financiranje doktorskog studija izvan Republike Hrvatske. Iznimke su moguće, a svako je obrazloženje predmet vrednovanja iako, načelno se podupire doktorski studij u Hrvatskoj kako bi mogli biti sigurni da će mentor doktorandu uistinu biti hrvatski znanstvenik zaslužan za financiranje samog doktoranda, odnosno znanstvenik koji je prošao vrednovanje te s kojim je Hrvatska zaklada za znanost sklopila ugovor o financiranju.
3. Status doktorand i poslijedoktorand dodjeljuje se članovima istraživačke grupe kojima je iz sredstava projekta pokriven trošak plaće, odnosno školarine. Za zapošljavanje poslijedoktoranda potrebno je provesti javni natječaj na kojem se odabire najbolji kandidat za predloženo radno mjesto. U trenutku prijave na projekt navedena osoba može biti uključena u ulozi istraživača, a po otvaranju natječaja za poslijedoktoranda može se kandidirati za navedeno radno mjesto.
4. Sva prijavna dokumentacija vrednovat će se prema kriterijima za vrednovanje koji su dostupni na mrežnoj stranici Zaklade.

16. 4. 2019.

P: Kada je riječ o potvrdi nadležnog etičkog povjerenstva, na što se točno misli? Prijavljujem UIP u kojemu će se raditi s uzgojnim životinjama. Da li se pod nadležno etičko tijelo tu misli na Etičko povjerenstvo za  zaštitu životinja koje se koriste u znanstvene svrhe pri Upravi za  veterinarstvo i sigurnost hrane (Ministarstvo poljoprivrede)? Ako da, da li to znači da treba već sada njima poslati “Zahtjev za  odobrenje projekta” ili je to neki drugi oblik potvrde?
O: Ako je riječ o istraživanju koje uključuje rad sa životinjama potrebno je tražiti odobrenje Ministarstva poljoprivrede koje se dostavlja do kraja pregovora o doradi radnog i financijskog plana.

P: Na predstavljanju projekata rečeno je da je rok produžen 15 dana. Zašto nema službene informacije na stranicama? Ili je informacija s predavanja poluslužbena, pa moguće i netočna?
O: Na mrežnoj stranici Zaklade dostupne su informacije o produljenju roka za prijavu na natječaje.

12. 4. 2019.

P: Vezano uz usavršavanje, u Uputama je navedeno kako usavršavanje mora imati program prema kojem se provodi. Je li potrebno priložiti nekakav dokaz prilikom prijave projekta?
O: Dokaz o sudjelovanju na usavršavanju potrebno je dostaviti uz periodično izvješće. Pri prijavi nije potrebno prilagati dokaze.

9. 4. 2019.

P: Je li dovoljno priložiti potvrdu ustanove u koji radim o trajanju porodiljnog dopusta u svrhu produženja vremena od doktorata ili je potrebna neka druga potvrda?
O: Dovoljno je priložiti potvrdu ustanove o trajanju porodiljnog dopusta na hrvatskom jeziku za obje verzije prijavne dokumentacije jer se radi o potvrdi koja omogućuje utvrđivanje administrativnih uvjeta za prijavu na natječaj.

P: Planiram istraživanje na određenom svrsishodnom uzorku ispitanika. Je li potrebno pribaviti možda neku potvrdu kojom potvrđujem da ću moći doći do određenih ispitanika (radi se o braniteljskoj populaciji uglavnom)?
O: Ovisno o vrsti istraživanja koja se kane provesti među ispitanicima potrebno je dostaviti potvrdu Etičkog povjerenstva što je detaljnije pojašnjeno u Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga na str. 34.

P: 1. Ako sam zaposlena kao poslijedoktorand na (izbrisan naziv organizacije) (ugovor do 31.05.2020.), te dodatno kao voditelj grupe na privatnom znanstvenom institutu (izbrisan naziv organizacije) koga prijavljujem kao matičnu organizaciju koja mi daje potporu. Nakon isteka ugovora na medicini bit ću zaposlena na institutu. Eksperimenti će se odvijati na institutu, te će dio istraživačke grupe biti upravo s te institucije.
2. Ukoliko u trenutku prijave nemam znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, ali s obzirom na broj bodova i trenutne radove u draftu uskoro ću to i postati, smijem li u plan staviti da ću zaposliti doktoranda kojem ću nakon primanja u zvanje moći biti mentor?
3. Životopisi suradnika se ne prilažu, ako sam dobro shvatila iz već postojećih odgovora. Prilažu li se životopisi svih članova istraživačke skupine ili samo voditelja?
O: 1. Matična ustanova je ona na kojoj je voditelj projekta zaposlen i na kojoj se provodi projekt, a koja ispunjava uvjete propisane natječajem.
2. Pri prijavi projektnog prijedloga potrebno je predvidjeti zapošljavanje doktoranda, a odabir mentora će se provesti naknadno.
3. Potrebno je priložiti životopis predlagatelja projektnog prijedloga i svih članova istraživačke grupe čije se zapošljavanje ne planira putem projekta.

5. 4. 2019.

P: U tekstu natječaja “Uspostavni istraživački projekti” strana 3, fusnota 1 stoji da će se za majčinstvo vrijeme proteklo od stjecanja doktorata produžiti za 16 mjeseci za svako dijete rođeno prije ili poslije stjecanja doktorata.
1. Koju je dokumentaciju potrebno predati kako bi se iskoristila ova mogućnost, koje sve informacije mora sadržavati i na kojem jeziku? Kolegica koju namjeravam prijaviti kao članicu istraživačke grupe rodila je izvan Hrvatske, a potvrde o rođenju i rodiljnom dopustu su na engleskom, odnosno španjolskom jeziku. Treba li ih prevoditi na hrvatski i engleski?
2. Produžuje li se vrijeme proteklo od stjecanja doktorata za 16 mjeseci za svako dijete bez obzira na to koliko vremena je suradnica provela na dopustu?
O: 1. Potrebno je dostaviti Rodni list djeteta, na hrvatskom ili engleskom jeziku.
2. Mogućnost prijave na natječaj može se produljiti za 16 mjeseci za svako dijete rođeno prije ili poslije stjecanja doktorata, a ukupno vrijeme proteklo od stjecanja doktorata ne može prelaziti 11 godina.

2. 4. 2019.

P: 1. Jel potrebno dostaviti diplomu doktorata za sve članove istraživačkog tima ili samo za voditelja?
2. Jel potrebno dostaviti ugovor o radu za sve članove istraživačkog tima ili samo za voditelja?
O: 1. Potrebno je dostaviti diplomu samo za predlagatelja istraživačkog projekta.
2. Ugovor o radu je potrebno dostaviti za članove istraživačke grupe koji se planiraju zaposliti na projektu, odnosno, za one koji će primati plaću iz projekta, nakon što se odobri njihovo zapošljavanje. Predlagatelj projektnog prijedloga mora dostaviti dokaz o svom zaposlenju što može biti Ugovor o radu.

29. 3. 2019.

P: Molim Vas za pojašnjenje, tj. gledište osoba koje kreiraju kriterije za evaluaciju projekata u sljedećoj situaciji za koju nisam siguran da je propisana pravilima. 
1. Može li se prijaviti projekt pri čemu voditelj ima trenutno zaposlenje na instituciji, poznato je da će se raspisati natječaj za docentsko mjesto čiji rezultati će biti poznati nakon administrativne provjere, ali prije evaluacije projekata? Tj. možete li takve prijave uzeti u obzir za evaluaciju uvjetno da kandidat dobije stalnu poziciju do trenutka kad kreće evaluacija?
2. Na koji način se evaluiraju projekti u kojima bi prijavitelj želio zasnovati grupu u deficitarnom području za koje se obrazovao u inozemstvu, a ne postoje iskusniji suradnici baš u tom području? Je li bolje prijaviti takav projekt u grupi od 1 ili 2 istraživača ili u suradnji sa suradnici u bliskim područjima?
O: 1. Kako bi prijava bila administrativno prihvatljiva matična organizacija mora jamčiti da će voditelj biti zaposlen tijekom trajanja projekta što mora biti vidljivo iz obrasca Potpora organizacije.
2. Za provedbu uspostavno istraživačkog projekta nisu predviđeni suradnici nego osnivanje vlastite istraživačke grupe. Natječajem je propisan i najmanji broj članova istraživačke grupe. Suradnici su mogući ali se ne uključuju u radni i financijski plan te se istraživanje kao i uspostava grupe ne može temeljiti na njima.

26. 3. 2019.

P: Do kada TOČNO tijekom procesa evaluacije se može priložiti odobrenje etičkog povjerenstva za predloženo istraživanje?
O: Potvrdu Etičkog povjerenstva potrebno je dostaviti uz prijavu na natječaj ili što prije za trajanja vrednovanja.

P: 1. Zanima me može li organizacija Voditelja odnosno Prijavitelj (humanističke znanosti) zaposliti doktoranda koji dolazi iz drugog znanstvenog područja (prirodne znanosti) iz projektnim ciljevima opravdanih razloga? Podrazumijeva se da će taj doktorand upisati doktorski studij iz prirodnih znanost i može li u tom slučaju voditelj projekta biti komentor doktorata dok bi mentor doktorata doktorandu bio Suradnik na projektu i to iz doktorandovog primarnog istraživačkog područja.
2. Je li moguće u tom slučaju prijaviti interdisciplinarni projekt? Organizacija Prijavitelja je akreditirana isključivo u okviru humanističkih znanosti (jedno polje) i može li ona uopće prijaviti interdisciplinarni projekt?
O: 1. Prema uvjetima natječaja doktorand zaposlen na projektu mora izraditi i obraniti doktorsku disertaciju čija je tema vezana za temu projekta. Ako postoje opravdani razlozi za njegovo uključenje u projektne aktivnosti isti se može uključiti kao član istraživačke grupe. U Cjelini C prijavnog obrasca potrebno je opisati raspodjelu uloga i zadataka članova istraživačke grupe te opis profila i kompetencija potrebnog doktoranda.
2. Projekt je moguće prijaviti u područje za koje je akreditirana matična ustanova predlagatelja. U Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, str. 16., pojašnjeno je kako postupiti ako se prijavljuje interdisciplinarni projektni prijedlog.

22. 3. 2019.

P: Što se događa u slučaju da predlagatelj UIP tijekom trajanja projekta odobrenog za financiranje trajno napusti matičnu ustanovu (raskid ugovora o radu)?
1. Mora li se Zakladi vratiti dio sredstava do tog trenutka iskorišten za projekt? Ako da – koji dio sredstava se vraća i tko je obveznik (matična ustanova ili predlagatelj osobno)?
2. Sto se događa s doktorandom zaposlenim na tom projektu?
3. Postoji li mogućnost “prijenosa” projekta u drugu ustanovu koja bi također omogućavala izvedbu projekta?
4. Možete li objaviti šprancu ugovora koji se potpisuje između predlagatelja, matične ustanove i HRZZ?
O: 1 – 3 Očekuje se da će predlagatelj projektnog prijedloga koji prijavi Uspostavno istraživački projekt biti zaposlen na ustanovi za vrijeme provođenja projekta. Sve navedene situacije će Zaklada naknadno vrednovati.
2. Prestankom financiranja projekta prestaje i financiranje plaća zaposlenih iz projektnih sredstava.
4. Ugovor o dodjeli sredstava nije javno dostupan već se dostavlja predlagateljima čiji su projekti odobreni za financiranje.

P: Je li moguće podnijeti prijavu samo na engleskom jeziku ili se zahtjev mora podnijeti na hrvatskom i engleskom jeziku?
O: Prema Uputama za podnositelje projektnih prijedloga na str. 10 prijavna dokumentacija mora biti na službenim obrascima na hrvatskom i na engleskom jeziku.

P: Zbunjuje me u kojem rodu treba pisati projekat. Do sada uvijek sam pisala projekat u ime cijele istraživačke grupe odnosno npr. ” Mi predlažemo…..”, “Voditeljica projekta XY ima iskustva u ….”. 
Međutim sada me zbunjuje konkretno dio B.b. gdje u zagradi piše…. 
“istraživanja koje ste dosad, za vrijeme doktorskog studija i poslijedoktorskog usavršavanja, proveli u ovom području, najvažnije rezultate i njihovu povezanost s predloženim istraživanjem te važnost uspostavljanja istraživačke grupe u ovom području istraživanja” što shvaćam kao pitanje postavljeno meni kao pojedincu.
Dakle dali da onda pišem u trećem rodu npr. “Predloženi voditelj XY kroz svoj je doktorski rad stekao je iskustvo u….” ili da pišem “Kroz svoj doktorski rad stekao sam iskustvo u…”
O: U dijelu prijave u kojem je riječ o postignućima voditelja projekta piše se u prvom licu jednine, a u dijelu prijave u kojem se navode aktivnosti projektnog tima piše se u prvom licu množine,  odnosno u onom licu koje je potrebno sukladno opisima aktivnosti.

12. 3. 2019.

P: U natječajnoj dokumentaciji postoji ograničenje na jednog zaposlenog doktoranda i na plaćanje jednog doktorata. Ne predstavlja li to ograničenje određenu pristranost prema znanostima koje troše mnogo na opremu i terenska istraživanja, u odnosu na one znanosti koje prvenstveno ulažu u ljude? Zar se interes HRZZ-a za većim brojem visokoobrazovanih i društvu znanja ne bi trebao očitovati upravo kroz broj doktoranda koji uspijevaju doktorirati na kompetitivnim projektima, a ne kroz sam broj projekata ili količinu opreme? Zar ljudi nisu najveća vrijednost? Molio bih vas da o tome razmislite makar u budućim pozivima. Dodatno, s ovakvim ograničenjem nemoguće je da se s UPI-a prijavi na kasniji natječaj HRZZ-a za plaću doktoranda (jer se ne može predvidjeti plaćeni doktorat), a također nema ni mogućnosti pregovaranja s tvrtkama da plate doktoranda za kojeg postoji predviđeno makar financiranje doktorata.
O: Svake godine Zaklada otvara natječaj „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ na koji se voditelj uspostavnog projekta može prijaviti.

P: 1. Promatra li se projekt kao interdisciplinarni ukoliko su članovi istraživačkog tima iz različitih polja (npr. građevinarstvo i arhitektura) ili isključivo ako su članovi iz različitih područja (npr. tehničke i društvene znanosti)?
2. U Uputama na 7. stranici piše: “Ovim natječajem neće se financirati istraživanje čija je svrha komercijalna…” Ako bi se u okviru Uspostavnog projekta radilo na istraživanju novog građevinskog materijala i definiranju novog konstrukcijskog elementa za građenje, smatra li se to komercijalnim? U okviru projekta bi se proizveo samo onaj broj elemenata koji je nužan za provedbu eksperimentalnog istraživanja i za provjeru hipoteza.
O: 1. Voditelj projekta može prijaviti projektni prijedlog isključivo u onom području ili područjima za koje je akreditirana znanstvena organizacija u kojoj je on zaposlen. Tema projekta određuje znanstveno područje projekta, dok članovi istraživačke grupe mogu biti iz različitih područja ako je to potrebno za provođenje projektnih aktivnosti.
2. Ukoliko se radi o istraživanju čiji su rezultati blizu primjene u gospodarstvu predlažemo Vam da pročitate uvjete za natječaj „Partnerstvo u istraživanjima“ jer se takva istraživanje ne mogu podržati u okviru ovog natječaja.

P: Na koji je način predviđeno formalno evidentiranje aktivnosti i uloge suradnika na projektu kojima je od doktorata prošlo više od sedam godina te samim time ne ulaze u kategoriju prihvatljivih članova istraživačke grupe.
Obzirom na važnost ove kategorije suradnika za kvalitetu provedbe samog istraživanja, zanima me je li njihovo uvrštavanje predviđeno samo u narativnom dijelu projektne prijave, primjerice u Cjelini B a. Trenutno stanje u području istraživanja, gdje se navodi sljedeće: „Navedite članove istraživačke grupe i suradnike na projektu i opišite koja će biti njihova uloga.“ (str. 19. Uputa) ili ih se navodi još negdje u projektnoj prijavi.
Također, molim Vas dodatna pojašnjenja vezana uz pitanje na koji je način predviđeno evidentiranje radnog opterećenja ove kategorije suradnika u slučaju da projekt bude prihvaćen za financiranje, obzirom da nisu predviđeni radnim i financijskim planom.
O: Ulogu suradnika je moguće navesti u Prijavnom obrascu u Cjelini B.
Postotak sudjelovanja na projektu za suradnike nije određen. Očekuje se da projektne aktivnosti provodi u najvećoj mjeri istraživačka grupa.

8. 3. 2019.

P: Zanima me pošto se prijavljujem na Uspostavni i pokušavam uspostaviti novi animalni model, te me zanima sljedeće. Ako u prvoj godini ne uspijem uspostaviti dotični animalni model, da li postoji mogućnost prelaska na drugi sličan uz obrazloženje?
O: Sve izmjene projektnih aktivnosti su predmet vrednovanja te vrednovatelji ocjenjuju jesu li izmjene metodologije i smjera istraživanja opravdane.

P: Zanima me da li postoji neki obrazac od HRZZ za upisivanje životopisa ili se po datom predlošku z predlagatelja projekta?
O: Životopis predlagatelja projekta je potrebno ispuniti prema zadanom predlošku koji se nalazi u Prijavnom obrascu.

P: Pojam datum stjecanja doktorata; iz natječaja se odnosi na datum obrane doktorske disertacije ili datum izdavanja diplome/potvrde o stjecanju akademskog stupnja doktora znanosti?
O: Datum kada je doktorska disertacija javno obranjena.

Edit Content
Edit Content

17. 5. 2019.

P: Na tekućem istraživačkom HRZZ projektu moj angažman iznosi 40%. Mogu li biti prijavitelj uspostavnoga projekta, ako je minimum angažmana na uspostavnom projektu za voditelja 50%?
O: Sukladno odluci o izmjeni postotka radnog vremena, voditelji projekata trebaju posvetiti najmanje 55 % svoga radnog vremena radu na projektu, prema tome možete prijaviti projektni prijedlog na natječaju UIP-2019-04.

07. 5. 2019.

P: Trenutno sam zaposlen na fakultetu u inozemstvu, ali sam istovremeno u postupku zapošljavanja na fakultetu u Hrvatskoj. Fakultet u hrvatskoj izdat će mi pismo potpore i garantirat će mi zaposlenje tijekom trajanja projekta, što zadovoljava uvjete natječaja. No, EPP sustav mi ne dozvoljava prijaviti UIP projekt sa stranom adresom. Koja je preporučena procedura u ovome slučaju? Promijeniti adresu u adresu buduće ustanove?
O: U EPP sustavu potrebno je navesti podatke organizacije na kojoj ćete se zaposliti. Navedena organizacija treba ovjeriti „Administrativni obrazac“ i obrazac „Potpora ustanove“.

26. 4. 2019.

P: U opisu uspostavnih projekata HRZZ-a navedeno je sljedeće:
“predlagatelj projektnog prijedloga može biti suradnik na jednom tekućem HRZZ Istraživačkom projektu ili može biti prijavljen kao suradnik na jednom projektnom prijedlogu prijavljenom na natječaj Istraživački projekti u 2019. godini;”
Ja sam suradnica na dvama HRZZ-ovim istraživačkim projektima, od kojih jedan, projekt (izbrisan naziv projekta), prestaje s ovom godinom, dakle, u vrijeme trajanja uspostavnoga projekta kojega prijavljujem, bila bih suradnica na jednome HRZZ-ovom projektu.
Molim Vas za savjet je li to prihvatljivo i ako nije, možete li mi predložiti neko najpovoljnije rješenje ove situacije?
O: Prema uvjetima natječaja UIP-2019-04, na str. 3, jedan istraživač može istodobno biti aktivan na dva HRZZ projekta. Ako navedeni projekt završava do 31. prosinca 2019. možete prijaviti Uspostavni istraživački projekt.

12. 4. 2019.

P: U natječajnoj dokumentaciji na str. 5 navodi se tko sve može biti predlagatelj UIP-a. Može li osoba koja je zaposlena na stručnome radnom mjestu u sustavu znanosti biti predlagatelj s važnom napomenom da je riječ o osobi (1) s doktoratom, (2) izborom u znanstveno zvanje i (3) upisanom u Upisnik znanstvenika MZO-a.
Drugim riječima, možete li potvrditi da je definicija znanstvenika, kako ju tumači Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokome obrazovanju (NN 123/2003, članak 31. “Znanstvenici u smislu ovoga Zakona su osobe koje su sukladno ovom Zakonu izabrane u odgovarajuća znanstvena zvanja i upisane u Upisnik znanstvenika.”) primjenjiva i kod vas u HRZZ-u?
O:  Navedena osoba može biti predlagatelj UIP-a, pod uvjetom da matična organizacija ispunjava uvjete natječaja (akreditacija).

P: Imala bih dva pitanja:
1) Što ako predlagatelj projektnog prijedloga odnosno voditelj u međuvremenu  ide na rodiljni dopust ili duže bolovanje? Može li se odgoditi početak provedbe projekta?  Što se događa ako ključni članovi
istraživačkog tima idu na rodiljni dopust pa istraživački tim nije u mogućnosti pratiti radni plan i financijski plan projekta?
2) Smije li biti voditelj netko tko je trenutno voditelj međunarodnog zajedničkog znanstveno-istraživačkog (hrvatsko-slovenskog) projekta MZO (Bilateralne suradnje), koji završava u prosincu 2019. s obzirom na uvjet iz natječaja “nije voditelj projekta financiranog iz drugih izvora u okviru natječaja sličnih ciljeva”.
O: 1. Odgovori su već dostupni na mrežnoj stranici Zaklade od 8. ožujka.
2. Prema Uputama za predlagatelje projektnih  prijedloga, str. 5., navedena osoba zadovoljava uvjete za prijavu projektnog prijedloga na natječaj UIP-2019-04.

9. 4. 2019.

P: Uvjeti natječaja i odgovori na pitanja suptilno, ali nedovoljno jasno, razlikuju status suradnika i voditelja kod prijava projekata u 2019.
Pojašnjeno je da znanstvenik koji je suradnik na aktivnom IP projektu i suradnik na natječajnom roku PZS-2019, ne može biti prihvatljivi predlagatelj u svojstvu voditelja na natječajnom roku UIP-2019.
Konkretno, da li znanstvenik koji je suradnik na aktivnom IP projektu i predlagatelj u svojstvu voditelja na natječajnom roku PZS-2019, može biti prihvatljivi predlagatelj u svojstvu voditelja na natječajnom roku UIP-2019, pri čemu bi predlagatelj morao odabrati samo jedan projekt za vođenje ako bi i PZS i UIP bili dodijeljeni?
O: Moguće je prijaviti PZS-2019-02 i UIP-2019-04, no u slučaju da oba projektna prijedloga budu prihvaćena za financiranje, voditelj projekta morat će odabrati koji će projekt provoditi.

P: Molim Vas pojašnjenje u vezi prihvatljivih voditelja Uspostavnih istraživačkih projekata. Trenutno nisam voditelj, niti suradnik na HRZZ projektima, ali sam voditelj projekta za koji su temeljem internog natječaja Sveučilišta u Osijeku odobrena manja sredstava, a projekt završava u ožujku 2020. Zadovoljavam li uvjete voditelja za prijavu projekta u okviru UIP-2019 ili IP-2019 natječaja?
O: Prema Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga, na str. 5. zadovoljavate uvjete za prijavu projektnog prijedloga na natječaj UIP-2019-04.

P: Upute za predlagatelje projektnih prijedloga natječaj Uspostavni istraživački projekti na stranici 5 definiraju uvjete koje mora zadovoljavati predlagatelj projektnog prijedloga i nigdje ne kažu da voditelj mora biti zaposlen na znanstveno-nastavnom ili znanstvenom radnom mjestu. Može li predlagatelj biti netko tko ima izbor u znanstveno zvanje u odgovarajućem području i zaposlen je na suradničkom ili nastavnom radnom mjestu?
O: Uvjetima natječaja nije definirano treba li predlagatelj projektnog prijedloga biti zaposlen na znanstveno-nastavnom ili znanstvenom radnom mjestu.

P: Molim dodatne upute za prijavu uspostavnog projekta 2019 koje nisam uspio naći u Službenim Uputama za prijavu.
Čini mi se da je moj slučaj i neka vrsta presedana. Zadovoljavam SVE uvjete natječaja, posebno uvjet da sam doktorat stekao najmanje 2 i najviše 7 godina od datuma roka za prijavu projekta. Imam se namjeru prijaviti kao voditelj koji bi uspostavio istraživačku grupu potrebnu za scietific excellence funkcionirnaje novih laboratorija instituta
No sada slijedi kvaka:
Ja ću 2020 godina, kada mi projekt koji će biti odobren i koji će biti  tek u početnoj fazi provedbe, navršiti uvjet za redovnu MIROVINU (veljača 2020) godine.
Kako u pravilima za prijavu projektnog prjedloga NIGDJE ne stoji niti nema ograničenja starosti prijavitelja, niti ima ikakvog drugog ograničenja s time u vezi molim da me uputite koje formalne postupke trebam odraditi da Prijava mojeg uspostavnog projekta bude formano (administrativno) valjana.
Da li je u redu da projekt prijavim kao voditelj s navedenim vremenom do roka 2020 koji spominjem , a nakon toga s 50% aktivnosti koliko mi sadašnji novi zakon dozvoljava aktivnosti uz redovitu mirovinu i imenovanje (odmah prilikom prijave) suvoditelja koji će stupiti u tu funkciju kada ja dobijem mirovinsko rješenje  tako da zajeno odradimo proket do kraja, (suvoditelj bi bio legalni nasljendik istraživačke grupe u dlajnjem znanstvenoom poslu i aktivnostima u novom labosu)
Molim vrlo precizne upute jer projekt ću svakako prijaviti jer ne vidim prepreka. Molim  upute za prijavu, ne upute da projekt ne prijavjujem, a ako će uputa biti NE prijaviti tada molim potpuno prvano pojašnjenje i pojašnjenje zašto to nije u natječajnoj dokumentaciji.
Ista pitanja vrijede i za prijavu istraživačkog projekta (pitanja vezana uz umirovljenje) molim i za taj slučaj prijave iste odgovore (dodatno ću ih uputiti na odgovarajuću adresu elektorničke pošte.)
O: Voditelj uspostavnog istraživačkog projekta koji financira HRZZ mora biti u radnom odnosu za trajanja projekta. Prema uvjetima natječaja za UIP-2019-04 nije predviđeno imenovanje suvoditelja.
Ljubazno Vas upućujemo na Upute za predlagatelje projektnih prijedloga, str. 3. i 4. u kojima su pojašnjeni ciljevi uspostavnih istraživačkih projekata.

P: U Natječaju piše da voditelj projekta mora biti 70% radnog vremena zaposlen na projektu. Međutim, prema Granskom kolektivnom ugovoru to nije moguće jer je primjerice za docenta maksimalan rad u znanosti 63%. Možete li odgovoriti hoće li biti promjene ovog uvjeta i hoće li biti problem ako nam institucija potpiše rad na projektu od 63%?
O: HRZZ je upoznat s odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje stoga će doći do izmjena uvjeta natječaja. Obavijest o izmjeni natječaja bit će objavljena na mrežnoj stranici HRZZ-a.

P: Ako sam poslijedoktorand na Medicini u sklopu HRZZ projekta (izbrisan naziv projekta), iako to iz nekog razloga nije vidljivo na mojem profilu među aktivnim prijedlozima, te suradnik na jednom tekućem projektu (izbrisana šifra projekta), mogu li prijaviti Uspostavni istraživački projekt? Bilježi li se to kao jedno suradništvo ili dva?
O: Ako ste kao poslijedoktorand zaposleni na HRZZ projektu ne možete se prijaviti na ovaj natječaj.

5. 4. 2019.

P: Zaposlenik sam jedne sastavnice (izbrisan naziv sveučilišta). Doktorirao sam pred tri godine i namjeravam se prijaviti na natječaj za Uspostavne istraživačke projekte kao voditelj projekta.
Imam dva pitanja u vezi voditelja projekta:
1) Postoji li mogućnost da se moja prijava automatski odbaci ili se značajno smanji šansa za dobivanje sredstava ukoliko nikada nisam bio na postdoktorskom usavršavanju u inozemstvu?
2) Može li se kao postdoktorsko usavršavanje uvažiti boravak u trajanju od jedne godine na drugom sveučilištu ili fakultetu unutar Hrvatske, nakon stjecanja doktorata?
O: 1. i 2. Poslijedoktorsko usavršavanje u inozemstvu, kao i sve ostale kvalifikacije predlagatelja projekta predmet su vrednovanja, a nisu administrativni uvjet temeljem kojeg se prijava prihvaća ili odbija.

2. 4. 2019.

P: Obzirom da mi je sad u zadnjem natječaju odobren projekt Izobrazbe novih doktora znanosti, jel se mogu prijaviti kao voditelj ovoga projekta? Ako da, u popunjavanju profila u EPP sustavu, jel za pitanje ‘Jeste li trenutno voditelj nekog HRZZ projekta?’ pišem odgovor ‘DA’ ili ‘NE’?
O: Sudjelovanje na natječaju Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti ne ograničava vašu prijavu na natječaj UIP-2019-04. U tom je slučaju u EPP sustavu za pitanje „Jeste li trenutno voditelj nekog HRZZ projekta?“ potrebno označiti „NE“ s obzirom na to da uloga mentora u programu „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ ne ulazi u ograničenje uloga o sudjelovanju na HRZZ projektima.

29. 3. 2019.

P: 1. Ja sam trenutno na poslijedoktorskom usavršavanju u Kyotu. Na (izbrisan naziv organizacije) mi je trenutno ugovor na mirovanju, međutim izabran sam u docenta, te novi ugovor očekujem da će biti potpisan prije ljeta 2019. Možete li me savjetovati po pitanju toga da li je neka dodatna dokumentacija (osim dokumenta potpore institucije) potrebna pri prijavi projekta?
2. Da li mogu ispuniti i poslati prijavu za uspostavni samo na engleskom?
O: 1. Prema uvjetima natječaja, matična organizacija mora jamčiti da će voditelj biti zaposlen tijekom trajanja projekta što mora biti vidljivo iz obrasca Potpora organizacije.
2. Prijavnu dokumentaciju potrebno je dostaviti na hrvatskom i engleskom jeziku.

P: Zanima me da li voditelj projekta može biti osoba zaposlena na radnom mjestu poslijedoktoranda kojoj ističe ugovor za vrijeme trajanja projekta?
S obzirom da Ministarstvo zadnjih 6 mjeseci nije odobrilo niti jedno radno mjesto u matičnoj instituciji unatoč postojećim koeficijentima, postoji realna mogućnost da voditelju i članovima istraživačke skupine isteknu ugovori prije kraja projekta što automatski znači da većina poslijedoktoranata ne može uopće prijaviti projekt.
O: Prema uvjetima natječaja, matična organizacija mora jamčiti da će voditelj biti zaposlen tijekom trajanja projekta što mora biti vidljivo iz obrasca Potpora organizacije.

26.3.2019.

P: 1. Zanima me da li je moguće da netko bude voditelj ili član istraživačke grupe u Uspostavnom istraživačkom projektu ukoliko će jedan dio vremena trajanja projekta biti na porodiljnom dopustu?
2. S obzirom da se očekuje da voditelj projekta posveti projektu 70% svoga radnog vremena zanima me da li je moguće da netko tko koristi zakonsku mogućnost rada na pola radnog vremena (a drugu polovicu radnog vremena koristi porodiljni dopust na treće dijete) bude voditelj Uspostavnog istraživačkog projekta?
3. Također me zanima da li je moguće da voditelj Uspostavnog istraživačkog projekta bude netko kome će prije završetka projekta isteći postojeći ugovor o radu u okviru znanstvene institucije u kojoj je zaposlen, odnosno može li se u okviru projekta predvidjeti da se sredstvima projekta plaća poslijedoktorand koji je ujedno i voditelj projekta?
O: 1. Ako voditelj nije u mogućnosti provoditi projektne aktivnosti dulje od tri mjeseca dužan je o tome obavijestiti Zakladu. U slučaju da voditelj projekta ode na porodiljin dopust može tražiti mirovanje projekta do povratka, što znači – pauziranje financiranja projekta i provođenja projektnih aktivnosti.
2. S obzirom na ciljeve Uspostavnog istraživačkog projekta očekuje se vrlo visok angažman voditelja projekta što je neophodno obrazložiti u prijavi a panel će procijeniti prihvatljivost.
3. Matična organizacija mora jamčiti da će voditelj biti zaposlen tijekom trajanja projekta što mora biti vidljivo iz obrasca Potpora organizacije. Prema uvjetima natječaja, trošak plaće voditelja projekta nije moguć.

P: Mogu li prijaviti uspostavni projekt u trajanju 4 godine ako sam zaposlena kao viši asistent – poslijedoktorand na javnom znanstvenom institutu do rujna 2021. godine? Koje je najmanje moguće trajanje projekta?
O: Programom Uspostavni istraživački projekti financiraju se projekti u trajanju od 5 godina.
Matična organizacija mora jamčiti da će voditelj biti zaposlen tijekom trajanja projekta što mora biti vidljivo iz obrasca Potpora organizacije.

P: Doktorirala sam u srpnju 2008. Majka sam troje djece – prvo dijete sam rodila 1994 dok sam još bila redoviti student Sveučilišta u Zagrebu. Za drugo dvoje djece koristila sam rodiljni dopust. Da li će se i za prvorođeno dijete vrijeme proteklo od stjecanja doktorata produžiti za 16 mjeseci? Odnosno da li sam u mogućnosti na ovom natječajnom roku biti suradnik ili voditelj uspostavnog istraživačkog projekta?
O: Možete se prijaviti na natječaj jer prema uvjetima natječaja, str. 3 (fusnota 1), mogućnost prijave na natječaj može se produljiti za 16 mjeseci za svako dijete rođeno prije ili poslije stjecanja doktorata, a ukupno vrijeme proteklo od stjecanja doktorata ne može prelaziti 11 godina.

P: U tekstu natječaja stoji da je predlagatelj projektnog prijedloga znanstvenik koji je za vrijeme trajanja projekta zaposlen na javnom sveučilištu. Da li poslijedoktorand kojemu ugovor ističe prije predviđenog kraja projekta može biti voditelj uspostavnog istraživačkog projekta.
O: Matična organizacija mora jamčiti da će voditelj biti zaposlen tijekom trajanja projekta što mora biti vidljivo iz obrasca Potpora organizacije.

22.. 3. 2019.

P: Mogu li se prijaviti kao voditelj na natječaj UIP-2019 ako sam trenutno suradnik na jednom tekućem HRZZ IP-2018 projektu i prijavljen sam kao suradnik na natječaj PZS-2019 koji je u postupku evaluacije.
O: Ne. Uvjeti za prijavu na natječaj navedeni su u Uputama za podnositelje projektnih prijedloga na str. 5.

P: Prema naputcima za prijavu uspostavnog projekta (UIP-2019-04) za predlagatelja stoji “da je doktorat stekao najmanje 2, a najviše 7 godina prije datuma roka za prijavu na ovaj natječaj.”. Doktorirao sam 26. srpnja 2012., a rok za podnošenje prijave je 30. travnja 2019. godine. S obzirom na buduće rezultate natječaja te na eventualni početak projekta u 2020., moje je pitanje da li kao predlagatelj kvalificiram za prijavu uspostavnog ili istraživačkog projekta?
O: Da.

15. 3. 2019.

P: Zanima me da li mogu prijaviti uspostavni istraživački projekt kao voditelj ako sam zaposlena na određeno vrijeme kao poslijedoktorand te mi ugovor ističe za vrijeme trajanja projekta (2021. godine).
P: Već deset godina sam zaposlena na javnom institutu, kao znanstveni novak – na mjestu asistenta. Zbog prekida u karijeri (dva porodiljina dopusta) šestogodišnji ugovor za znanstvenog novaka istekao je u drugom mjesecu 2019. Trenutno sam u postupku dobivanja suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja za poslijedoktoranda. Nakon isteka ugovora za znanstvenog novaka dobila sam ugovor o radu do 31.12.2019.
Mogu li biti predlagatelj projekta na pozivu Uspostavni istraživački projekti 2019.? Da li bi bilo prihvatljivo ukoliko u pismu potpore institucije bude navedeno osigurano radno mjesto tijekom trajanja projekta?
Trenutno sam suradnik sam na uspostavnom istraživačkom projektu HRZZ-a do 2023.
O: Predlagatelj projektnog prijedloga u trenutku prijave potporom organizacije mora jamčiti da je voditelj projekta zaposlen tijekom trajanja projekta.

P: Da li podnositelj uspostavnog projekta može biti perspektivni mladi znanstvenik koji u trenutku podnošenja prijave još nije formalno zaposlen na Fakultetu (zbog trenutno nepostojanja raspoloživog koeficijenta za radno mjesto), no aktivan je u nastavi te ima izbor u naslovno zvanje docenta (sa sklopljenim ugovorom za taj dio angažmana), a osobito je aktivan i u istraživačkoj domeni, jer ima izbor u zvanje znanstvenog suradnika te je i do sada bio vanjski suradnik na znanstvenim projektima HRZZ na istoj ustanovi? Potporu ustanove za vlastiti uspostavni projekt može dobiti, a očekivana mogućnost njegova zaposlenja je početak 2020.
O: U Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, na str. 5 navedeni su uvjeti koje predlagatelj projektnog prijedloga mora zadovoljavati. Voditelj uspostavnog istraživačkog projekta mora biti zaposlen s početkom projekta.

P: Trenutno sam suradnik na jednom HRZZ IP-2018 projektu i prijavljen sam na natječaj PZS-2019 kao suradnik. Mogu li se prijaviti kao voditelj na natječaj UIP-2019?
U slučaju da projekt prijavljen na PZS-2019 bude odobren, imao bih opciju isključiti se s tekućeg projekta IP-2018 jer je moj doprinos mali i koncentriran u prvoj godini projekta.
S obzirom na tekst natječaja mislim da se mogu prijaviti jer “u trenutku prijave nisam voditelj niti na jednom projektu koji financira HRZZ, nisam voditelj HRZZ-ovog Uspostavnog istraživačkog projekta, neću biti prijavljen kao suradnik na ovom natječajnom roku (UIP-2019-04) te nisam voditelj projekta financiranog iz drugih izvora u okviru natječaja sličnih ciljeva;”
I “predlagatelj projektnog prijedloga može biti suradnik na jednom tekućem HRZZ Istraživačkom projektu” (suradnik sam na jednom tekućem projektu) i neću ” biti prijavljen kao suradnik na jednom projektnom prijedlogu prijavljenom na natječaj Istraživački projekti u 2019. godini.”
O: Odgovor na pitanje vezano uz ograničenja o sudjelovanju već postoje na mrežnoj stranici Zaklade.

12. 3. 2019.

P: Temeljem novog natječaja za prijavu uspostavnih projekata objavljeno je da će se vrijeme proteklo od stjecanja doktorata produžiti za 16 mjeseci za svako dijete rođeno prije ili poslije stjecanja doktorata.
Majka sam troje djece rođene 2008., 2010 i 2012. g, a akademski stupanj doktorice znanosti stekla sam 22.10.2010.g. Sukladno natječajnoj dokumentaciji, vrijeme od stjecanja doktorata se u mome slučaju produljuje za 48 mjeseci. Trenutno nisam voditelj niti suradnik na HRZZ projektima.
Molim Vas povratnu informaciju da li udovoljavam vremenskim uvjetima natječaja za predlagatelje projekta?
O: Prema uvjetima natječaja, str. 3, mogućnost prijave na natječaj se može produžiti sukladno navedenom, a ukupno vrijeme proteklo od stjecanja doktorata ne može prelaziti 11 godina.

P: Koristim priliku da za svaki slučaj provjerim mogu li biti voditelj na Uspostavnom projektu koji bi sada prijavljivao ako sam trenutno suradnik na jednom uspostavnom istraživačkom projektu financiranom od strane HRZZ i voditelj na jednom internom projektu, financiranome od strane matične institucije. Interni projekt će završiti do 31. 1. 2020. godine, no moguće ga je završiti i ranije ove godine, ako zbog vođenja internog projekta ne mogu biti voditelj na Uspostavnom projektu HRZZ-a koji bi sada prijavljivao? Sve ovo pitam jer mi nije sasvim jasna rečenica s 5. stranice Uputa: “u trenutku prijave … nije prijavljen kao suradnik na ovom natječajnom roku (UIP-2019-14) te nije voditelj projekta financiranog iz drugih izvora u okviru natječaja sličnih ciljeva”.  Spomenuti interni projekt sam preuzeo od mentora nakon što je otišao u mirovinu.
O: Ako ste suradnik na jednom HRZZ projektu možete prijaviti uspostavni istraživački projekt.

P:Doktorirao sam 17.11.2017. mogu li prijaviti uspostavi? Tj. Gleda li se godina doktorata ili točan broj dana?
O:Prema Uputama, str. 5., prijavitelj projektnog prijedloga je znanstvenik koji je doktorat stekao najmanje 2 godine prije datuma roka za prijavu na ovaj natječaj.

P: Doktorirala sam 2011. godine te sam u tome trenutku po svim uvjetima ‘osim petogodišnjeg docentskog staža) uključujući objavljene radove ispunjavala uvjete za izvanrednog profesora. Docent sam postala 2014. godine. Godinu dana ranije, 2013. godine, na našoj skupini predmeta na fakultetu gdje smo nastavu do tada obavljale dvije profesorice i ja, jedna je profesorica umirovljena. Nakon toga smo preostala profesorica i ja same držale svu nastavu dok i ona nije umirovljena 2016. godine. Nekoliko mjeseci prije njenoga umirovljenja dobili smo asistenta doktoranda, s kojim sam sama držala svu nastavu (cca 500 norma sati za mene) do kada 2018. godine nismo dobili još jednoga asistenta te smo sada ekipirani.
Ja sam i dalje jedini nastavnik na desetak predmeta koji može biti voditelj kolegija te držati predavanja i seminare te će tako biti minimalno do 2022. godine ukoliko bi asistenti doktorirali u roku, što po mojoj procjeni nije izgledno.
Moje je pitanje: postoji li mogućnost da HRZZ uvaži ove okolnosti te mi dopusti prijavljivanje na uspostavni projekt. Naime zbog iznimno velikoga nastavnoga i administrativnoga opterećenja od 2013. do 2018. godine nisam uspjela adekvatno razvijati i znanstveni dio karijere te sam tek sada u mogućnosti uspostaviti svoju istraživačku grupu.
O: 1. U Uputama, str 5., detaljno su pojašnjeni uvjeti koje mora zadovoljavati predlagatelj projektnog prijedloga.

8. 3. 2019.

P: U najavi raspisivanja natječaja za IP i UIP 2019 (objavljenoj na mrežnim stranicama HRZZ-a 07.01.2019.) stajalo je da „Svi voditelji i suradnici HRZZ projekata koji završavaju do 31. prosinca 2019. mogu se prijaviti na natječaje u 2019. godini, sukladno uvjetima natječaja.“  Međutim, u otvorenom natječaju navedeno je samo „…predlagatelj projektnog prijedloga može biti suradnik na jednom tekućem HRZZ Istraživačkom projektu…“
Znači li to da, ako sam suradnik na 2 istraživačka HRZZ projekta, bez obzira što jedan od ta 2 projekta završava tijekom 2019. godine, ne mogu prijaviti UIP na ovom natječajnom roku
O: Svi voditelji i suradnici HRZZ projekata koji završavaju do 31. prosinca 2019. mogu se prijaviti na natječaje u 2019. godini, što bi u konkretnom slučaju značilo da možete prijaviti projektni prijedlog na natječaj UIP-2019-04.

P: Zanimala bi me koja je tolerancija na uvjet o stjecanju doktorata znanosti kod prijave Upostavnih istraživačkih projekata.
Naime, doktorirao sam 02.05.2017. čime mi na dan zatvaranja 30.04.2019. nedostaje dva dana da ispunim uvjet od najmanje 2 godine.
Znače li ta dva dana automatsko odbijanje projektnog prijedloga ili će biti prihvaćen na ocjenjivanje ?
O: Prema Uputama, predlagatelj projektnog prijedloga je znanstvenik koji je doktorat stekao najmanje 2 godine prije datuma roka za prijavu na ovaj natječaj.

P: Zaposlenica sam (izbrisan naziv organizacije) i planiram prijaviti projekt na natječaj za Uspostavnu potporu koji je raspisan 28. veljače 2019. godine. Prije same prijave, zanima me što se događa ukoliko projekt bude prihvaćen te ukoliko, tijekom provedbe, voditelj projekta ode na rodiljni dopust? Što se događa ukoliko doktorand ode na rodiljni dopust?
P: Kakva su pravila ukoliko potencijalna voditeljica ili pak neka od članica tima ima porodiljini tijekom trajanja projekta – sto se u tom slučaju događa s projektom? Da li je predvidjena takva mogućnost?
P: Što ako tokom trajanja uspostavnog istraživačkog projekta voditelj projekta ode na plaćeni (ili neplaćeni) dopust, zbog razloga koji nemaju izravne veze sa samim projektom (npr. obnašanje javne dužnosti, rodiljni dopust, usavršavanje u inozemstvu, i sl.)? Da li se projektne aktivnosti (i zacrtani rezultati) privremeno „pauziraju“  u periodu odsustva voditelja projekta i nastavljaju nakon njegovog povratka ili postoji obaveza izvršavanja tih aktivnosti uz preuzimanje obaveza vođenja projekta od strane nekog drugog člana istraživačke skupine?
O: U slučaju da voditelj projekta ode na porodiljin dopust može tražiti mirovanje projekta do povratka. S druge strane, ako doktorand ide na porodiljin dopust, projektne aktivnosti za koje je bio zadužen preraspodjeljuju se ostalim članovima istraživačke grupe.
Osim zdravstvenih razloga i nepredviđenih situacija, sve ostale situacije pojedinačno će se razmatrati s obzirom na specifičnosti ovog natječaja i činjenicu da njima voditelj projekta pokreće vlastitu istraživačku grupu.

P: Ja sam poslijedoktorand na (izbrisan naziv organizacije) s punim radnim vremenom. Ugovor mi traje do povratka djelatnice s rodiljnog dopusta, najduže do 23.10.2020. Moje pitanje je: mogu li biti predlagatelj projektnog prijedloga premda trenutno nisam u stalnom radnom odnosu?
U slučaju da se zahtjeva da predlagatelj u trenutku prijave bude u stalnom radnom odnosu, da li je moguća prijava koja bi bila uvjetovana time da do početka projekta pređem u stalni radni odnos?
O: Prema Uputama, u trenutku prijave predlagatelj projektnog prijedloga mora biti u stalnom radnom odnosu.

P: Trenutno sam zaposlena na jednom institutu u inozemstvu te sam doktorirala u 11. mjesecu 2017. Zanima me da li se mogu prijaviti na natječaj za uspostavne projekte kako bi svoju karijeru nastavila u Hrvatskoj, također s obzirom na to da bi tek s predviđenim početkom projekta (siječanj 2019.) napunila dvije godine od doktorata.
O: Prema Uputama, predlagatelj projektnog prijedloga je znanstvenik koji je doktorat stekao najmanje 2 godine prije datuma roka za prijavu na ovaj natječaj.

P: Ja sam voditelj individualnog projekta kojeg financira (izbrisan naziv organizacije) (financije vrlo male, tek za jedan kongres ili članarinu, čisto simbolično) bez mogućnosti financiranja laboratorijskog rada.
Ujedno ću biti prijavljena kao suradnik na Istraživačkom projektu HRZZ-a na ovom tekućem natječaju 2019. godine.
Pitanje glasi: Da li se ja mogu prijaviti kao voditelj Uspostavnog projekta HRZZ-a na ovom tekućem natječaju 2019. godine?
O: Što se tiče ograničenja sudjelovanja u natječajima HRZZ-a, u ovoj situaciji moguće je prijaviti Uspostavni istraživački projekt.

P: Stekao sam doktorat prije godinu i pol dana. Mogu li se svejedno prijaviti na natječaj?
O: Prema Uputama, predlagatelj prijedloga je znanstvenik koji je doktorat stekao najmanje 2, a najviše 7 godina prije datuma roka za prijavu na ovaj natječaj.

P: Molio bih Vas za informaciju vezano za prijavu uspostavnog projekta (2019), naime prošle godine sam prijavio ERC Starting grant koji je trenutno u postupku evaluacije (voditelj) a obzirom na  članak u natječaju:
„u trenutku prijave nije voditelj niti na jednom projektu koji financira HRZZ, nije (bio) voditelj HRZZ-ovog Uspostavnog istraživačkog projekta, nije prijavljen kao suradnik na ovom natječajnom roku (UIP-2019-04) te nije voditelj projekta financiranog iz drugih izvora u okviru natječaja sličnih ciljeva“
Da li svejedno mogu prijaviti Uspostavni istraživački projekt?
S obzirom da mi je od doktorata prošlo 6.5 godina ako ne mogu, onda planiram prijavu Istraživačkog projekta.
O: Prema Uputama, str. 5., zadovoljavate uvjete za prijavu projektnog prijedloga na natječaj UIP-2019-04 s obzirom da trenutno niste voditelj ERC projekta.

P: Kao voditelj sam prijavila projekat u sklopu PZS-2019-02 te sam suradnik na HRZZ projektu koji završava 31.8.2019. Prema tome, nisam voditelj ni jednog trenutnog projekta, a s početkom ovog projekta završit će i projekat na kojem sam suradnik. Mogu li prijavit UIP-2019-04 kao voditelj? Na radionici za PZS-2019-02 bilo nam je rečeno da će to biti moguće.
O: Moguće je prijaviti PZS-2019-02 i UIP-2019-04, no u slučaju da oba projektna prijedloga budu prihvaćena za financiranje, voditelj projekta morat će odabrati koji će projekt provoditi.

P: U Natječaju za Uspostavne istraživačke projekte piše da od doktorata smije proći najviše 7 godina od roka za prijavu na Natječaj. Ja sam doktorirao 18.04.2012. sto je 12 dana prije roka za predaju projektnog prijedloga. Da li to znaci da vise ne mogu prijaviti Uspostavni istraživački projekt nego isključivo standardni Istraživački projekt?
O: U ovom slučaju može se prijaviti samo Istraživački projekt.

P: Želio bih se prijaviti za uspostavni projekt, međutim doktorirao sam 30. ožujka 2012. godine čime, za mjesec dana prelazim ograničenje od maksimalno 7 godina od doktorata do trenutka prijave, koji je kraj travnja. Zanima me znači li ovo automatsku eliminaciju zbog formalnih razloga, ili se ipak mogu javiti.
O: Prema uvjetima natječaja UIP-2019-04 predlagatelj projektnog prijedloga je znanstvenik koji je doktorat stekao najviše sedam godina prije datuma roka za prijavu na ovaj natječaj, što je u ovom slučaju 30. travanj.

P: Kako mi ugovor na određeno vrijeme na mjestu višeg asistenta/poslijedoktoranda ističe početkom srpnja 2019, a očekivani početak financiranja uspostavnog HRZZ projekta je siječanj 2020, da li spadam u kategoriju koja se može prijaviti kao predlagatelj projektnog prijedloga?
O: Prema Uputama, predlagatelj projektnog prijedloga u vrijeme prijave projekta mora biti zaposlen na ustanovi na kojoj planira provoditi istraživanje.

Edit Content

17. 5. 2019.

P: Ukoliko doktorand koji će biti uključen u projekt prima placu u ustanovi gdje se vrši istraživanje, ali će imati plaćenu školarinu iz projekta koliki postotak radnog vremena mora biti na projektu?
O: Postotak radnog vremena koji navedeni doktorand posvećuju provedbi projekta ne može biti manji od 30%.
P: Molila bih za dodatno pojašnjenje uvjeta za zapošljavanje doktoranda koji bi trebao doktorirati u okviru projekta. U ranijim odgovorima ste naveli da bi trebalo zaposliti osobu koja još nije upisala doktorski studij ili je na početku doktorskog studija, odnosno zaposliti doktoranda koji prema svom ugovoru o studiranju ima pravo na status doktoranda još najmanje četiri godine. Također, naveli ste da se doktorandima koji su već upisani na doktorski studij ugovor o radu umanjuje za trajanje doktorskog studija koji su već odslušali. 
S obzirom da je u Pravilniku o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu navedeno da “Student ima pravo završiti studij pod uvjetima pod kojima ga je upisao u roku od osam godina” (članak 8), je li moguće zaposliti doktoranda koji je upisan u 3. godinu studija, a koji bi htio promijeniti temu svog doktorskog istraživanja (nova tema odgovara projektu)? Bi li u tom slučaju bilo moguće zaposliti doktoranda na 4 godine umjesto na 2? Naime, ako se u obzir uzmu izmjene u temi i nacrtu doktorskog istraživanja koje bi doktorand trebao napraviti te sama provedba longitudinalnog istraživanja, period od 2 godine ne bi bio dovoljan da doktorand izvrši sve obveze i doktorira prije isteka ugovora. 
O: Ako bi na javnom natječaju bio izabran kandidat koji je već bio zaposlen trajanje njegovog novog ugovora o radu umanjiti će se za trajanje doktorskog studija koji je već odslušao.

P: 1. Je li se doktorand kojeg ćemo zaposliti u prvoj godini upisuje u Administrativni obrazac i ako da pod kojim imenom?
2. Što se upisuje u Administratzivnom obrascu za članove tima pod ULOGA?
O: 1. Za zapošljavanje doktoranda potrebno je provesti javni natječaj na kojem se odabire najbolji kandidat za predloženo radno mjesto. Sukladno tome, u trenutku prijave na projekt u Administrativnom obrascu nije moguće navesti ime i prezime doktoranda. Ako se planira zapošljavanje doktoranda u okviru programa Uspostavni istraživački projekti navedeno je potrebno prikazati u Prijavnom obrascu u Cjelini C Istraživačka grupa, a umjesto imena i prezimena člana istraživačke grupe, potrebno je navesti oznaku D (doktorand).
2. U polju uloga opisuju se obveze člana istraživačke grupe.

07. 5. 2019.

P: 1. Imam upit vezan za zapošljavanje postdoktoranda. Naime, u projektnom prijedlogu planiramo zapošljavanje na postdoktoranskom mjestu osobe koja bi trebala imati vrlo specifične kompetencije, s obzirom da će projekt zahtijevati rad s konkretnom, zahtjevnom opremom. S obzirom da projektom želimo unaprijediti poprilično nerazvijeno područje istraživanja u Hrvatskoj, htjeli bismo dati priliku za znanstveni rad i zapošljavanje osobi čiji je dosadašnji rad (kroz temu doktorata, radionice, ljetne škole, usavršavanja, itd.) u području teme projekta te uključuje određeno znanje u radu sa spomenutom opremom. Nismo sigurni koliko takvih mladih istraživača uopće ima, znamo za nekolicinu koji zadovoljavaju uvjet o vremenu proteklom od doktorata, no po novim, izmijenjenim uvjetima ne smije proći više od 10 godina od upisa na doktorski studij. S obzirom na to da ti mladi istraživači nemaju stalno zaposlenje, ili nemaju radno mjesto koje bi im omogućilo rad u znanosti, zanima nas može li se to (nezaposlenost ili rad izvan znanosti) smatrati prekidom u karijeri zbog kojega se takvu osobu može zaposliti bez obzira na protek nešto više od 10 godina od upisa doktorskog studija (naravno da pritom zadovoljavaju sve ostale uvjete)?
2. Drugo pitanje se odnosi na to da, ukoliko to nije moguće, što ako ne uspijemo naći adekvatnu osobu za mjesto predviđeno projektnim prijedlogom?
O: 1. Kandidati koji se planiraju prijaviti na natječaj za radno mjesto poslijedoktoranda trebaju zadovoljiti sve navedene kriterije. U tekstu natječaja, str. 3 fusnota 1, pojašnjena su prihvatljiva odstupanja vezana za prekide u karijeri.
2. Sva odstupanja od planiranih aktivnosti predmet su vrednovanja stoga nije moguće unaprijed odgovoriti na postavljeno pitanje. Očekuje se da voditelj projekta predloži moguće rješenje svih predviđenih rizika.

26. 4. 2019.

P: Znanstveni sam suradnik  te naslovni poslijedoktorand na (izbrisan naziv organizacije), zaposlen sam na neodređeno vrijeme u (izbrisan naziv organizacije). Voditelj projekta je (izbrisan naziv organizacije) i zaposlenik (izbrisan naziv organizacije) – ustanova u kojoj će se provodit projekt).
Mogu li se prijaviti na Uspostavni istraživački projekt 2019 voditelja u svojstvu poslijedoktoranda?
O: U trenutku prijave na projekt možete biti uključeni u ulozi istraživača ako nije prošlo više od 7 godina od doktorata. Status poslijedoktoranda dodjeljuje se članu istraživačke grupe za čije se zapošljavanje i troškove plaće traži potpora HRZZ-a. Za zapošljavanje poslijedoktoranda potrebno je provesti javni natječaj na kojem se odabire najbolji kandidat za predloženo radno mjesto.

16. 4. 2019.

P: 1. Molim vas potvrdite da doktorand može dobivati placu od institucije u kojoj je zaposlen i u kojoj se provodi projekt a iz projekta će mu biti plaćena školarina? Koliko radnog vremena treba provesti na projektu?
2. Molim Vas potvrdite da istraživač može biti doktorand koji izrađuje temu doktorata koja nije dio ovog projekta ali je njegova aktivnost nužna u radu ovog projekta (nije posve jasno iz opisa istraživačke grupe)
O: 1. Navedeni doktorand može biti član istraživačke grupe i iz projekta je moguće planirati troškove školarine. Udio radnog vremena koji članovi istraživačke grupe posvećuju provedbi projekta ne može biti manji od 30 %.
2. Ako je opravdano potrebama projekta navedeni doktorand može biti član istraživačke grupe.

P: Službene informacije s prezentacije Uspostavnih projekata kažu sljedeće (slide 10):
 POSLIJEDOKTORAND
• Član projektnoga tima čiji se troškovi plaće prikazuju financijskim planom projekta (najkraće 3, najdulje 24 mjeseca).
• U jednom se razdoblju, iz projektnih sredstava, može pokriti plaća doktoranda i/ili poslijedoktoranda u trajanju od najdulje 2 godine.
Upute za predlagatelje projektnih prijedloga na natječaj USPOSTAVNI ISTRAŽIVAČKI PROJEKTI
• Očekuje se da se na projektu od prve godine provedbe zaposli doktorand,u trajanju od predvidivo 4 godine.Tijekom provedbe projekta moguće je zaposliti poslijedoktoranda. Iz projektnih sredstava ne može istovremeno biti zaposleno više od jednoga doktoranda/poslijedoktoranda. Financiranje plaće poslijedoktoranada iz sredstava HRZZ projekata moguće je isključivo nakon suglasnosti HRZZ-a koja se temelji na relevantnim zakonima, propisima i odlukama. Poslijedoktorand se može financirati iz Državnog proračuna najviše 4 godine, a do 6 godina uz iznimku da su dodatne 2 godine financirane iz međunarodnih projektnih sredstava takvo projektno financiranje ne uključuje HRZZ s obzirom da se financira iz Državnog proračuna)2.
Molim Vas da jasno napišete koliko dugo može bit zaposlen doktorand, a koliko poslijedoktorand na Uspostavnom projektu? Jer informacije s prezentacije i iz uvjeta natječaja se ne slažu.
O: Poslijedoktoranda je iz sredstava HRZZ projekta moguće zaposliti na razbolje od najdulje 2 godine, a doktoranda na najdulje 4 godine.

12. 4. 2019.

P: Imam upit vezano za zapošljavanje postoktoranada u sklopu uspostavnih projekata. Je li moguće da se osobu, koja je doktorirala prije 3 godine prijavi kao člana istraživačkog tima (istraživač), s obzirom na veliko iskustvo u dijelu istraživanja, te se potom ta ista osoba prijavi na natječaj za poslijedoktoranda? Ako je moguće, može li ta osoba istekom predviđene 2 godine na poziciji poslijedoktoranda nastaviti raditi kao član projekta?
O: Prema Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga na str. 6 osoba koju ste naveli zadovoljava uvjete za člana istraživačke grupe. Zapošljavanje poslijedoktoranda provodi se javnim natječajem te se ne može unaprijed precizirati ime i prezime. Ako navedena osoba zadovoljava kriterije za prijavu na natječaj za radno mjesto poslijedoktoranda može se prijaviti na javni natječaj.
S obzirom na to da se radi o osobi kojoj od doktorata nije prošlo više od 7 godina, može biti član istraživačkog tima u statusu istraživača nakon isteka statusa poslijedoktoranda.

P: Zamolio bih Vas za informaciju može li se uspostavni projekt prijaviti bez namjere zapošljavanja doktoranda niti poslijedoktoranda, dakle samo sa znanstvenicima kao članovima istraživačke skupine čija je plaća financirana iz drugih izvora?
Ako je to moguće, koji je maksimalni iznos financiranja koji se može tražiti?
O: Zapošljavanja doktoranda i/ili poslijedoktoranda treba planirati uspostavnim projektom.

9. 4. 2019.

P: 1. Molim Vas pojašnjenje je li moguće prijaviti zapošljavanje doktoranda i poslijedoktoranda na UIP 2019 na način da se jedan doktorand/poslijedoktorand zaposli kod voditelja projekta na jednom Sveučilištu u Hrvatskoj, a drugi kod drugog suradnika na drugom Sveučilištu u Hrvatskoj ?
2. Je li moguće prijaviti zapošljavanje doktoranda i poslijedoktoranda na UIP 2019 na način da se jedan doktorand/poslijedoktorand zaposli kod voditelja projekta na jednoj sastavnici a drugi kod drugog suradnika na drugoj sastavnici unutar istog Sveučilištu u Hrvatskoj ?
O: 1. i 2. Cilj programa Uspostavni istraživački projekti je osnivanje istraživačke grupe na matičnoj organizaciji predlagatelja projektnog prijedloga. Navedeno mora biti razrađeno i vidljivo u prijavi projektnog prijedloga jer je jedan od ključnih elemenata vrednovanja.

P: Zanima me postoji li određeno vremensko ili financijsko ograničenje u slučaju zapošljavanja poslijedoktoranda i doktoranda tj. planiram u prijedlogu naznačiti zapošljavanje poslijedoktoranda na 4 godine i doktoranda na 3,5 godine. Izlazi li takvo zapošljavanje van okvira UIP pravilnika?
P:Molim vas možete li mi potvrditi: planiram na UIP zapošljavanje poslijedoktoranda (na 4 godine) i doktoranda (na 4 godine)? Je li to u skladu s (pročitanim) uputama?
O: Iz sredstava HRZZ-a doktoranda je moguće zaposliti najdulje na 4 godine, a poslijedoktoranda najdulje na 2 godine.

5. 4. 2019.

P: Koja su vremenska ograničenja od strane HRZZ-a pri zapošljavanju doktoranda odnosno poslijedoktoranda? Vidio sam u prijašnjim odgovorima da se spominjalo doktorand 4 god, a poslijedoktorand 2 godine. Molio bih za potvrdu ove info, te jel postoji tu ikakva fleksibilnost?
O: Točno, iz sredstava HRZZ-a doktoranda je moguće zaposliti najdulje na 4 godine, a poslijedoktoranda na 2 godine.

P: U uputama za predlagatelje u dijelu koji se odnosi na zapošljavanje poslijedoktoranda navodite sljedeće:
“Financiranje plaće poslijedoktoranada iz sredstava HRZZ projekata moguće je isključivo nakon suglasnosti HRZZ-a koja se temelji na relevantnim zakonima, propisima i odlukama. Poslijedoktorand se može financirati iz Državnog proračuna najviše 4 godine, a do 6 godina uz iznimku da su dodatne 2 godine financirane iz međunarodnih projektnih sredstava takvo projektno financiranje ne uključuje HRZZ s obzirom da se financira iz Državnog proračuna)2”
U ranijim uputama navodite da se doktorand može zaposliti na najviše 4, a poslijedoktorand na 2-24 mjeseca.
Naša pitanja su sljedeća:
1. Je li moguće zaposliti poslijedoktoranda na trajanje od maksimalno četiri godine tijekom čijeg zaposlenja će osoba biti financirana iz sredstava HRZZ projekta?
2. Je li moguće da za mjesto poslijedoktoranda konkurira osoba koja je u prijavi samog projekta navedena u statusu suradnika?
O: 1. Poslijedoktoranda je iz sredstava HRZZ projekta moguće zaposliti na razbolje od najdulje 2 godine.
2. Ako ispunjava uvjete, za mjesto poslijedoktoranda može konkurirati osoba koja je prijavljena u statusu suradnika.

P: Bi li za zapošljavanje na mjesto doktoranda dolazila u obzir osoba koja je koja je već radila na projektu HRZZ-a (natječaj “Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti”), ali je projekt napustila nakon 2 godine i još nije doktorirala (odradila je sve druge obaveze na studiju)?
O: Odgovor se već nalazi na mrežnoj stranici Zaklade, među odgovorima od 15.03.2019.

2. 4. 2019.

P: U slučaju da se prvu godinu nitko ne javi za doktoranda na natječaj, a plaća je uračunata za prvu godinu, da li se pred kraj prve godine radi prebačaj (prenamjena) financija te se prebacuje u drugu godinu? Što ako se uopće niti jednu godinu ne javi niti jedan kandidat na natječaj?
O: Ako tijekom projekta dođe do neočekivanih izmjena u sastavu istraživačke grupe voditelj projekta predlaže na koji način će se osigurati provedba planiranih aktivnosti te uključuje li navedeno izmjene u sastavu istraživačke grupe. Svako odstupanje od planiranih aktivnosti predmet je vrednovanja.
U slučaju da se tijekom prve godine ne zaposli doktorand sredstva planirana za plaću doktoranda moguće je prenijeti u naredno razdoblje, najduže do konca financiranja projekta.

P: 1. Ukoliko znam koga ću zaposliti kao doktoranda na projekt, mogu li odmah njezino ime i prezime i podatke upisati u tablicu za članove istraživačke skupine i priložiti životopis ili samo navodim doktorand bez osobnih podataka?
O: Za zapošljavanje doktoranda na projekt organizacija sukladno pozitivnim pravnim propisima mora provesti javni natječaj nakon čega se HRZZu na suglasnost upućuje dokumentacija o provedenom natječaju i prijedlog kandidata. Zapošljavanje doktoranda moguće je tek nakon suglasnosti HRZZ.

P: 1. Što se događa ako se na javni natječaj ne javi niti jedan kandidat za mjesto doktoranda, a prema tekstu natječaja je zapošljavanje doktoranda obvezno ili se eventualno zaposli kasnije i tada ne stiže doktorirati za vrijeme trajanja projekta?
2. Što se događa ako doktorand da otkaz ili se dese neke druge nepredviđene okolnosti, da li je tada potrebno vratiti sredstva uložena u njegove plaće?
O: 1. U slučaju da se tijekom prve godine ne zaposli doktorand sredstva planirana za plaću doktoranda moguće je prenijeti u naredno razdoblje, najduže do konca financiranja projekta. S obzirom na to da se natječajem UIP-2019-04 financiraju projekti u trajanju od pet godina očekuje se da u tijeku provedbe projekta doktorand obrani doktorsku disertaciju.
Svako odstupanje od planiranih aktivnosti predmet je vrednovanja.
2. Odstupanje od planiranih aktivnosti predmet je vrednovanja. Uslijed nepredviđenih okolnosti nije predviđen povrat sredstava uloženih u plaću doktoranda.

P: Da li je sljedeći scenarij moguć: tijekom prve godine projekta namjeravam zaposliti doktoranda iz projektnih sredstava, a tijekom druge postdoktoranda (ukupno kraće od 4 godine). Njihovi identiteti nisu poznati u ovom trenutku. Također tijekom projekta bi se grupi pridružio još jedan doktorand ili doktorandica, čija bi plaća bila financirana iz drugih sredstava.
O: Moguće je istovremeno zapošljavanje doktoranda i poslijedoktoranda – doktoranda u trajanju do 4 godine, a poslijedoktoranda 2 godine.

P: 1. Da li ja kao prijavitelj uspostavnog projekta moram nužno izdvojiti financije za plaću doktoranda ili taj doktorand može biti netko tko je već upisao recimo prvu ili drugu godinu doktorskog studija?
2. Da li se nakon odobrenja financiranja ja kao prijavitelj uspostavnog projekta dodatno moram prijaviti na natječaj HRZZ-a za doktoranda ili je mojim financijskim planom automatizmom za doktoranda osigurana plaća?
3. Ako bi se odobrilo financiranje od siječnja 2020, a upisi u doktorski studij su tek u rujnu 2020. onda teoretski taj doktorand ima nešto malo više od 3 godine  vremena za doktorirati? Je li to u redu? Što ako se uopće nitko ne prijavi?
O: 1. Član istraživačke grupe može biti doktorand kojemu je plaća pokrivena iz drugih izvora.
2. Ako se planira zapošljavanje doktoranda u okviru programa Uspostavni istraživački projekti tada se sredstava za plaću planiraju u financijskom planu i isplaćuju u okviru projekta. Natječaj „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ je zaseban natječaj na koji se, također, možete javiti. U tom slučaju moguće je imati dva doktoranda.
3. Natječajem UIP-2019-04, predviđeno je zapošljavanje doktoranda u trajanju od četiri godine (8 semestara), a projektni prijedlog se planira u trajanju od pet godina. Dakle, doktorand se može zaposliti i prije upisa u doktorski studij koji traje 6 semestara.
Ako tijekom projekta dođe do neočekivanih izmjena u sastavu istraživačke grupe voditelj projekta predlaže na koji način će se osigurati realizacija planiranih aktivnosti te uključuje li navedeno eventualne izmjene članova istraživačke grupe. Svako odstupanje od planiranih aktivnosti predmet je vrednovanja.

29. 3. 2019.

P: Zanima me mogu li prve tri godine projekta zaposliti doktoranda a zadnje dvije zaposliti poslijedoktoranda?
O: Odgovor je dostupan na mrežnoj stranici Zaklade od 19. ožujka.

P: 1. Mogu li doktorand i poslijedoktorand biti istovremeno zaposleni na projektu?
2. Ako je financiranje plaće doktoranda planirano iz sredstava natječaja „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“, treba li tog doktoranda planirati kao člana grupe ili ne? Što se događa u slučaju da su aktivnosti projekta dodijeljene doktorandu, a sredstva na „Projektu razvoja karijera mladih istraživača“ ne budu odobrena?
3. Slično pitanje imam i za zapošljavanje poslijedoktoranda; namjera mi je zaposliti poslijedoktoranda, čija bi se plaća financirala sredstvima programa Obzor2020. S obzirom na neizvjesnost ishoda natječaja, treba li tog poslijedoktoranda planirati kao člana grupe ili ne? Što se događa u slučaju da su aktivnosti projekta dodijeljene poslijedoktorandu, a sredstva na programa Obzor2020 ne budu odobrena?
O: 1. Da.
2. Navedenog doktoranda treba planirati kao člana istraživačke grupe ako se zapošljava na projekt. Ukoliko sredstva za doktoranda ne budu odobrena bit će potrebno revidirati radni plan.
3. Ako je za provedbu projektnih aktivnosti nužno zaposliti poslijedoktoranda moguće ga je planirati, no, ako je poslijedoktorand uključen u provedbu aktivnosti na drugom projektu tada je njegovo radno vrijeme opterećeno aktivnostima drugog projekta.

P: U Uputama za prijavitelje stoji: „Status doktoranda daje se članu istraživačke grupe koji je student doktorskog studija ili će postati student doktorskog studija tijekom prve godine provedbe projekta i čija je tema doktorskog rada vezana uz temu istraživanja projektnog prijedloga, a za pokrivanje troškova plaće traži se potpora HRZZ-a.“, no u odgovorima na ranije postavljena pitanja, potvrdili ste mogućnost da u projektu kao član istraživačke skupine sudjeluje doktorand koji se financira (i doktorirati će) na nekom drugom projektu??
Molim objašnjenje, te odgovor na sljedeće pitanje: Mogu li u projektu kao članove istraživačke skupine predvidjeti doktoranda 1 (nepoznatog, traži se financiranje plaće od strane HRZZ, tek će biti izabran i upisati doktorski studij u prvoj godini projekta) i doktoranda 2 (već ima upisan doktorat, temu i mentora koji nisu na matičnoj instituciji, ali istraživački interesi doktoranda i njegov dosadašnji rad izravno je povezan s temom projekta)?
O: Da.

19. 3. 2019.

P: Moj plan je u Uspostavnom projektu uzeti prve tri godine doktoranta a zadnje dvije poslijedoktoranta. Zanima me da li je to na spomenuti način izvedivo.
O: Očekuje se da se na projektu od prve godine provedbe zaposli doktorand koji će primati plaću iz projekta HRZZ-a te treba provesti istraživanje za svoj doktorski rad. U skladu s time očekivano zaposlenje doktoranda je četiri godine.
Moguće je istodobno zaposliti doktoranda i poslijedoktoranda.

15. 3. 2019.

P: Da li HRZZ dozvoljava zapošljavanje i financiranje doktoranda, koji se želi prebaciti kao novak na 2. godinu Doktorskog studija – Biomedicina sa Doktorskog studija – Biotehnologija, pod novom temom koja bi bila u sklopu mog uspostavnog projekta?
Dakle, da li HRZZ dozvoljava “prebačaj”, umjesto upisa “iznova” te financira doktorat tog novaka sljedeće 4 godine ili čak 3 godine?
O: Zapošljavanje doktoranda na projektu HRZZ-a provodi se sukladno zakonu putem javnog natječaja. Ako bi na javnom natječaju bio izabran kandidat koji je već bio zaposlen trajanje njegovog novog ugovora o radu umanjiti će se za trajanje doktorskog studija koji je već odslušao.
Potrebno je obratiti pozornost na to da se zaposli doktorand koji prema svom ugovoru o studiranju ima pravo na status doktoranda još najmanje četiri godine. Dakle, trebalo bi zaposliti osobu koja još nije upisala doktorski studij ili je na početku doktorskog studija. Navedeni je uvjet uključen u ovaj natječaj jer je predviđeno da doktorand počne i provede svoje doktorsko istraživanje u okviru projekta koji financira Zaklada te da tijekom projekta izradi i obrani doktorsku disertaciju čija je tema vezana uz temu projekta.

P: Na Uspostavnom projektu se planira zapošljavanje doktoranda. Predlagatelj projektnog prijedloga bi doktorandu bio mentor. Ukoliko se na matičnoj ustanovi, na kojoj su zaposleni mentor i doktorand, ne pokrene doktorski studij, je li dopušteno da doktorand upiše doktorski studij na sveučilištu u Hrvatskoj ili izvan Hrvatske? Iako bi doktorand bio upisan na doktorskom studiju izvan matičnog sveučilišta, mentor bi i dalje ostao isti (s matičnog sveučilišta ), a doktorand bi sva istraživanja provodio na matičnom sveučilištu.
O: Dopušteno je.

P: Ako je Uspostavnim istraživačkim projektom predviđeno zapošljavanje doktoranda u skladu s dijelom Uputa da se radi o: „članu istraživačke grupe koji je student doktorskog studija ili će postati student doktorskog studija tijekom prve godine provedbe projekta i čija je tema doktorskog rada vezana uz temu istraživanja projektnog prijedloga, a za pokrivanje troškova plaće traži se potpora HRZZ-a“, može li to biti osoba koja nije poznata u trenutku prijave, već će nakon odobravanja projekta biti raspisan natječaj (za sve zainteresirane, neovisno o tome imaju li upisan doktorat ili će ga tek upisati ako budu prihvaćeni) i doktorand će tek tada biti izabran?
O: 1. Da, zapošljavanje se provodi nakon provedbe javnog natječaja sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, detaljnije informacije dostupne su na poveznici .

P: 1. Na uspostavnom istraživačkom projektu mora biti prijavljen doktorand koji će doktorirati na tom projektu
2. Doktorand može biti osoba već zaposlena u ustanovi gdje će se provoditi ovaj projekt i dobiva plaću od te ustanove. Da li se i tada planira njegova plaća iz ovog projekta ili samo troškovi doktorata?
O: 1. Doktorand čije se zapošljavanje planira na projektu, odnosno čija će plaća biti pokrivena iz sredstava projekta, za vrijeme trajanja projekta treba izraditi i obraniti doktorsku disertaciju čija je tema vezana uz temu projekta.
2. Ako doktorand već prima plaću na ustanovi, iz sredstava projekta mogu se tražiti sredstva za školarinu.

12. 3. 2019.

P: Da li je zapošljavanje doktoranda/poslijedoktoranda obavezno na Uspostavnom istraživačkom projektu? Ako nije da li nezapošljavanje utječe na vrednovanje i odabir projektnih prijedloga?
O: Zapošljavanja doktoranda i/ili poslijedoktoranda treba planirati uspostavnim projektom.

P: 1) Je li prihvatljivo da se na projektu zaposli doktorand krajem prve godine projekta, npr. u 10., 11. ili 12. mjesecu projekta?
2) Je li prihvatljivo da doktorand zaposlen na projektu ima dva mentora, gdje bi jedan mentor bio predlagatelj projektnog prijedloga, a drugi mentor bi bio član istraživačke grupe (obojica u zvanju docenta)
O: 1.Očekuje se da doktorand stekne doktorat znanosti za vrijeme trajanja projekta.
2. Doktorand zaposlen na projektu mora biti član istraživačke grupe, doktorat mora steći na istraživanju koje je predloženo projektom i mentor mora biti član istraživačke grupe.

P: 1. Treba li doktorand financiran iz projekta biti upisan na doktorski studij na matičnoj instituciji voditelja ili je doktorandu dopušteno upisati doktorski studij na drugoj instituciji? Ukoliko doktorand smije upisati doktorski studij na drugoj instituciji, smije li ta institucija biti izvan Hrvatske, npr. u Sloveniji?
2. Je li nužno da voditelj projekta ujedno bude i mentor doktorandu financiranome iz projekta ili doktorandu mentor može biti i druga osoba s projekta ili izvan projekta?
O: 1 – 2 Doktorand na projektu je član istraživačke grupe i treba biti zaposlen na matičnoj ustanovi na kojoj se istraživačka grupa osniva, što je jedan od osnovnih ciljeva ovog natječaja.

P: Da li osoba sa sljedećim karakteristikama može biti budući doktorand na HRZZ uspostavnom projektu kojemu se planira u financijskom planu plaća u sljedeće 4 godine:
1. ako je već bila suradnik na istraživačkom HRZZ projektu koji završava u2019.-toj, no nije dobivala plaću preko HRZZ projekta
2. imala je upisan doktorski studij (jedan smjer) no nije obranila doktorat
3. sada bi upisala opet doktorski studij (drugi smjer) na planirano mjesto doktoranda koji dobiva plaću od HRZZ
O: Zapošljavanje doktoranada na projekte Hrvatske zaklade za znanost mora se provesti sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te ostalim propisima i koeficijentima koji vrijede pri ustanovi na koju se zapošljava. Po izboru kandidata Zaklada daje suglasnost temeljem dostavljene dokumentacije. Po dobivanju suglasnosti Zaklade može se potpisati ugovora s kandidatom.

8. 3. 2019.

P: Što znači “Očekuje se da se na projektu od prve godine provedbe zaposli doktorand, u trajanju od predvidivo 4 godine”? Je li zapošljavanje doktoranda u punom radnom vremenu obavezno? Planiram u sklopu financijskog plana financiranje jednog doktorata, međutim ne u punom radnom vremenu doktoranda. Je li to moguće?
O: Ako se na uspostavni istraživački projekt zapošljava doktorand, njega je obvezano zaposliti u punom radnom vremenu na razdoblje do najviše 4 godine. Zapošljavanje u nepunom radnom vremenu nije prihvatljivo. Članovi istraživačke grupe mogu biti i doktorandi čija se plaća financira iz ostalih izvora.

Edit Content

17. 5. 2019.

P: Zanima me da li mogu biti prijavljena kao član istraživačke grupe sa 70% radnog vremena budući da je HRZZ istraživački projekt na kojem sam suradnik s istim postotkom vremena, a koji je trebao završiti u rujnu 2019. godine, dobio produžetak do kraja siječnja 2020.
O: Prema Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga, str. 15. postotak radnog vremena koje članovi istraživačke grupe posvećuju provedbi projekta ne može biti manji od 30%.

P: Prijavit ću UIP na ovom natječaju , no isto tako planiram biti aktivna kao suradnik na još jednom UIPu, također prijavljenom na istom natječaju. Vidim iz odgovora da se to ne može pa mi molim recite u kojem statusu se mogu prijaviti na drugi projekt na ovom natječaju.
O: U Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga na str. 5 pojašnjene su prihvatljive uloge predlagatelja projekta na natječaj UIP-2019-04.

Ako je jedna osoba već istraživač (član projektnog tima) na postojećem uspostavnom istraživačkom projektu HRZZ-a, može li ta osoba sudjelovati kao istraživač (član projektnog tima) u dva projektna prijedloga na trenutnom Natječaju HRZZ-a (jedan projektni prijedlog prijavio bi se na Natječaj za uspostavne istraživačke projekte, a drugi projektni prijedlog prijavio bi se na Natječaj za istraživačke projekte) ili samo na jednom projektnom prijedlogu?
O: Odgovor je već dostupan na mrežnoj stranici Zaklade od 26. travnja za natječaj UIP-2019-04 i od 29. ožujka za natječaj IP-2019-04.

P: Može li član istraživačke grupe biti osoba koja ima dva doktorata, prvi doktorat iz 2009. godine i drugi doktorat iz 2015. godine čime bi ušla u dopušteni vremenski okvir od 7 godina od stjecanja doktorata?
O: Navedeno ovisi o doktoratu s kojim se navedena osoba kvalificira na prijavu na natječaj UIP-2019-04.

P: mogu li studenti diplomskih studija biti članovi istraživačkoga tima?
O: Odgovor je već dostupan na mrežnoj stranici Zaklade od 12. travnja.

P: Molim da mi pojasnite za suradnike koji nisu financirani članovi istraživačke skupine (npr. znanstvenici sa stranih sveučilišta kojima je prošlo više od 7 godina od doktorata)
1) Moraju li oni imati profil u Hrzz-epp?
2) Moram li ih dodati u “A2 – Istraživačka skupina” unutar HRzz-epp
3) Imam njihova “Pisma namjere” koja su potpisali osobno (nisu potpisali čelnici ustanove) i životopise koje sam mislio priložiti prijavi. Je li to uredu? Ako nije molim da navedete što za njih trebam učiniti.
O: Suradnici ne sudjeluju u provedbi projekta stoga se ne trebaju prijaviti u EPP sustav niti je za njih potrebno dostaviti pisma namjere.

10. 5. 2019.

P: Kao članicu istraživačke grupe uključila bi istraživačicu koja je doktorirala 2010. godine, a od 2012. godine zaposlena je na visokoškolskoj ustanovi. S obzirom da je bila na dva porodiljna dopusta, ali prije nego što je doktorirala i prije nego što se zaposlila na fakultetu, može li biti dio istraživačke grupe? Prema mojem razumijevanju uputa može jer ne postoji ograničenje da su porodiljni dopusti trebali biti u vrijeme poslijediplomskog usavršavanja i rada na visokoškolskoj ustanovi. Ako je tome tako, što je potrebno priložiti kao dokaz s obzirom da joj ustanova na kojoj trenutno radi ne može izdati potvrde o korištenju porodiljnih dopusta. 
O: Mogućnost prijave na natječaj može se produljiti za 16 mjeseci za svako dijete rođeno prije ili poslije stjecanja doktorata, a ukupno vrijeme proteklo od stjecanja doktorata ne može prelaziti 11 godina.
Potvrda kojom se dokazuje produljenje vremena od stjecanja doktorata može se zatražiti od HZZO-a ili se može priložiti druga dokumentacija iz koje je vidljiv broj djece članice istraživačke grupe.

P: S obzirom na novi Kolektivni ugovor i odluku HrZZ o izmjeni UIP natječaja prema kojoj voditelj projekta svome projektu mora posvetiti minimalno 55% svoga radnog vremena, možete li mi reći koji je maksimalni postotak radnog vremena kojim može biti opterećen suradnik u prijavi IP projekta, ako ista osoba prijavljuje UIP projekt kao voditelj (55%)?
Odnosno, kojim maksimalnim postotkom može biti opterećen suradnik u prijavi IP projekta na tekućem natječaju, ako planira prijaviti UIP projekt kao voditelj na budućim natječajima?
O: Postotak sudjelovanja na projektu za suradnike nije određen. Istraživačke aktivnosti provode članovi istraživačke grupe. Sukladno Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, na str. 15, udio radnog vremena koje članovi istraživačke grupe posvećuju provedbi projekta ne može biti manji od 30 %.

07. 5. 2019.

P: Tekst natječaja kaže: “najmanji broj članova istraživačke grupe jest tri (uključujući voditelja projekta i poslijedoktoranda ILI doktoranda čije je zapošljavanje predviđeno predloženim financijskim planom). U prvoj godini grupu mogu činiti dva člana ako je planom predviđeno da će se grupa povećati radi ostvarivanja ciljeva projekta” – zbunjuje me ovo “ili” i ovo da u prvoj godini mogu biti zaposlena dva člana (a ostale 4 moraju biti tri člana?). Konkretno, prijavila bih projekt kao voditelj, i preko projekta (putem natječaja) bih tražila jednog doktoranda od prve do kraja četvrte godine projekta, a također putem natječaja bih za 4. i 5. godinu zaposlila i jednog postdoca. Dakle, od prve do kraja treće godine, doktorand i ja bismo bili jedini članovi grupe. Je li to dozvoljeno?
O: Prema uvjetima natječaja u prvoj godini projekta istraživačku grupu mogu činiti dva člana uz uvjet da se od druge godine projekta u istraživačku grupu uključi najmanje još jedan član istraživačke grupe.
P: Može li članom istraživačke grupe biti znanstvenik koji je stekao doktorat znanosti na sveučilištu izvan Republike Hrvatske, zaposlena je na instituciji koja je u sustavu znanosti u Republici Hrvatskoj (http://pregledi.mzos.hr/Ustanove_Z.aspx), ali još uvijek nema Matični broj znanstvenika.
O: Navedeno nije ograničenje za uključenje znanstvenika u istraživačku grupu.

P: Mogu li na projektu suradnici biti ljudi iz industrije koji će pomoći prilikom razvoja sustava na kojem i uz pomoć kojega će se raditi istraživanje. Stručnjaci iz industrije nisu na doktoratu, ali posjeduju vrlo relevantna znanja koja bi bila od koristi projektu.
Sam sustav koji se razvija ne bi imao komercijalnu namjenu niti primjenu te stoga nije primjenjiv za natječaje poput IRI-ja.
O: Prema Uputama za podnositelje projektnih prijedloga u provedbi uspostavnog istraživačkog projekta sudjeluju članovi istraživačke grupe, a pomoć u provedbi istraživačkih aktivnosti mogu obavljati i ostali istraživači (suradnici).
Ulogu navedenih suradnika potrebno je pojasniti u Prijavnom obrascu, u Cjelini B.

P: Koliki postotak na projektu mogu imati članovi istraživačke grupe ako su zaposleni preko HRZZ DOK projekta „Projekt razvoja karijera mladih istraživača” gdje im je već upisani postotak od 100% a rečeno je da mogu biti članovi istraživačke skupine HRZZ uspostavnog projekta?
O: Doktorand može biti uključen u rad na projektu uz suglasnost mentora te ukoliko su istraživačke aktivnost vezane uz temu njegove disertacije. Njegov angažman na uspostavnom istraživačkom projektu mora biti u obimu koji ne narušava rad na disertaciji odnosno ugovorenom Planu razvoja karijere doktoranda.

P: Osoba planirana biti članicom istraživačke grupe u uspostavnom projektu još je uvijek na drugom porodiljnom dopustu, ali kad bi projekt započeo s aktivnostima u siječnju 2020., njen bi porodiljni dopust završio.
Koliko se mjeseci računa i do kojeg datuma, ako se želi pribrojati taj drugi porodiljni dopust u izuzeće od trajanja razdoblja od stjecanja doktorata? Naime, osoba je vrlo bitna za istraživačku grupu, a ukoliko bi se računalo vrijeme od početka drugog porodiljnog dopusta do dana završetka natječaja, osoba od stjecanja doktorata ima 7 godina i mjesec dana. Postoje li iznimke s obzirom na uključivanje osoba u istraživačku grupu?
O: Zaklada će uzeti u obzir članove istraživačke grupe koji su doktorat znanosti stekli prije više od 7 godina ako dostave potvrdu o rodiljnom dopustu, odnosno rodiljnim dopustima, pa će to razdoblje biti oduzeto od vremena proteklog od dana stjecanja doktorata. Za majčinstvo će se vrijeme proteklo od stjecanja doktorata produljiti za 16 mjeseci za svako dijete rođeno prije ili poslije stjecanja doktorata, a ukupno vrijeme proteklo od stjecanja doktorata ne može prelaziti 11 godina.

P: Kako za članove grupe koji su na istoj instituciji kao i predlagatelj ne treba Pismo namjere, za njih nema nikakvog drugog posebnog dokazivanja da su suglasni oni i čelnik institucije da sudjeluju u projektu?
O: Suglasnost za sudjelovanje navedenih članova istraživačke grupe na projektu temelji se na ispunjenom te potpisanom i ovjerenom Administrativnom obrascu.

26. 4. 2019.

P: Može li član istraživačke grupe na Uspostavnom istraživačkom projektu biti suradnik na jednom tekućem Istraživačkom projektu HRZZ-a i suradnik na jednom Istraživačkom projektu HRZZ-a prijavljenom na ovom natječajnom roku?
O: Navedeno nije moguće s obzirom na ograničenje o sudjelovanju na najviše dva HRZZ projekta.

P: 1. Koliki je maximalni broj članova
2. Da li moguće na projektu zaposliti od prve godine jednog poslijedoktoranda i dva doktoranda? (Koji su svi financirani sredstvima projekta)
Razlog zašto pitam jer je zaposlenje poslijedoktoranda pod obavezno, a obzirom da ste naveli kao CILJ “uspostava istraživačkih grupa\timova” zanima nas koliko maximalno članova može biti u timu koje možemo financirati iz projekta
O: 1. Prema uvjetima natječaja, na str. 4, najmanji broj članova istraživačke grupe jest tri (uključujući voditelja projekta i poslijedoktoranda ili doktoranda čije je zapošljavanje predviđeno predloženim financijskim planom). U prvoj godini istraživačku grupu mogu činiti dva člana ako je planom predviđeno da će se grupa povećati radi ostvarivanja ciljeva projekta. Najveći broj članova grupe nije određen, ali treba odgovarati potrebama projekta.
2. Očekuje se da se na projektu od prve godine provedbe zaposli doktorand, u trajanju od predvidivo 4 godine, a tijekom provedbe projekta moguće je zaposliti i poslijedoktoranda. Iz projektnih sredstava, istodobno, mogu biti zaposleni jedan doktorand i jedan poslijedoktorand.

P: Zanima me da li član istraživačke grupe može biti specijaliznat treće godine specijalizacije koji je zaposlen u ustanovi u kojoj će se provoditi projekt, koji tek planira upisati doktorski studij u prvoj godini provedbe projekta, koji će aktivno sudjelovati na ovome projektu te planira ovim projektom izraditi doktorsku disertaciju obzirom da je područje specijalizacije kojom se bavi usko vezano za temu projektnog prijedloga? Da li je dozvoljeno njega navesti u projektnom prijedlogu kao člana istraživačke grupe koji će si trošak školarine financirati iz ovoga projekta, ili ta osoba ima samo status suradnika, bez mogućnosti sudjelovanja u financijskom i radnom planu projekta?
O: Navedena osoba može biti član istraživačke grupe i u projektnoj prijavi mu je potrebno dodijeliti ulogu doktoranda s obzirom na to da se iz troškova projekta planira pokriti trošak školarine.

P: Može li status studenta – istraživača imati doktorski student koji pohađa doktorski studij na drugom sveučilištu? (ne na organizaciji koja prijavljuje projekt), (a zaposlen je na trećoj instituciji na kojoj ima nastavničko, a ne znanstveno zvanje). U tom slučaju tko potpisuje pismo namjere? (Osim studenta doktorskog studija)
O: Navedena osoba može biti član istraživačke grupe u ulozi istraživača. Pismo namjere potpisuje čelnik ustanove na kojoj je zaposlen navedeni doktorski student.

19. 4. 2019.

P: Smijem li dva člana mog istraživačkog tima kojima istječe Ugovor o radu na Sveučilištu prije završetka ovog projekta ostaviti kao istraživače (researchers) unutar istraživačkog tima, te ih kao takve ostaviti u financijskom i radnom planu ili ih moram staviti u svojstvo suradnika (koje ne smijem uključiti u financijski i radni plan)?
O: Navedene osobe mogu ostati u statusu člana istraživačke grupe nakon isteka Ugovora o radu.

P: Imamo dva pitanja vezana uz članove istraživačke skupine.
1. Može li prihvatljivi član istraživačkog tima biti osoba koja će se u ovom pozivu prijaviti kao član na uspostavni projekt (naš projekt) i kao član na jedan istraživački projekt?
2. Može li prihvatljivi član istraživačkog tima za uspostavni projekt na ovom pozivu biti osoba koja je već član istraživačkog tima HRZZ istraživačkog projekta i član je istaživačkog tima Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“, prijavljen u veljači 2019. za koji još nema rezultata?
O: 1. Može, osim ako nije riječ o doktorandu i poslijedoktorandu koji su zaposleni na uspostavno istraživački projekt i koji 100 % radnog vremena moraju posvetiti radu na projektu.
2. S obzirom na to da je moguće sudjelovati na najviše dva HRZZ projekta, navedeno nije prihvatljivo.

P: Prema Uputama za prijavitelje (UIP-2019-04):
“Članovi istraživačke grupe koji su doktorandi, koji sudjeluju u provedbi projekta, čija je tema doktorskog istraživanja vezana uz predloženi projekt i očekuje se da doktoriraju tijekom provedbe projekta, a njihova je plaća osigurana iz drugih izvora se navode kao istraživači.”
Kolegica je doktorand na (izbrisan naziv organizacije) zaposlena u (izbrisan naziv tvrtke), tema doktorata nije joj vezana uz predloženi projekt, očekuje se da će doktorirati tijekom provedbe projekta a plaća joj je osigurana iz drugih izvora. Mogu li je uključiti kao člana istraživačke grupe sa statusom istraživača?
O: Ako je opravdano potrebama istraživačkih aktivnosti navedenu studenticu doktorskog studija moguće je uključiti u istraživačku grupu.

P: 1. Može li član istraživačke grupe biti trenutni doktorand na inozemnom sveučilištu, koji je ujedno i strani državljanin?
2. Može li član istraživačke grupe biti zaposlenik druge hrvatske institucije koji je trenutno zaposlen kao viši stručni suradnik u znanosti i obrazovanju na neodređeno, a u postupku je prijave na doktorat (upisi su tek krajem godine)?
O: 1. Članovi istraživačke grupe mogu biti znanstvenici iz inozemstva.
2. Ako je opravdano potrebama istraživačkih aktivnosti, moguće je navedenog suradnika uključiti u istraživačku grupu. U Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga, na str. 6, navedeni su uvjeti koje trebaju zadovoljiti članovi istraživačke grupe.

P: Može li član istraživačkog tima na Uspostavnom istraživačkom projektu biti mlada osoba koja ima doktorat znanosti i radi kao freelancer u udruzi i ne planira se zaposliti kao posliijedoktorand na projektu?
O: Može, ako zadovoljava uvjete navedene u Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga na str. 6.

P: Trebaju li se za Uspostavne istraživačke projekte u EPP sustav prijaviti i suradnici, koji nisu članovi istraživačke grupe?
O: Suradnici se ne trebaju prijaviti u EPP sustav.

P: 1. Zanima me je li osoba na radnom mjestu stručni suradnik u SZVO zaposlena na javnom znanstvenom institutu, koja je u statusu doktoranda (doktorat financiran od strane projekta znanstvenog centra izvrsnosti) prihvatljiv član istraživačke grupe u statusu  – istraživač, obzirom da se tema doktorata poklapa s planiranom prijavom?
2. Isto tako, zanima me je li osoba na radnom mjestu stručni savjetnik zaposlena u županijskoj ustanovi za istraživanje, koja je u statusu doktoranda (doktorat financiran vlastitim sredstvima) prihvatljiv član istraživačke grupe u statusu – istraživač, obzirom da se tema doktorata poklapa s planiranom prijavom?
O: 1. i 2. Osobe navedenog statusa ispunjavaju uvjet za člana istraživačke grupe.

P: 1. Kao člana istraživačke grupe uključila bi tehničara koji je ujedno i student. On je zaposlen na neodređeno na istoj instituciji na kojoj je i voditelj. Bio bi aktivan i neophodan član istraživačke grupe. Treba li za njegovu prijavu dopuštenje ustanove ili samo njegova izjava kao studenta?
2. Suradnik kojem je prošlo više od 7 godina od doktorata bio bi savjetnik budućem doktorandu, a voditelj projekta mentor. Je li to moguće?
3. Da li je moguće pisati za suradnika (dakle, ne člana istraživačke grupe)  kolegu koji je prijavljen na dva IP HRZZ projekta u svojstvu suradnika?
4. Treba li dotičnim suradnicima  (2 i 3) potvrda institucije ili samo njihov izjava, obzirom da nisu članovi istraživačke grupe?
O: 1. Za članove istraživačke grupe s matične ustanove voditelja nije potrebno dostaviti pismo namjere.
2. Suradnik koji je doktorirao prije više od sedam godina može biti savjetnik budućem doktorandu, a voditelj projekta – mentor.
3. Navedeno je moguće s obzirom na to da uloga suradnika na uspostavno istraživačkim projektima ne ulazi u ograničenje o sudjelovanju na dva HRZZ projekta.
4. Suradnici ne trebaju dostaviti pismo namjere s obzirom na to da ne sudjeluju u provođenju istraživačkih aktivnosti.

P: Da li doktorandi koji su zaposleni preko HRZZ DOK projekata mogu biti dio istraživačke skupine?
O: Doktorandi zaposleni preko natječaja „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ mogu biti članovi istraživačke grupe.

16. 4. 2019.

P: Molila bih informaciju može li se na ovom natječaju UIP-2019-04 znanstvenik (do 7 god nakon završetka doktorata) prijaviti kao član istraživačke grupe s minimalnim opterećenjem radnog vremena od 30% ako će još biti prijavljen na projektu na natječaju IP-2019-04 kao suradnik-istraživač s 40% opterećenja, a trenutno je suradnik-istraživač na jednom HRZZ projektu iz 2016. s opterećenjem od 20%?
O: Jedan istraživač može sudjelovati na najviše dva HRZZ projekta.

P: Ovim putem se javljamo s dva upita vezano za predlaganje projektnog prijedloga na natječaj Uspostavni istraživački projekti (UIP-2019-04).
Naime zanima nas sljedeće:
1. Mogu li i u kojem svojstvu biti uključeni u projekt doktorandi koji su ujedno asistenti (u radnom odnosu) na našem doktorskom studiju na (izbrisan naziv organizacije) a već su prije upisani na studij i  imaju temu doktorske disertacije koja je u skladu s temom projekta koji ćemo predložiti ali ne bi direktno vezali svoj doktorat za projekt tj. završetak disertacije?
2. Mogu li se i u kojem svojstvu na projekt priključiti kolege docenti ili profesori s (izbrisan naziv organizacije) i (izbrisan naziv organizacije)?
O: 1. Navedeni doktorandi mogu se uključiti na projekt u ulozi istraživača ako je to opravdano potrebom projekta.
2. U Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga na str. 6 navedeno je tko može sudjelovati u istraživanju i u kojoj ulozi.

P: Može li se kao član istraživačkog tima, kao istraživač, uključiti doktorand kojemu se plaća i školarina plaća iz drugih izvora, a čija tema doktorata nije povezana s temom projekta koji se prijavljuje? Stoga bi i bio uključen kao istraživač.
O: U projekt mogu biti uključeni znanstvenici čija je uloga neophodna za provedbu istraživanja, njihova uloga u projektnom prijedlogu treba biti jasno obrazložena i vidljiva iz Radnog plana.

12. 4. 2019.

P: Možete li molim Vas pojasniti sljedeće:
1. Može li se isti znanstvenik (2-7 god nakon završetka doktorata))  sudjelovati u ulozi člana istraživačke grupe i/ili suradnika prijaviti na dva različita projekta u okviru istog natječaja  UIP-2019-04?
2. Ukoliko se znanstvenik (2-7 god nakon završetka doktorata) prijavi kao suradnik na ovom natječaju UIP-2019-04, može li se prijaviti kao voditelj na narednom natječaju za UIP koje će se raspisati za vrijeme trajanja provedbe ovog projekta?
3. Ukoliko se znanstvenik (2-7 god nakon završetka doktorata)  prijavi kao član istraživačke grupe  na ovom natječaju UIP-2019-04 s min opterećenjem radnog vremena od 30%, hoće li se moći prijaviti kao suradnik ili voditelj na narednim natječajima HRZZ-a koji će biti objavljeni za vrijeme trajanja provedbe ovog projekta?
O: 1. Moguće je da isti znanstvenik sudjeluje na dva HRZZ projekta s roka UIP-2019-04 na jednom u ulozi člana istraživačke grupe, a na drugom u ulozi suradnika ili na dva HRZZ projekta u ulozi suradnika s obzirom na to da uloga suradnika ne ulazi u ograničenje o sudjelovanju na najviše dva HRZZ projekta.
2. Moguće je, budući da suradnici ne sudjeluju u provedbi projektnih aktivnosti.
3. Nismo u mogućnosti odgovoriti na ovaj upit s obzirom na to da nisu poznati uvjeti budućih natječaja.

P: Poštovani, zanima me da li je moguće kao člana istraživačke grupe (istraživača) navesti inženjera medicinsko-laboratorijske dijagnostike?
O: Članovi istraživačke grupe mogu biti doktorandi, poslijedoktorandi i znanstvenici koji su stekli doktorat najviše 7 godina prije roka za prijavu na ovaj natječaj, te studenti. Sukladno uvjetima natječaja, inženjer medicinsko-laboratorijske dijagnostike ne ispunjava uvjete za člana istraživačke grupe.
Za provedbu opsežnih pomoćnih poslova koji su usko vezani za provedbu istraživanja moguće je predvidjeti troškove tehničke pomoći koje voditelj projekta dokazuje računom ili ugovorom o djelu.

P: Ljubazno Vas molim informaciju, može li se osoba koja je trenutno kao suradnik uključena u provedbu HRZZ projekta koji traje do 2021. na ovom natječaju prijaviti kao suradnik na dva projekta (jednom istraživačkom te jednom uspostavnom) te se nakon postupka evaluacije povuci s jednog?
O: S obzirom na ograničenje o sudjelovanju na najviše dva HRZZ projekta, navedeno nije moguće. Kompetencije istraživačke grupe predmet su vrednovanja te se isključenjem suradnika iz projekta ugrožava provođenje planiranih aktivnosti.

9. 4. 2019.

P: Zamolio bih Vas za informaciju oko pojma “suradnik”. Naime, u Natječaju (str. 19) piše sljedeće:
“Navodi se status na projektu (voditelj/suradnik/član istraživačke grupe), voditelji projekata navode najvažnije publikacije proizašle s tog projekta, a u slučaju projekata koji su završeni do roka za prijavu na natječaj IP-2019-04 i najvažnije rezultate. “
Postoji li razlika između pojma “suradnik” i pojma “član istraživačke grupe”?
O: U provedbi uspostavnog istraživačkog projekta sudjeluju članovi istraživačke grupe, a pomoć u provedbi projektnih aktivnosti mogu obavljati i ostali istraživači (suradnici). Prema tome, suradnici se ne navode u Radnom i Financijskom planu nego se njihov doprinos može navesti u Prijavnom obrascu, u Cjelini B.

P: Mogu li prihvatljivi članovi istraživačke grupe biti i stranci, tj. znanstvenici zaposleni na inozemnim sveučilištima?
O: Članovi istraživačke grupe mogu biti istraživači iz inozemstva.

P: Prema uputama, istraživački tim čine predlagatelj/voditelj, članovi istraživačke grupe među kojima se razlikuju članovi, na čije se se aktivnosti smiju predvidjeti sredstva osigurana projektom, te suradnici začije aktivnosti se ne planiraju sredstva. S obzirom na interdisciplinarnost istraživanja, planiram uključiti i studenta diplomskog studija koji će imati važnu ulogu u jednom dijelu istraživanja. Zanima me mogu li ga uključiti kao člana te iz sredstava predvidjeti troškove konferencije i/ili ljetne škole?
O: Prema Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, str. 6, studente je moguće uključiti u istraživačku grupu i za njih predvidjeti troškove kao i za ostale članove istraživačke grupe.

P: Ako su članovi moje postojeće grupe na institutu tehničar i istraživač inženjer (oboje VSS), i primaju plaću od instituta, mogu li oni biti dio istraživačke grupe na projektu? Istraživač inženjer je ujedno i doktorski student koji sam financira doktorat – može li mu HRZZ kroz uspostavni projekt nastaviti plaćati studij?
O: Članovi istraživačke grupe mogu biti doktorandi, poslijedoktorandi i znanstvenici koji su stekli doktorat najviše 7 godina prije roka za prijavu na ovaj natječaj, te studenti. Prema podacima koje ste naveli, tehničar ne ispunjava uvjete za člana istraživačke grupe.
Istraživaču koji je student doktorskog studija, iz sredstava projekta, moguće je pokriti trošak školarine ukoliko je član istraživačke grupe.

5. 4. 2019.

P: Nastavno na već postavljeno pitanje i naveden odgovor:
Precizno, zanimalo bi me s obzirom na to da dugi niz godina surađujemo sa znanstvenicima iz određenih institucija izvan Hrvatske, smijemo li ih staviti kao suradnike na uspostavnom projektu?
O: Da. U provedbi projekta mogu sudjelovati i drugi istraživači kao suradnici, ali ne mogu biti članovi istraživačke grupe niti mogu biti uključeni u radni i financijski plan.”
moja pitanje glase:
1. U kojem dijelu dokumentacije navodimo suradnike koji ne mogu biti članovi istraživačke grupe obzirom da nisu iz RH ili radi datuma obrane disertacije (dulje od 7. godina)?
2. Obzirom da ne mogu biti dio financijskog i radnog plana, je li potrebno navoditi njihove životopise u prijavnom obrascu? Odnosno, gdje ih se uopće navodi, u kojoj formi?
O: 1. i 2. Suradnike i njihov doprinos možete navesti u Prijavnom obrascu, u Cjelini B. Za suradnike se ne dostavljaju životopisi niti se navode u cjelini C prijavnog obrasca ni u Administrativnom obrascu.

P: Zanima me je li moguće istraživača koji će biti član tima, a sada je na poziciji postdoktoranda na fakultetu i ugovor mu ističe prije kraja predlaganog HRZZ projekta, nakon isteka njegove postdok pozicije ostaviti kao suradnika na projektu čak i ako ne nađe odmah novi posao ili ako prije isteka ugovora ili odmah nakon isteka ugovora napreduje na mjesto docenta?
O: Ako se radi o osobi kojoj od doktorata nije prošlo više od 7 godina, može biti član istraživačkog tima u statusu istraživača.

P: Može li član istraživačkog tima za uspostavni projekt biti osoba koja nema doktorat (ima magisterij znanosti) ali je starosne dobi 50 godina?
O: Prema Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, str. 6, član istraživačke mogu biti: doktorandi, poslijedoktorandi i znanstvenici koji su stekli doktorat najviše 7 godina prije roka za prijavu na ovaj natječaj te studenti. U navedenom slučaju, osoba može biti u statusu suradnika, a ne člana istraživačkog tima te se ne uključuje u radni i financijski plan.

P: U procesu sam oblikovanja prijave za Uspostanvi projekt pa mi nije jasno tko može imati status doktoranda na projektu i istraživača. Možete li mi molim vas to pojasniti i konkretno odgovoriti na dva pitanja:
Koji status ima osoba koja je doktorski student, nije zaposlena na fakultetu niti će to biti – ali svojom temom doktorske disertacije je dijelom istraživačke skupine?
Koji status imaju doktorandi zaposleni na fakultetu ali članovi drugih HRZZ projekata koji svojom uskom specijalnosti doprinose timu, a neće biti financirani (Plaća) s uspostavnog projekta?
Ako sam dobro shvatila iz teksta natječaja odgovor bi trebao biti da oni imaju status istraživača ali u opisu te funkcije je izričito napisano da su to pojedinci koji su doktorirali u posljednjih 7 godina.
O: Osoba koja je doktorski student, a nije zaposlena na fakultetu može biti član istraživačke skupine u svojstvu istraživača. Doktorand zaposlen na fakultetu a koji bi bio uključen u rad na projektu također ima status istraživača.

2. 4. 2019.

P: 1. U jednom od odgovora napisali ste da se studenti preddiplomskog/diplomskog studija stavljaju u kategoriju suradnika, a u drugom odgovoru kao članovi istraživačkog tima. Molim vas potvrdu u koju kategoriju se stavljaju?
2. U svojem projektu planiram kao suradnike uključiti dva profesora iz inozemstva s dvije različite institucije koji već imaju svoje svjetski prepoznate grupe (nije u planu uključivati članove istraživačkog tima s ovih institucija). Jel dozvoljeno planirati usavršavanje na njihovim institucijama kako bi se od njih učilo o uspješnom osnivanju grupe i istraživanju?
3. Obzirom da se ovim projektom pruža prilika uspostave vlastite istraživačke grupe, jel moguće zaposliti višeg tehničara koji je potreban za izradu eksperimentalnih sustava u radionici u sklopu laboratorija?
O: 1. Prema Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, str. 6., studenti mogu biti članovi istraživačke grupe. Studentima se dodjeljuje uloga suradnik – istraživač.
2. Usavršavanje u istraživačkim aktivnostima moguće je provoditi na institucijama u inozemstvu, kod inozemnih suradnika. Obrazloženje potrebe usavršavanja i kompetencija stečenih usavršavanjem predmet je vrednovanja.
3. Prema uvjetima natječaja za uspostavno istraživačke projekte predviđeno je zapošljavanje doktoranda i/ili poslijedoktoranda.
Za provedbu opsežnih pomoćnih poslova koji su usko vezani za provedbu istraživanja prihvatljivi su troškovi tehničke pomoći. U Uputama za podnositelje projektnih prijedloga na str. 26. pojašnjeni su troškovi tehničara.

P: U raspisanom natječaju, kao voditelj uspostavnih istraživačkih projekata, u istraživački tim dodao bih jednog člana. Međutim, on se već prijavio kao suvoditelj  na vaš projekt partnerstvo u istraživanjima tj. znanstvena suradnja. Mogu li ga dodati kao člana istraživačkog tima ili?
O: Programi „Partnerstvo u istraživanjima“ i Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“ su dva različita programa.
U programu „Partnerstvo u istraživanjima“ ne postoji uloga „suvoditelj“, ali istraživač koji je suradnik na projektu iz navedenog programa može biti član istraživačke grupe na projekta s natječaja UIP-2019-04.
Ako je istraživač suvoditelj ili suradnik na Programu suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“ može biti član istraživačke grupe, uzimajući u obzir ograničenje sudjelovanja na HRZZ projektima što je pojašnjeno u Uputama za podnositelje projektnih prijedloga na str. 5.

P: Molim vas pojašnjenje u svezi prihvatljivosti suradnika. Može li osoba koja prijavljuje uspostavni projekt kao voditelj na ovom natječaju (UIP2019) biti i suradnik na drugom uspostavnom projektu unutar istoga natječaja?
O: U Uputama za podnositelje projektnih prijedloga na str. 5. navedeni su uvjeti koje moraju ispunjavati prijavitelji projektnih prijedloga. Osoba koja prijavljuje uspostavni projekt kao voditelj na natječajnom roku UIP-2019-04 ne može biti suradnik na drugom projektu na ovom natječajnom roku.

P: Može li član istraživačke skupine biti osoba koja je zaposlena u zdravstvenoj ustanovi i planira upisati doktorat. Naime, osoba radi u mikrobiološkom laboratoriju KBC-a i aktivno bi radila na projektu, međutim još nema upisani doktorat. Znam da je u uputama navedeno da član mora biti doktorand, ali može li to biti osoba koja će postati doktorand tijekom provedbe istraživanja. Doktorat će biti financiran iz drugih izvora.
O: Članovi istraživačke grupe moraju ispunjavati uvjete navedene u Uputama za podnositelje projektnih prijedloga na str. 6. Očekuje se aktivna uključenost svih članova istraživačke skupine te na projekt mogu biti uključeni članovi čija je uloga neophodna. Uloga treba biti jasno obrazložena i vidljiva iz radnog plana projekta.

29. 3. 2019.

P: Da li je, zbog specifičnosti teme i istraživačkih interesa, moguće angažman jednog člana istraživačke skupine u statusu istraživača planirati tek od  3. godine pa do kraja trajanja projekta (jer se prije toga niti neće razviti rezultat kojeg on treba nadograditi)?
O: Da, ako je opravdano potrebama projekta.

P: 1. Zbunjuje me što ste u odgovoru na moje prethodno pitanje o zapošljavanju doktoranda rekli da može dobivati plaću iz drugih izvora ali mora doktorirati na projektu i to shvaćam. Ali onda sam pročitala da doktorand koji nije zaposlen je član istraživačke skupine. Odnosi li se to na doktoranda ne nužno s ovog projekta. Vrijedi li prvi zaključak?
2. Može li na ovom natječaju ista osoba biti prijavljena kao istraživač na uspostavnom projektu i na istraživačkom projektu?
O: 1. Član istraživačke grupe može biti doktorand koji prima plaću iz drugih izvora.
2. Da.

P: Ljubazno bih Vas molila za tumačenje sljedeće točke o tome što se trenutno otvorenim natječajem za uspostavne projekte neće financirati:
“Istraživanja koja se provode kao dio suradnje u međunarodnim kolaboracijama ili kao dio međunarodnih (longitudinalnih) istraživanja ili kao dio dugotrajnih istraživanja. “
Precizno, zanimalo bi me s obzirom na to da dugi niz godina surađujemo sa znanstvenicima iz određenih institucija izvan Hrvatske, smijemo li ih staviti kao suradnike na uspostavnom projektu?
O: Da. U provedbi projekta mogu sudjelovati i drugi istraživači kao suradnici, ali ne mogu biti članovi istraživačke grupe niti mogu biti uključeni u radni i financijski plan.

26. 3. 2019.

P: Molim Vas informaciju, da li u statusu istraživača može biti student doktorskog studija koji još nije doktorirao, zaposlen je i prima plaću od drugih izvora, i tema mu nema veze s mojim projektom niti će imati poveznica?
O: Moguće je, ako je student doktorskog studija ima potrebne kompetencije za provedbu projektnih aktivnosti i ako postoje opravdani razlozi za njegovo uključenje u istraživačku grupu.

P: Zanima me sljedeće: može li se na UIP kao dio istraživačke grupe staviti osoba koja je diplomirala 2003. godine i koja bi sada upisala doktorat u sklopu projekta? Odnosno je li to na određeni način minus za projekt prilikom vrednovanja?
O: Doktorand može biti član istraživačke grupe no sukladno pravnim propisima RH doktorandi se zapošljavaju temeljem javnog natječaja te nisu unaprijed poznati. Ukoliko je riječ o doktorandu koji već radi na Vašoj ustanovi a doktorat bi izradio u sklopu predloženog projekta može biti član istraživačke grupe.

P: Može li član istraživačkog tima biti osoba koja je doktorirala prije nešto manje od 2 godine, zaposlena je u velikoj farmaceutskoj industriji u SAD-u, u istraživanju i razvoju, na poslovima usko vezanima uz temu projekta, te se i dalje, uz suglasnost svoje institucije, bavi znanstvenim radom?
O: Da.

22. 3. 2019.

P: Može li se član istraživačkog tima koji je u statusu postdoktoranda (po prvi put) na Sveučilištu u Zagrebu (plaća mu ide s MZO-a) nakon isteka tog statusa zaposliti u svojstvu postdoktoranda na HRZZ UIP-u (i da ga se financira s tog projekta)?
O: S obzirom da nije navedeno trajanje statusa poslijedoktoranda na Sveučilištu u Zagrebu, ne možemo dati precizan odgovor. Međutim, status poslijedoktoranda na projektima HRZZ-a može biti odobren najdulje u trajanju od četiri godine uzevši u obzir koliko je osoba prethodno već bila zaposlena na suradničkom radnom mjestu poslijedoktoranda. Prije provedbe projekta bit će dostupne detaljne upute o zapošljavanju poslijedoktoranada.

P: Zanima me da li istraživače koji će mi biti članovi tima, a sada su na pozicijama postdoktoranada (njih dvoje) na fakultetima i ugovori im istječu prije kraja ovog projekta, mogu nakon isteka njihovih postdok pozicija ostati kao suradnici na projektu iako ne znaju hoće li nakon isteka ugovora odmah naći novi posao ili biti neko vrijeme na burzi? Dakle, da li suradnici na našim projektima moraju biti zaposleni ili mogu neko vrijeme (dok ne nađu posao) biti na burzi i istovremeno suradnici na UIP-u?
O: Mogu biti članovi istraživačke grupe i sudjelovati u provedbi projektnih aktivnosti.

P: Što se tiče Uspostavnog istraživačkog projekta, mogu li članovi istraživačke grupe diplomirati doktora medicine više od 7 godina prije roka za prijavu na ovaj natječaj? Odnosi li se ovaj zahtjev na liječnike (i sve studente medicine) su stekli doktorat najviše 7 godina prije roka za prijavu na ovaj natječaj?
O: Prihvatljivi članovi istraživačke grupe su: doktorandi, poslijedoktorandi i znanstvenici koji su stekli doktorat najviše 7 godina prije roka za prijavu na ovaj natječaj, te studenti.

19. 3. 2019.

P: Ako se suradnici koji nisu dio istraživačke grupe spominju kroz prijavu zbog povezanosti sa projektom, ulogama u projektu, da li se uopće oni evaluiraju. Tj. da li netko tko nije dio istraživačke grupe, pošto  to ne može biti zbog uvjeta za prijavu uspostavnog projekta(maksimum 7 god od doktorata)jest zapravo suradnik i smije biti još samo na jednom projektu HRZZ suradnik ili voditelj projekta HRZZ prema uvjetu koji nalaže da suradnik može biti na maksimum 2 HRZZ projekta ili voditelj i suradnik HRZZ projekta.
P: U Uputama piše sljedeće: “u provedbi projekta mogu sudjelovati i drugi istraživači, ali ne mogu biti članovi istraživačke grupe”
 Moja pitanja glase:
1 . što to znači “mogu sudjelovati”?
2. ako sudjeluju, da li im se to računa kao suradništvo te mogu još samo a jednom projektu biti suradnik ili voditelj
O: U provedbi uspostavnog istraživačkog projekta sudjeluju članovi istraživačke grupe koja se uspostavlja za provedbu predloženog istraživanja te je predmet vrednovanja.
U radnom planu projekta kao i u administrativnom obrascu navode se samo članovi istraživačke grupe, stoga samo za njih vrijedi ograničenje o broju projekata na kojima sudjeluju.
U provedbi istraživanja može se uspostaviti suradnja s drugim istraživačima, ali ta suradnja ne može biti ključna za provedbu istraživačkih aktivnosti.

P: Zanima me može li za UIP član istraživačke grupe biti osoba koja je doktorirala prije godinu dana?
O: U Uputama za podnositelje projektnih prijedloga na str. 6 je navedeno koje uvjete mora zadovoljiti član istraživačke grupe.

P: Da li je moguće za člana istraživačkog tima imati stranca koji ima manje od 7 godina nakon doktorata zaposlenog na stranoj instituciji? Osoba se bavi problematikom kojom se ne bavi nitko u Hrvatskoj i nužna je za provedbu projekta.
O: Odgovor je već dostupan na mrežnoj stranici.

P: 1. Suradnici koji ne mogu biti dio istraživačke grupe (prošlo im je više od 7 god od doktorata) ali su bitni za provedbu projekta se navode gdje točno?
2. Da li se navode u radnom planu?
3. Da i treba i njihove životopise priložiti?
4. Da li treba pismo namjere potpisati član istraživačke grupe koji je zaposlen u matičnoj ustanovi kao i voditelj?
5. Da li pismo namjere potpisuje i suradnik koji nije dio istraživačke grupe?
O: 1. – 2. odgovori su već dostupni na mrežnoj stranici.
3. i 5. Za suradnike se ne dostavljaju životopisi niti pisma namjere; projekt provodi istraživačka grupa, a suradnike možete navesti u  Prijavnom obrascu u Cjelini B.
4. U Uputama za podnositelje projektnih prijedloga na str. 23 navedene su smjernice vezane za pisma namjere.

15. 3. 2019.

P: Član istraživačke grupe može biti doktorand koji će raditi važan dio istraživanja ali doktorirat će na drugom projektu
O: Da.

P: Doktorirala sam 10.12.2010. godine, i od tada do danas imala jedan porodiljni – za koji se (ako sam dobro shvatila) računa 16 mjeseci trajanja. Kad se sve to zbroji dolazim do datuma 10.4.2019. sto je u vremenu prijave projekta, ali 20 dana prije konačnog roka.
Postoji li mogućnost da budem član istraživačke grupe na UIP-u ili se zbilja računa samo konačni datum prijave, 30.4.2019.?
O: Prema Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, str. 6 prihvatljivi članovi istraživačke grupe mogu biti doktorandi, poslijedoktorandi i znanstvenici koji su stekli doktorat najviše 7 godina prije roka za prijavu na ovaj natječaj.

P: Mogu li članovi istraživačke grupe može biti istraživači s hrvatske i/ili inozemne institucije koji su zaposleni na određeno, a stekli su doktorat 7 godina prije roka za prijavu na ovaj natječaj?
O: Da.

P: 1. Može li se u projekt u svojstvu člana istraživačke grupe uključiti:
1a) docent sa sveučilišta B iz Hrvatske koji je stekao doktorat znanosti prije 5 godina bez prekida u karijeri
1b) docent sa sveučilišta C iz, primjerice, Kanade, koji je stekao doktorat znanosti prije 5 godina bez prekida u karijeri
 2. Može li se u projekt u svojstvu suradnika uključiti:
2a) osoba iz prakse, koja ima ured u Hrvatskoj?
2b) docent sa sveučilišta B iz Hrvatske koji je stekao doktorat znanosti prije 5 godina bez prekida u karijeri
2c) docent sa sveučilišta C iz, primjerice, Kanade, koji je stekao doktorat znanosti prije 5 godina bez prekida u karijeri
2d) profesor sa sveučilišta C iz, primjerice Kanade, koji je stekao doktorat znanosti prije 15 godina bez prekida u karijeri
2e) docent sa sveučilišta A iz Hrvatske koji je stekao doktorat znanosti prije 15 godina bez prekida u karijeri
 3. U projekt bi se uključivali studenti preddiplomskog i/ili diplomskog studija.
– Treba li za njih navoditi imena?
– Ako student diplomira tijekom trajanja projekta je li ga moguće zadržati na projektu u svojstvu suradnika
– ako student diplomira, može li ga se zamijeniti s drugim studentom?
O: 1. U Uputama, str. 6. navedeni su uvjeti koje mora zadovoljavati član istraživačke grupe.
2. Ne možete nikoga uključiti na projekt u svojstvu suradnika.
3. Članovi istraživačke grupe unose se imenom i prezimenom u Radni plan i u ostalu prijavnu dokumentaciju u kojoj je potrebno. Vezano uz Vaša pitanja koja se odnose na provedbu projekta upućujemo Vas na Upute za popunjavanje izvješća za projekte HRZZ-a

P: Mogu li članovi istraživačke  grupe koji  su doktorandi, koji sudjeluju  u  provedbi  projekta,  čija je tema  doktorskog istraživanja vezana uz predloženi projekt i očekuje se da doktoriraju tijekom provedbe projekta, a njihova je plaća osigurana iz drugih izvora i navode se kao istraživači biti jedan od članova osnovne istraživačke skupine svih 5 godina?
O: Da.

P: Može li član projektnog tima biti osoba koja je stekla doktorat znanosti, primarno je zaposlena u jednom Kliničkom bolničkom centru,  a radi kao vanjski suradnik na Medicinskom fakultetu?
Ukoliko je odgovor potvrdan, da li smo u tom slučaju obvezni priložiti odobrenje poslodavca Kliničkog bolničkog centra ili i Medicinskog fakulteta?
O: Može u skladu s uvjetima propisanima Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, str. 6. Za navedenog člana istraživačke grupe potrebno je dostaviti pismo namjere KBC-a ukoliko se projekt povodi na drugoj ustanovi.

P: Naime, niti moji suradnici niti ja trenutno nemamo tekućih HRZZ projekata, niti smo suradnici na projektima. Stoga se prijavljujemo na aktualne natječaje “Znanstvena suradnja”, “Uspostavni projekti” i “Istraživački projekti”. Pošto ne možemo znati kakva će biti evaluacija projektnih prijava, pitanje glasi da li je dozvoljeno u fazi prijave da smo dodani na više projekata od dozvoljenog kao suradnici? Ukoliko netko od suradnika bude na više prihvaćenih projekata za financiranje od dozvoljenog, on će odabrati na kojem će projektu sudjelovati, a na kojem ne?
O: Odgovori na pitanja vezana uz ograničenja o sudjelovanju već postoje na mrežnoj stranici Zaklade. U EPP sustavu nećete se moći prijaviti na više projekata od onog što je dopušteno natječajem.

P: Ako je osoba suradnik na već postojećem istraživačkom HRZZ projektu u 100% angažmanu, kako ta ista osoba može biti suradnik na uspostavnom projektu u ovom pozivu i u kojem postotku?
O: U provedbi uspostavnog istraživačkog projekta sudjeluju članovi istraživačke grupe, a pomoć u provedbi projektnih aktivnosti mogu obavljati i drugi istraživači sukladno Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, str. 6.

P: 1. Zanima me može li član istraživačke grupe biti doktorand čije je uže područje djelovanja vezano za ovaj projekt, ali doktorirat će na drugom?
2. Može li se zaposliti doktorand koji je već zaposlen u ustanovi u kojoj se provodi istraživanje, ali biti će uključen i raditi na projektu?
O: 1. Može.
2. Budući da je uvjetima natječaja predviđeno zapošljavanje doktoranda u trajanju od četiri godine, potrebno je obratiti pozornost na to da se zaposli doktorand koji prema svom ugovoru o studiranju ima pravo na status doktoranda još najmanje četiri godine. Dakle, trebalo bi zaposliti osobu koja još nije upisala doktorski studij ili je na početku doktorskog studija. Navedeni je uvjet uključen u ovaj natječaj jer je predviđeno da doktorand počne i provede svoje doktorsko istraživanje u okviru projekta koji financira Zaklada te da tijekom projekta izradi i obrani doktorsku disertaciju čija je tema vezana uz temu projekta.

12. 3. 2019.

P: Prema točki 1.1 u Uputama, tumačim da projekt nije dozvoljeno provoditi izvan Hrvatske? No, smiju li na projekt, u istraživačku grupu, biti uključeni i mladi istraživači izvan Hrvatske? Upisuju li se i strani državljani u EPP sustav?
Jedan o temeljnih ciljeva istraživanja je osnivanje istraživačke grupe na matičnoj ustanovi voditelja.
P: 1. Je li dopušteno u okviru Uspostavnog istraživačkog projekta imati savjetodavnu skupinu koju bi činili istraživači koji su doktorat znanosti stekli prije, primjerice, 10 godina? Ili na projektu ne može biti niti jedan član koji je doktorat stekao prije, primjerice, 10 godina?
2. Je li moguće u projekt uključiti stručnjake iz građevinske prakse isključivo u savjetodavnu grupu, kao suradnike. Grupa stručnjaka iz prakse bi se, primjerice, jednom godišnje sastajala s istraživačkom grupom i diskutirala rezultate istraživanja. Upisuju li se i stručnjaci iz prakse u EPP sustav?
O: 1. Uvjeti za članove istraživačke grupe opisani su u Uputama, str. 6.
2. Savjetodavna grupa nije prepoznata uvjetima ovog natječaja.

P: 1. Na projektu razlikujemo članove tima (grupe) i suradnike (iako nije uvijek jasno preklapaju li se te dvije skupine ili ne).
Pretpostavljajući da se skupine ne preklapaju zanima me može li član istraživačke grupe biti kolegica s druge institucije kojoj je prošlo manje od 7 godina od doktorata?
2. Može li član istraživačke grupe biti osoba koja ima više od 7 godina od doktorata ukoliko je imala prihvatljive pauze u karijeri (dakle, iste uvjete kao i voditelj tima – na str. 2 se ne doima da se primjenjuju isti uvjeti)?
O: 1. Može.
2. Prihvatljivi članovi istraživačke grupe su znanstvenici koji su stekli doktorat do najviše 7 godina u skladu sa opravdanim prekidima u karijeri što je pojašnjeno fusnotom u tekstu Natječaja “Uspostavni istraživački projekti”, str. 3.

P: Mogu li kao članovi istraživačke skupine biti uključeni i istraživači (do 7 godina od doktorata) iz inozemstva (glavni partner projekta je strana institucija iz Francuske) te može li im se platiti dolazak u Hrvatsku na radne sastanke i radionice, kao i odlazak hrvatskih članova istraživačke skupine na radionice i radne sastanke sa ostalim članovima u Francusku?
Također, mogu li i stariji istraživači (koji su stekli doktorat prije više od 7 godina) biti imenom i prezimenom uključeni u projekt i na koji način? Može li se u opisu projekta i metodologiji istraživanja navesti njihova imena ako su važni (kao mentori) za provedbu određenih projektnih aktivnosti te mogu li ući u financijski plan pod stavkom ‘gostovanje inozemnih znanstvenika’?
O: 1. Članovi istraživačke grupe mogu biti znanstvenici iz inozemstva. Prihvatljivi troškovi opisani su u Uputama, str. 25. Prijava partnerske ustanove iz inozemstva nije predviđena ovim natječajem, pa Vas upućujemo da pogledate i druge natječaje Zaklade ukoliko bi se projekt više uklapao u te programe.
2. Uloga znanstvenika koji su stekli doktorat prije više od 7 godina može biti opisana u Prijavnom obrascu, međutim ne mogu biti navedeni u radnom planu niti je moguće planirati troškove za njih. Dozvoljeni troškovi opisani su u Uputama za prijavitelje.

P: Da li osoba koja je suradnik na aktivnom Istraživačkom projektu koji završava 31.03.2021 može biti prijavljena kao istraživač na dva uspostavna projekta na ovom natječaju?
O: Jedan istraživač može istodobno biti aktivan na dva HRZZ projekta.

P:U tekstu Natječaja „Uspostavni istraživački projekti“ UIP-2019-04  piše “najmanji broj članova istraživačke grupe jest tri (uključujući voditelja projekta i poslijedoktoranda ili doktoranda čije je zapošljavanje predviđeno predloženim financijskim planom)”.
Može li nova istraživačka grupa biti sastavljena od voditelja/prijavitelja, doktoranda i posliedoktoranda zaposlenog na određeno vrijeme, 1-2 godine, te članova koji su prijavljeni kao suradnici.
O: Zapošljavanje doktoranda i/ili poslijedoktoranda obavezno je u punom radnom vremenu.
Suradnici ne mogu biti članovi istraživačke grupe, ali mogu pomagati u provedbi projekta.

P: Mogu li članovi istraživačke grupe biti zaposleni ili primati stipendiju u nekoj inozemnoj ustanovi/sveučilištu? Moraju li svi članovi istraživačke grupe biti zaposleni na matičnoj ustanovi/predlagatelju?
U praksi, bi li bilo moguće da istraživački tim čine voditelj projekta, doktorand koji će biti zaposlen na projektu i član grupe koji je zaposlen u inozemstvu, ali ravnopravno doprinosi istraživanjima, uz privolu svoje matične organizacije?
O: Članovi istraživačke grupe mogu biti znanstvenici zaposleni na inozemnim ustanovama kao i znanstvenici zaposleni na matičnoj ustanovi voditelja projekta.
Navedeni prijedlog članova istraživačke grupe je prihvatljiv ako je usklađen s općim uvjetima natječaja.
P: 1. Može li se status člana istraživačke grupe dati osobi koja nije stekla doktorat znanosti (npr. stručni suradnici, viči stručni suradnici i stručni savjetnici u javnim znanstvenim institutima)?
 2. Treba li za članove istraživačke grupe uz životopis također priložiti TrackRecord po uzoru na obrazac prijavitelja ili ne?
O: 1. Popis prihvatljivih članova istraživačke grupe naveden je u Uputama, str. 6.
2. U životopis suradnika je potrebno navesti informacije iz kojih će se dobiti uvid u kompetencije suradnika relevantne za provedbu projekta. Može se koristiti i predložak za životopis prijavitelja, no u skladu sa dozvoljenim ograničenjima.

P: 1. Mogu li članovi istraživačke skupine biti studenti doktorskog studija koji nisu zaposleni na fakultetu? Je li oni imaju status doktoranda ili status doktoranda ima samo član koji je zaposlen na puno radno vrijeme? Također druga dva člana su doktorandi na fakultetu (asistenti) i koji oni imaju status?
2. Što znaci status suradnika? Može li osoba koja je zaposlena na zdravstvenoj ustanovi i na specijalizaciji je  i planira upisati doktorat može biti član istraživačke skupine?
O: 1. Članovi istraživačke grupe mogu biti studenti doktorskog studija bez obzira na mjesto zaposlenja ako je njihovo sudjelovanje na projektu opravdano temom istraživanje. Status doktoranda na projektu imaju samo studenti zaposleni na projekt putem natječaja koji financira HRZZ. Sve osobe koje zadovoljavaju uvjete za prihvatljive članove istraživačke grupe propisane Uputama, str. 6., mogu se uključiti na provedbu projekta.
2. Na drugo pitanje odgovor već postoji na mrežnoj stranici Zaklade.

8. 3. 2019.

P: Da li članovi istraživačke grupe mogu biti znanstvenici iz inozemstva koji zadovoljavaju kriterij o 7 godina od doktorata? / Molila bih Vas za informaciju: mogu li članovi istraživačke grupe biti znanstvenici koji rade na institucijama izvan RH ako ispunjavaju ostale propisane uvjete?
O: Članovi istraživačke grupe mogu biti i znanstvenici iz inozemstva ako ispunjavaju sve propisane uvjete.

P: Dali član istraživačke grupe može biti istraživač s inozemne institucije koji ima između 5-7. godina od stjecanja doktorata? S obzirom da osnivam nove istraživačke teme u HR nužna mi je suradnja s inozemstvom te transfer znanja.
O: Mogu.

P: 1. Mogu li istovremeno na projektu biti zaposleni jedan doktorand i jedan poslijedoktorand?
2. Može li se status istraživača dodijeliti osobi koja će doktorirati prije početka projekta, a njeno sudjelovanje u istraživačkoj grupi se planira od 2. godine projekta?
3. Može li se status istraživača dodijeliti nezaposlenoj osobi koja je stekla doktorat do prije 7 godina do datuma isteka za prijavu na natječaj UIP-2019-04?
4. Može li se status istraživača dodijeliti osobi zaposlenoj u privatnom sektoru koja je stekla doktorat do prije 7 godina do datuma isteka za prijavu na natječaj UIP-2019-04?
5. Može li se i pod kojom kategorijom prijaviti asistent na fakultetu koji za vrijeme trajanja natječaja je još na doktoratu, a tema mu je bliska temi projekta?
O: 1-4 Može
5. Prema Uputama, prihvatljivi članovi istraživačke grupe mogu biti doktorandi, poslijedoktorandi i znanstvenici koji su stekli doktorat najviše 7 godina prije roka za prijavu na ovaj natječaj te studenti.

P: Mogu li članovi istraživačke grupe biti studenti? Koji status se dodjeljuje studentima prilikom prijave projekta?
O: Studenti se navode u statusu suradnika, jednako kao i svi ostali suradnici (osim doktoranada i poslijedoktoranada).

P: Da li osoba koja nema broj znanstvenika (samo doktorand s upisanim doktorskim studijem, nije u službi asistenta još uvijek) može biti član istraživačkog tima?
O: Student doktorskog studija može biti prijavljen u statusu suradnika ako je njegov angažman potreban na projektu – njegov angažman treba biti vidljiv u radnom planu s obzirom na to da studenti mogu biti članovi istraživačke grupe.

P: Kako se dokazuje status suradnika koji ne ulazi u kategoriju istraživačke grupe (“1.2 Tko može biti predlagatelj projektnog prijedloga i član istraživačke grupe?, U provedbi projekta mogu sudjelovati i drugi istraživači kao suradnici, ali ne mogu biti članovi istraživačke grupe niti mogu biti uključeni u radni i financijski plan.”)? U konkretnom slučaju radi se o 4 istraživača s inozemnih institucija (Nizozemska, Švicarska, Češka i Njemačka) kod kojih bi se vršilo usavršavanja članova istraživačke grupe (“2.4.5 Financijski plan, Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi, 4) DISEMINACIJA I SURADNJA, usavršavanje za voditelja projekta i članove istraživačke grupe”), posebice doktoranda (kojemu je istraživač iz Njemačke planiran kao ko-mentor uz mene kao drugog ko-mentora) koji se planira uzeti na projekt.
O: U provedbi projekta mogu sudjelovati i drugi istraživači u statusu suradnika, međutim, suradnici nisu članovi istraživačke grupe te stoga nisu uključeni u radni i financijski plan.
Suradnike je moguće spomenuti u opisu projekta u Prijavnom obrascu.

P: Da li član istraživačke grupe može biti istraživač koji ima 5-7 godina od doktorata i trenutno je suradnik na HRZZ projektu koji završava 31.8.2019. te je suradnik na dva projekta koja su predana na natječaj  PZS-2019-02?
O: Navedeni suradnik ne može biti član istraživačke grupe na natječaju UIP-2019-04.

P: 1. Navedeno je očekivanje da voditelj UIP-a za provedbu troši 70% svog radnog vremena. Odnosi li se isto na suradnike?
2. Postoji li mogućnost da stranci budu suradnici na projektu?
3. Da li je ovaj UIP namijenjen znanstvenicima u početnoj fazi karijere – dakle docentima ili se na njega mogu prijavljivati i npr. izvanredni profesori – ako zadovoljavaju kriterij da nije prošlo vise od 7 godina od doktorata?
O: 1. Doktorand i poslijedokorand koji se zapošljavaju na trošak HRZZ-a 100 % svog radnog vremena trebaju posvetiti projektnim aktivnostima, dok za ostale suradnike postoci radnog vremena nisu definirani.
2. Članovi istraživačke grupe mogu biti iz inozemstva.
3. Na natječaj UIP-2019-04 mogu se prijaviti i izvanredni profesori ako zadovoljavaju kriterije za predlagatelja projektnog prijedloga.

P: Da li se u pravila o prihvatljivim prijaviteljima i suradnicima na uspostavnim i istraživačkim projektima ubrajaju i projekti “Znanstvena suradnja” u programu suradnje s dijasporom i “Stjecanje iskustva” u programu povezivanja znanstvenika. Konkretnija pitanja glase:
1. da  li moguće biti istovremeno biti suradnik na projektima u programima “Znanstvena suradnja”, “Istraživački projekti” i “Uspostavni projekti”,
2. da li je moguće biti prijavitelj projekta u programu “Uspostavni projekti” i suradnik u programima “Istraživački projekti” i “Znanstvena suradnja”,
3. da li je moguće biti prijavitelj projekta u programu “Istraživački projekti” i suradnik u programima “Uspostavni projekti” i “Znanstvena suradnja”,
4. da li je moguće biti prijavitelj projekta u programu “Stjecanje iskustva” i suradnik u programima “Istraživački projekti” i “Znanstvena suradnja”.
O: 1-4 ni jedna od navedenih kombinacija nije prihvatljiva s obzirom na ograničenja o sudjelovanju na HRZZ projektima koje obuhvaća i sudjelovanje na projektu PZS.

P: Da li voditelj uspostavnog projekta može biti suradnik na još jednom uspostavnom projektu?
P: Znači li da predlagatelj uspostavnog istraživačkog projekta nije u mogućnosti biti istovremeno i suradnik na drugom uspostavnom istraživačkom projektu u istom pozivu? Također, znači li i da predlagatelj uspostavnog projekta ne može istovremeno biti ni suradnik na istraživačkom projektu koji se prijavljuje na ovom pozivu?
O: Prema Uputama, voditelj projekta s natječaja UIP-2019-04 ne može prijavljen kao član istraživačke grupe na ovom natječajnom roku (UIP-2019-04), međutim može biti prijavljen kao suradnik na jednom projektnom prijedlogu prijavljenom na natječaj Istraživački projekti u 2019. godini.

Edit Content
Edit Content

17. 5. 2019.

P: Jesu li priopćenja sa skupova koji se traže u cjelini A prijavnog obrasca izlaganja na skupovima i bez objave ili isključivo objavljena izlaganja u zbornicima i časopisima?
O: Prihvatljivo je oboje.

P: Na temelju odgovora, dojma sam da se NIŠTA ne smije brisati iz obrazaca. Naslovna stranica mi je sada oblika: upute, zatim podatci u formatu danim oblikom u uputama. To dovodi do apsurdnog izgleda dokumenta, promotrimo samo npr. naslovnu stranicu:

Naslovna stranica:
• Ime i prezime predlagatelja projektnog prijedloga (PI)
• Naziv organizacije u kojoj će predlagatelj provoditi projekt
• Puni naziv projektnog prijedloga
• Trajanje projektnog prijedloga (u mjesecima)
(jer ovo ne smijem brisati, a zatim u nastavku popunjavam:)
Naslovna stranica:
• Voditelj (PI): izbrisano
• Organizacija: izbrisano
• Naziv projekta: izbrisano
• Trajanje projektnog prijedloga: 60 mjeseci
S ovim sam upravo potrošio jednu stranicu od njih 17, a jedina relevantna informacija je stala u četiri retka. S time da sam u ta četiri retka ponovio naslov koji se malo iznad nalazio u poprilično velikom fontu.
Pustimo estetiku i ima li to smisla – ako želite tako strukturiran dokument, ispoštovat ću to.

No, s obzirom da u prve tri stranice trebaju stati relevantna postignuća (na prvu stranicu) i životopis (na sljedeće dvije), zanima me je li se u brojanje stranica uvrstila naslovna stranica?
Ako je vaš odgovor DA, onda primijetite da su upute za popunjavanje životopisa i relevantnih postignuća već zauzeli više od jedne stranice (dakle, za relevante informacije preostaje manje od jedne stranice), pa vas molim samo da još jednom potvrdite da je to upravo ono što želite: NE BRISATI NI JEDAN DIO OBRASCA.
O: Naslovna stranica ne ulazi u ograničenje broja stranica.

P: U uputama za prijavitelje na strani 18, u dijelu  2.4.2 Upute za ispunjavanje Prijavnog obrasca je napisano kako naslovna stranica Prijavnog obrasca treba sadržavati sažetak i ne smije biti numerirana. Skidanjem obrasca s Vaših stranica, prva tj. naslovna strana Prijavnog obrasca je po defaultu numerirana što se ne može mijenjati, i ne sadrži stavku “sažetak”. Kako postupiti kod tog, poštivati ono što piše u uputama za prijavu uspostavnih projekata ili poštivati formu obrasca?
O: Odgovor je već dostupan na mrežnoj stranici Zaklade od 12. ožujka.

7. 5. 2019.

P: Molim vas pojašnjenje sljedeće stavke iz dokumenta Prijavni obrazac:
Dio f. Resursi (opišite troškove predloženog projekta, uključujući i materijalne resurse koje za potrebe istraživanja na raspolaganje daje organizacija.) 
U napomeni je navedeno sljedeće: (Napomena: Kako bi se panelima za vrednovanje olakšala procjena resursa, u opisu resursa trebaju se prikazati podaci navedeni u financijskome planu.)
Što konkretno znači trebaju se prikazati podaci navedeni u financijskom planu?
Znači li to da se trebaju upisati nazivi stavki i ukupni iznosi koji se traže (uz obrazloženje) ili se opisno treba navesti ugrubo što se traži uz obrazloženje?
O: U Prijavnom obrascu dio g. Resursi potrebno je pojasniti opravdanost troškova navedenih u Financijskom planu.

30. 4. 2019.

P: Molim Vas da mi odgovorite na par pitanja.

  1. Imam pitanje vezano za popis postignuća predlagatelja. Možete li mi pobliže objasniti razlike između: 2. Publikacije kojima se pokazuje samostalnost u istraživanju;3. Priopćenja s konferencija i/ili monografije; 4. Publikacije nastale za vrijeme izrade doktorata i broj citata. Naime, neki radovi nalaze se i u kategorijama najbitnijih članaka i u kategoriji publikacija nastalih za vrijeme izrade doktorata.
  2. Također, što znači Publikacije kojima se pokazuje samostalnost u istraživanju? Jesu li to radovi koje smo objavili sami ili su to radovi koje smo radili s različitim istraživačkim skupinama ili su to radovi na kojima smo prvi autori?
  3. Ako imamo velik broj radova s konferencija, što da radimo s radovima koji ne stanu na jednu stranicu? Jednostavno ih brišemo i ostavljamo najbitnije?
  4. Pod točkom 5 popisa postignuća piše poslijedoktorsko usavršavanje. Ista stvar se traži i kasnije u CV- predlagatelja. Je li potrebno ponavljati?

O: 1. Ako točke 2. 3. i 4. podrazumijevaju iste publikacije potrebno ih je navesti u svim točkama.
2. Publikacije kojima se pokazuje samostalnost u istraživanju odnose se na znanstvene publikacije na kojima je prijavitelj projektnog prijedloga nositelj problematike ili autor koji je najviše pridonio rješavanju konkretnog problema.
3. U popisu postignuća (track record) navode se najvažniji radovi u posljednjih pet godina.
4. Informacije o poslijedoktorskom usavršavanju potrebno je navesti u popisu postignuća i u životopisu predlagatelja projektnog prijedloga.

26. 4. 2019.

P: Da li se u prijavnom obrascu mogu izbrisati dijelovi koji objašnjavaju što treba pisati u svakoj sekciji sivim slovima i pisati samo BOLD crne podnaslove?
P: Da li se unutar prijavnog obrasca mogu izbrisati objašnjenja pojedinih sekcija npr. sve ovo napisano ispod sekcije “Etička pitanja” da se dobije na dodatnom prostoru za pisanje?
Dio h. Etička pitanja
Sva istraživanja koja financira Hrvatska zaklada za znanost moraju biti u skladu s relevantnim nacionalnim i međunarodnim propisima o etičnosti istraživanja.
Na Uputama za prijavu na natječaje HRZZ-a nalazi se tablica Etička pitanja. Ako se na Vaše istraživanje primjenjuje neko od pitanja u tablici, molimo da prijavi projektnog prijedloga, pod dodatnu dokumentaciju, priložite potvrdu nadležnog Etičkog povjerenstva o etičnosti istraživanja. Ako potvrda nije dostavljena prilikom prijave projektnog prijedloga, može biti zatražena tijekom vrednovanja i mora biti dostavljena do otvaranja pregovora o radnom i financijskom planu za projektne prijedloge koji se predlažu za financiranje.
O: Prijavnu dokumentaciju nije dopušteno mijenjati.

P: 1. Trebam pomoć vezanu uz popunjavanje prijavnog obrasca. Obrasci na engleskom i hrvatskom jeziku se razlikuju, pri čemu se posebno razlikuju uvjeti naznačeni u cjelini A, dio a i dio b. S obzirom na različite navedene uvjete, kako osigurati sadržajnu istovjetnost projektnih prijedloga (kao što se traži na str. 5 dokumenta “TEKST NATJEČAJA “Uspostavni istraživački projekti” UIP-2019-04 (.pdf)”?
2. Također, i dio a i dio b treba popuniti s podacima o poslijedoktorskom usavršavanju, s tim da je u dijelu a) potrebno navesti podatke o poslijedoktorskom usavršavanju u inozemstvu. Znači li to da u dijelu b) treba navesti samo podatke o poslijedoktorskom usavršavanju u inozemstvu ili o poslijedoktorskom usavršavanju u inozemstvu u Hrvatskoj (ponoviti informaciju iz dijela a)?
3. U dijelu a) obrasca na engleskom jeziku
(UIP-2019-04_Application_form.docx) izričito se navodi ograničenje od 5 godina (“Applicant’s track record in the last 5 years”). U stavci 4) dijela a) treba navesti publikacije nastale tijekom doktorata i broj njihovih citacija. Što učiniti u slučaju da je od završetka doktorata ili objave publikacija nastalih tijekom doktorata proteklo 5 ili više godina?
O: 1. i 3.  Prema Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga, na str. 11, u popisu postignuća potrebno je navesti track record u posljednjih pet godina koji uključuje najvažnije radove na kojima je voditelj projekta vodeći autor te ostala relevantna postignuća.
2. U dijelu b potrebno je navesti usavršavanja u Hrvatskoj i u inozemstvu, a u dijelu a samo u inozemstvu, ako je primjenjivo.

19. 4. 2019.

P: 1. Ako želim pozvati (jednog od konzultanata) kao predavača na matičnu instituciju (trebala bih mu platiti dolazak), da li da eksplicitno pišem njegovo / njezino ime u sekciji g Prijavnog obrasca te u radnom planu?
2. U Prijavnom obrascu se sekcija g ponavlja 2 puta: g. Resources i g. Ethical issues. Pretp. da je riječ o slučajnoj pogrešci. Da li da to samo ispravimo (h. Ethical issues) ili ostavimo kako je?
O: 1. Moguće je u Prijavnom obrascu i u Radnom planu navesti ime pozvanog predavača.
2. U engleskoj verziji Prijavnog obrasca moguće je izmijeniti slijed oznaka i navesti kako je predloženo u pitanju – h. Ethical issues.

16. 4. 2019.

P: Javljam se s upitom o track recordu voditelja u zadnjih pet godina (u proširenom sažetku). S obzirom da sam bila na dva porodiljna dopusta u posljednjih pet godina i da su mi zbog toga neke reference značajnije iz prethodnog razdoblja, je li moguće navesti popis postignuća koji se odnosi na dulje vremensko razdoblje? Ako je to moguće, kako treba izračunati vremensko razdoblje?
O: U prijavnom obrascu, Cjelina A, u polju – Prekidi u karijeri, potrebno je navesti vrijeme trajanja porodiljnog dopusta te u dodatnoj dokumentaciji priložiti potvrdu o njegovu korištenju. U tom je slučaju moguće navesti popis postignuća (track record) za razdoblje od pet godina produljeno za vrijeme trajanja porodiljnog dopusta.

12. 4. 2019.

P: Možete li mi molim Vas pojasniti ispunjavanje Prijavnog obrasca, dio d. Radni plan. Naime, u opisu je navedeno da treba ovaj dio popuniti slijedeći navedenu strukturu d.1. Ciljevi, d.2. Aktivnosti… Znači li to da pod samom točkom d. Radni plan ne treba pisati ništa već odmah pisati dio d.1. Ciljevi…?
O: U Prijavnom obrascu, Cjelina B, dio d. Radni plan – potrebno je ispuniti prema zadanim potkategorijama počevši od d1. Ciljevi do d3. Očekivani rezultati. Pod točkom d. Radni plan – ne treba ništa pisati.

9. 4. 2019.

P: Dali se napomena ” Publications shall be referenced with the complete  list of authors; abbreviations such as etc. or similar are to be avoided. The first and last name of the Applicant must be highlighted underlined or bold) in the publications list.” koja se pojavljuje samo u engleskoj verziji application forme a odnosi se na dio a1 odnosi samo na taj dio ili se u cijelom dijelu a trebaju navoditi kompletna imena i lista svih autora? Ili se može u dijelu a1 navesti kompletna lista sa punim nazivom časopisa u u dijelovima a2 i a4 skraceni naziv, npr prvi autor et.al, naziv časopisa, volumen i stranice. U mom slučaju nemoguće je npr. pod dio a1 navesti 5 radova, pod dio a2 6 radova i pod dio a4 još četiri rada koja se odnose na traženo (radovi nisu isti) koristeći Vaše zadane veličine slova. 
Zapravo mi se čini da nas koji imamo puno radova (vise od 20 u posljednjih 5 godina) diskriminirate ovakvom formom.
O: U popisu postignuća potrebno je navesti publikacije koje su najznačajnije za provedbu predloženog projekta, pritom navodeći imena svih autora i puni naziv publikacija. Ako je riječ o publikacijama s velikim brojem autora potrebno je navesti prvog i zadnjeg autora te naznačiti mjesto na kojem je naveden predlagatelj projektnog prijedloga i izravnu poveznicu na cjelokupan popis autora.

5. 4. 2019.

P: 1. Da li se reference u prijavnom obrascu koriste u svim cjelinama obrasca (A, B i C) ili samo u početnom dijelu Cjelini B dio a?
2. U prijavnom obrascu Cjelini C da ali moram navesti svoj životopis opet iako je već na samom početku u Cjelini A? Da li se uopće u Cjelini C navode uloge i zadaće predlagatelja projekta?
O: 1. Upute za ispunjavanje Prijavnog obrasca detaljno su pojašnjene u Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga na str. 18-22. Prilikom ispunjavanja prijavnih obrazaca preporuka je voditi se kriterijima za vrednovanje kako bi se vrednovateljima omogućio što bolji uvid u kvalitetu projektnog prijedloga.
2. Nije potrebno ponavljati životopis predlagatelja u Cjelini C. Moguće je navesti uloge i zadaće voditelja projekta u Cjelini C.

P: Imam pitanja o uputama za ispunjavanje prijavnog obrasca, cjelina B, dio a. Trenutno stanje u području istraživanja.
U obrascu se navodi : Opišite trenutno stanje u području istraživanja, istaknite najvažnije publikacije; dok je u Uputama za ispunjavanje mnogo detaljnije navedeno :  Opišite trenutno stanje u istraživanom području, posebno izravnu povezanost s predloženim istraživanjem; opišite kako će predloženo istraživanje pridonijeti razvitku području kroz izravnu povezanost s projektnim prijedlogom, opišite kako će predloženo istraživanje doprinijeti razvitku novih istraživanja te koji je jedinstveni doprinos predloženog istraživanja. Navedite članove istraživačke grupe i suradnike na projektu i opišite koja će biti njihova uloga. Ukoliko je primjenjivo, definirajte multidisciplinarne ili interdisciplinarne aspekte projektnog prijedloga.
Pitanje 1 : koji pristup pri ispunjavanju primijeniti – iz obrasca, uputa ili njihovu kombinaciju?
Pitanje 2 : Ukoliko je potrebno navoditi suradnike i članove grupe, je li ih je na ovom mjestu potrebno navesti imenom i prezimenom, ili samo kroz njihovu ulogu u projektu u smislu (područja) istraživanja kojim se bave/će se baviti? 
Pitanje 3 : Da li se najvažnije publikacije mora navesti kao reference u sklopu ovoga dijela obrasca ili ih je dovoljno prikazati na kraju obrasca na za to predviđenom dijelu? 
O: 1. U uputama za predlagatelje projektnih prijedloga iznesene su detaljne, a u obrascu okvirno upute za ispunjavanje obrasca. Od predlagatelja projekta očekuje se da ocijeni koji su od navedenih podataka ključni za prikaz stanja u području.
2. Potrebno je navesti doprinos članova istraživačke grupe i suradnika na projektu te njihovu ulogu.
3. Popis referenci potrebno je navesti na za predviđenom dijelu obrasca, dok se u opisu stanja u području očekuje da će navesti reference kojima se potkrepljuju navodi u ovome dijelu obrasca.

P: u Cjelini B prijavnog obrasca Dio d. Radni plan; d2: Aktivnosti i istraživačka grupa spominje se „ ..plan upravljanja provedbom projekta“.
Nije mi jasno što točno pod tim mislite kada se sve aktivnosti detaljno opisuju pod aktivnosti istog d2 odjeljka te još dodatno u Cjelini C pod Istraživačka grupa?
O: Plan upravljanja provedbom projekta navodi se samo u Prijavnom obrascu u cjelini B – d2. Aktivnosti i istraživačka grupa odnosi se na kratak opis radnog plana u kojem se trebaju povezati ciljevi i aktivnosti.

2. 4. 2019.

P: 1. U prijavnom obrascu potrebno je napraviti naslovnu stranicu pa vas molim pojašnjenje jel se ta stranica radi kao nova odmah nakon  prve stranice na kojoj je napisana šifra projekta i upute za pisanje?
2. Ako je odgovor na prethodno pitanje ‘DA’, onda mi se cijeli obrazac pomiče za još jednu stranicu pa dio A upada u 3-5, a dio B 6-19. Tako se onda gubi uvjet 1-3 za dio A i 4-17 za dio B. Jel to u redu ili je potrebno prenumerirati stranice?
O: 1- 2 U Uputama za podnositelje projektnih prijedloga na str. 18. navedene su upute za ispunjavanje Prijavnog obrasca.

P: Da li glavne istraživačke aktivnosti moraju biti napisane poimence i koliko ih detaljno treba navesti u odnosu na Cjelinu C gdje se baš opisuju uloge i zadaće članova grupe.
O: 1. U Cjelini B, d2. Aktivnosti i istraživačka grupa navode se i obrazlažu najvažnije grupe aktivnosti istraživačke grupe koje dovode do ostvarenja ciljeva. Pritom aktivnosti ne trebaju biti detaljno opisane, budući da se detaljna struktura prikazuje u radnome planu. U cjelini C Prijavnog obrasca naglasak se stavlja na istraživačku grupu pri čemu se određuje uloga svakog pojedinog člana istraživačke grupe.
2. Ako se radi o organizaciji skupova/konferencija/kongresa/radionica u Uputama za podnositelje projektnih prijedloga na str. 28. navedeni su dopušteni troškovi u okviru kategorije 4. Diseminacija i suradnja.
Sva sredstva koja se planiraju utrošiti za projektne aktivnosti navode se u Financijskom planu unutar predviđenih kategorija, a ista moraju biti opravdana aktivnostima navedenim u Radnom planu.

P: U aplikacijskom obrascu tražite da planirane radove ispisujemo u dijelu d2 (traže se plan diseminacije);  u dijelu d3 Očekivani rezultati (navedite planirane rezultate)  te u dijelu e (navedite planirani način diseminacije i objave rezultata istraživanja te planirane vrste i rang publikacija). Jel to zaista potrebno 3 puta ponavljati? Recenzenti će komentirati da u projektu ima nepotrebnog ponavljanja.
O: Prijavni obrazac nije dopušteno mijenjati i potrebno ga je ispuniti prema uputama. U cjelini d2 potrebno je obrazložiti radni plan projekta kroz povezivanje faza istraživanja, povezivanja aktivnosti, rezultata i resursa te diseminacijske aktivnosti koje ne moraju uključivati samo znanstvene publikacije. U cjelini d3 prikazuju se očekivani istraživački rezultati, a u cjelini e prikazuje se detaljan plan publiciranja.

29. 3. 2019.

P: Molim Vas pojašnjenje. U cjelini B prijavnog obrasca se dio b i dio f dosta preklapaju. Molim Vas pojašnjenje što gdje više naglasiti?
O: U cjelini B prijavnog obrasca u dijelu b potrebno je opisati kako se predloženo istraživanje uklapa u okvir međunarodno prepoznatljivih i nacionalno relevantnih tema. U dijelu f potrebno je opisati postupak uspostave istraživačke grupe te novog smjera istraživanja, neovisnog od dosadašnjeg rada s mentorom.

P: Da li je moguće u prijavnom obrascu u Cjelini A dijelu a napisati dvije stranice, a u dijelu b jednu stranicu. Ukupno će opet biti 3 stranice, samo obrnuto pošto puno više mjesta zahtjeva upravo dio a, a ne dio b.
O: Pri ispunjavanju Prijavnog obrasca nužno je poštovati dopuštene duljine svake cjeline.

P: U prijavnom obrascu u opisu predlagatelja stoji sljedeće:
Dio a (najviše 1 stranica):
Popis postignuća (Track-record) predlagatelja projektnog prijedloga uključujući:
1. Važne (najviše pet) publikacije u vodećim časopisima; 2. Publikacije kojima se pokazuje samostalnost u istraživanju; 3. Priopćenja s konferencija i/ili monografije; 4. Publikacije nastale za vrijeme izrade doktorata i broj citata; 5. Poslijedoktorska izobrazba u inozemstvu (ako je primjenjivo); 6. Pozvana predavanja na međunarodne konferencije i/ili ljetne škole; 7. Druga važna akademska postignuća.
Možete li biti jasniji oko unosa svih ovih podataka pošto je doista teško sve navedene stavke unijeti na samo jednoj stranici. Na koji način je dozvoljeno unositi sve tražene podatke, a da ostane razumljivo. Da li naslovi publikacija i konferencija moraju biti napisani ili samo broj, volumen i godina časopisa. Da li se mogu navesti kod publikacija svi autori i doi broj bez naslova radova?
2. Da li se font može smanjiti na fpnt 9 za ovu stavku ili i ona mora biti font 10?
O: 1. Način citiranja treba biti u skladu sa standardima znanstvenoga polja u kojem se projektni prijedlog prijavljuje. U popisu postignuća potrebno je prikazati selektirane informacije koje su najznačajnije i ključne za provedbu predloženog projekta.
2. Veličinu ni font slova nije dopušteno mijenjati.

26. 3. 2019.

P: Molim Vas da mi pojasnite kako pripremiti Dio b. Povezanost projektnog prijedloga s trenutnim stanjem u području istraživanja, koji je sastavni dio Prijavnog obrasca (Cjelina B; Projektni prijedlog).
U uputama stoji “Opišite kako se predloženo istraživanje uklapa u okvir međunarodno prepoznatljivih i nacionalno relevantnih tema”, dok je u objašnjenju u samoj špranci Prijavnog obrasca navedeno “opišite važnost istraživanja predložene teme, istraživanja koje ste dosad, za vrijeme doktorskog studija i poslijedoktorskog usavršavanja, proveli u ovom području, najvažnije rezultate i njihovu povezanost s predloženim istraživanjem te važnost uspostavljanja istraživačke grupe u ovom području istraživanja”.
P: Je li potrebno u Cjelini B Prijavnog obrasca sljedeće dijelove:
Dio a. Trenutno stanje u području istraživanja Dio b. Povezanost projektnog prijedloga s trenutnim stanjem u području istraživanja Dio f. Uspostava nove istraživačke grupe i istraživanja ispuniti u skladu s uputama u Prijavnom obrascu ili u skladu s uputama u dokumentu Upute za predlagatelje projektnih prijedloga?
S obzirom da su upute u spomenutim dokumentima prilično različite, mislim da je važno utvrditi koje bi od njih trebalo slijediti.
O: Prijavni obrazac potrebno je popuniti prema uputama iz obrasca.

12. 3. 2019.

P: Je li na naslovnoj stranici Prijavnog obrasca potrebno navesti Sažetak projektnog prijedloga?
O: U Prijavnom obrascu nije potrebno navesti sažetak projektnog prijedloga. Sažetak se navodi u Administrativnom obrascu te u obrascu Prošireni sažetak.

8. 3. 2019.

P: Zanima me da li postoji neki obrazac od HRZZ za upisivanje životopisa ili se po datom predlošku z predlagatelja projekta?
O: Životopis predlagatelja projekta je potrebno ispuniti prema zadanom predlošku koji se nalazi u Prijavnom obrascu.

P: Molim Vas, da li se može upotrijebiti Europass-ov CV te načni redoslijed prema Vašem predlošku?
O: Životopis se treba prilagoditi formi navedenoj u Prijavnom obrascu.

P: Navodi se da opis Istraživačke grupe tj. pojedinačne uloge članova treba opisati na 1 stranici. Citiram. “Dio a. Istraživačka grupa (opišite uloge i zadaće članova planirane istraživačke grupe te postotak vremena koje će posvetiti projektnom prijedlogu) (najviše 1 stranica)”
Da li se to misli da svi suradnici moraju biti na jednoj stranici ili svaki na najviše jednoj stranici?
O: Opis istraživačke grupe sa članovima i njihovim zadaćama je potrebno opisati na jednoj stranici.

Edit Content

7. 5. 2019.

P: Premda je pitanje već postavljeno, još bih jednom htjela provjeriti jednu sekciju u obrascu ‘Prošireni sažetak’. Na hrv su sve rubrike različite (uz track-record ih ima 6), dok je u engl. obrascu jedna rubrika više za pisati (“Describe the research methodology”) i čini se suvišnom (ima ih ukupno 7)? Ako ćemo dva puta ponavljati istu stvar (uz modifikacije), to će nas svakako koštati prostora i ograničenja na 4 stranice. Stoga bih htjela provjeriti:
– Da li smijemo obrisati tu rubriku?
– Ako ne, možemo li samo u jednoj rečenici napisati “See the section ‘Describe the research methods.'” ili nešto slično?)
O: Obrasce za prošireni sažetak potrebno je popuniti u onome obliku o kojima su dostupni na mrežnim stranicama.

26. 4. 2019.

P: Molim vas da me uputite u daljnje postupanje glede neujednačenosti obrazaca koje sam uočio. Naime, u obrascu Prošireni sažetak na hrvatskom jeziku ne postoji rubrika za opis metodologije koja će se koristiti u projektu, dok u istom obrascu u verziji na engleskom jeziku postoji ta rubrika. Treba li u obrascu na hrvatskom jeziku opisati metodologiju rada?
P: U obrascu ‘Extended abstract’ se dva puta navodi poglavlje metodologije (‘Describe research methodology’ i ‘Describe research methods’). Radi li se o pogrešci? Jer obrazac na hrvatskom nema dupliranje metodologije/metoda.
P: Engleska verzija Proširenog sažetka sadržava dio Describe the research methodology i dio Describe the research methods. Možete li objasniti razliku između ova dva dijela, pogotovo s obzirom na to da u hrvatskoj verziji postoji samo jedan takav dio pod naslovom Opišite metode istraživanja. S obzirom na ograničenje od 4 strane, ovo poduplavanje teksta se čini nepotrebnim.
O: Odgovor je već dostupan na mrežnoj stranici Zaklade od 19. travnja.

19. 4. 2019.

P: Imam pitanje vezano za obrazac Prošireni sažetak. Naime, engleska i hrvatska verzija nisu jednake, tj. u engleskoj ima dio “Describe the research methodology.” koji nedostaje u hrvatskoj verziji pa me zanima treba li taj dio zanemariti u engleskoj ili ga treba dodati u hrvatsku s obzirom na ograničenje od 4 stranice.
O: Obrazac za prošireni sažetak potrebno je popuniti u onome obliku o kojem je dostupan na mrežnim stranicama. Nije dozvoljeno mijenjati pitanja u obrascu.

5. 4. 2019.

P: Obrazac za prošireni sažetak u početnom dijelu kaže Popis postignuća (Track-record) voditelja projekta u zadnjih 5 godina (najviše 1 stranica, uključujući: … 3. Dosadašnje sudjelovanje na HRZZ projektima (uloga na projektu (voditelj/suradnik), najvažnije publikacije proizašle s tog projekta i najvažnije rezultate) Misli li se pod najvažnije publikacije s projekta na publikacije kojima je predlagatelj trenutnog projekta koautor ili neovisno o tome na najvažnije publikacije s projekta?
O: U popisu postignuća potrebno je navesti publikacije na kojima je predlagatelj koautor, a koje su najznačajnije i ključne reference za provedbu predloženog projekta.

19. 3. 2019.

P: Molim Vas pojašnjenje vezano uz obrazac Prošireni sažetak. Iz uputa za prijavitelje ne proizlazi jasno treba li napisati sažetak od najviše 4 stranice i potom dodatno ispuniti tablicu s pitanjima ili je tablica s pitanjima predviđena za prošireni sažetak od 4 stranice pri čemu je jedna stranica predviđena za popis postignuća.
O: Prošireni sažetak projektnoga prijedloga može sadržavati najviše četiri stranice pri čemu popis postignuća treba biti na, najviše, jednoj stranici.

P: 1. Da li reference treba pisati i u “Proširenom sažetku” ili ih je dovoljno navesti u “Prijavnom obrascu” na mjestu gdje se i spominju?
2. U Proširenom sažetku piše da treba navesti 5 publikacija, konferencija, poglavlja u knjizi… da li se to odnosi na ukupno 5 bilo kojih od ovih stavki?
O: 1. Reference se navode samo u Prijavnom obrascu.
2. U Proširenom obrascu potrebno je navesti ukupno pet publikacija koje mogu obuhvaćati:  radove u recenziranim znanstvenim časopisima, poglavlja u knjigama, radove s konferencija, monografije, itd.

Edit Content

17. 5. 2019.

P: Da li mi možete objasniti stavku u radnom planu gdje se navodi u uputama za predlagatelje kao obavezan cilj “Prijavljeni projektni prijedlozi istraživačke grupe na druge izvore financiranja”? Treba li navesti općenito “bit će podnesena prijava drugom izvoru financiranja” ? Koliko se tih prijava očekuje, i treba li navesti kome se prijavljuje?
O: Cilj „Prijavljeni projektni prijedlozi istraživačke grupe na druge izvore financiranja“ moguće je u Radnom planu navesti u nazivu kako je predloženo u Uputama.  Navedeni cilj odnosi se na prijavu projektnog prijedloga na natječaje koje financiraju drugi izvori. Broj prijava nije unaprijed definiran.

P: 1. Traje li obavezni cilj „Uspostava istraživačke grupe“ točno od 1. do 12. mjeseca, ili može trajati i duže (s obzirom da se poslijedoktorand planira zaposliti kasnije)?
2. Veže li se aktivnost zapošljavanja poslijedoktoranda (P) uz cilj „Uspostava istraživačke grupe“ ili uz neki od drugih ciljeva na kojima će P sudjelovati?
3. Smatrate li da je bolje aktivnosti napredovanja doktorskog studenta na studiju vezati uz obavezni cilj „Uspostava istraživačke grupe“ ili uz neku od drugih istraživačkih aktivnosti na kojima sudjeluje doktorski student?
4. Mora li cilj „Prijavljeni projektni prijedlozi istraživačke grupe na druge izvore financiranja“ obavezno trajati do kraja projekta (60. mjeseca) ili može završiti i ranije, s obzirom da planiramo prijavu na EU projekte u razdoblju od 48.-51. mjeseca (ovisno o točnom datumu raspisa natječaja) i nakon toga ne bi mogli opravdati nikakve druge aktivnosti?
5. Zahtijeva li objava rada u časopisu dvije aktivnosti (1. pisanje i slanje rada, 2. objavljivanje rada) ili se može sve prikazati kroz jednu aktivnost i pripadajući rezultat? Da li je u tom slučaju dovoljno kao rezultat navesti „rad poslan u časopis“ ili rezultat mora biti „rad objavljen u časopisu“?
6. Da li je opravdano planirati da se isti rezultat objavi u časopisu i prezentira na konferenciji?
7. Smatra li se da je opravdano da član grupe sudjeluje u aktivnostima samo tijekom 2 godine (za dio analiza za koji je neophodan), ako cjelokupni projekt traje 5 godine ili se mora uključiti u i u ostale aktivnosti tijekom cijelog trajanja projekta?
O: 1. Navedeni cilj može se planirati i u kasnijim razdobljima projekta.
2. Aktivnost zapošljavanja poslijedoktoranda potrebno je vezati za cilj „Uspostava istraživačke grupe“
3. Navedene aktivnosti potrebno je vezati za znanstvene ciljeve, no moguće ih je vezati i za druge ciljeve ako smatrate da je to potrebno.
4. Navedeni prijedlog prijave na druge izvore financiranja u mjesecima koje ste naveli je prihvatljiv.
5. Aktivnosti vezane za objavu znanstvenih radova moguće je prikazati kao „rad poslan u časopis“ i „rad objavljen u časopisu“ ako su te dvije aktivnosti ostvarene u dva razdoblja. U slučaju da su obje aktivnosti ostvarene u jednom razdoblju dovoljno je navesti da je rad objavljen u časopisu i pri tome navesti kvartilu časopisa prema WoS-u ili Scopusu u kojem se planira objavljivanje.
6. – 7. Navedeno je prihvatljivo.

P: Možete li, u kontekstu obaveznog cilja u prvoj godini projekta “Uspostavljena istraživačka grupa i/ili laboratorij”, objasniti koja je razlika između istraživačke grupe i laboratorija?
O: Cilj „Uspostava istraživačke grupe“ odnosi se na osnivanje istraživačke grupe koja će provoditi
Istraživanje na projektu. Uspostava laboratorija odnosi se na osiguranje prostora, opreme i  popratnih aktivnosti ako je to nužno za provedbu projekta.

10. 5. 2019.

P: 1. Obrazac radni plan: U oglednom primjeru koji ste dali je za svaku aktivnost predviđen i određeni deliverable (rezultat). Je li to neophodno tako raditi ili možemo imati više aktivnosti koje rezultiraju jednim rezultatom?
2. Obrazac radni plan: U oglednom primjeru koji ste dali (str. 32) je npr. za prve četiri aktivnosti dana kontrolna točka M1.4. Po mom mišljenju taj milestone bi se trebao zvati M1.1 jer je to prva kontrolna točka. Moje pitanje je: moramo li se slijepo držati ovog obrasca ili možemo tablicu odnosno numeraciju prilagoditi svom nahođenju?
O: 1. Za svaku aktivnost potrebno je vezati točku provjere (M) i/ili rezultat D. Ako više aktivnosti pridonosi ostvarenju jednog rezultata za navedene aktivnosti moguće je vezati točke provjere ili rezultat u obliku izvješća u kojima će se pojasniti što se u određenom periodu ostvarilo.
2. Numeraciju ciljeva, aktivnosti, točaka provjere i rezultata potrebno je prilagoditi za svaki projektni prijedlog. Numeracija točaka provjere i rezultata povezana je s numeracijom aktivnosti iz koje proizlaze, primjerice, za aktivnosti A1.4 veže se točka provjere s oznakom M1.4. neovisno o tome ako je to prva točka provjere u Radnom planu.

P: Moj projekat uključuje uzgoj biljaka i tretman isti kroz duži period od 3 mjeseca (9 mjeseci) stoga nema smisla da aktivnosti u radnom planu pišem po 3 mjeseca. Kroz taj period konstantno pratim parametre koji se na kraju obrađuju. Zbog čega ste predvidjeli da aktivnost traje max 3 mjeseca?
O: Ako se aktivnost provodi unutar istog izvještajnog razdoblja moguće je prikazati trajanje aktivnosti u periodu od 9 mjeseci te prikazati rezultat u istom periodu.

07. 5. 2019.

P: Da li pod aktivnostima u radnom planu treba navesti plaćanje školarine za doktoranda (i tako tijekom tri godine)? Ako ne treba, na koji način da vežemo financijski plan (stavka tuition fee) s radnim planom (svugdje piše: “use the mark from the Work Plan”)? Nadalje, na koji način da stavku godišnjih plaća u financijskom planu vežemo s radnim planom? Da li to znači da trebamo staviti pod aktivnosti i isplatu plaća (na godišnjoj razini)?
O: U Radni plan se ne navode tehničke aktivnosti vezane za plaćanje školarine za doktoranda i isplate plaće za poslijedoktoranda. Navedene troškove potrebno je vezati za jednu od aktivnosti na kojima će raditi doktorand, odnosno poslijedoktorand.

19. 4. 2019.

P: 1. U uputama za predlagatelje u radnom planu stoji:
“Trajanje aktivnosti za prvu godinu (prvih 12 mjeseci) nužno je prikazati u rasponu od najduže 3 mjeseca trajanja po aktivnosti.”
U kojem je vremenskom rasponu najbolje prikazati aktivnosti u sljedećih 4 god.?
2. U uputama za predlagatelje str. 6 stoji:
“U provedbi projekta mogu sudjelovati i drugi istraživači kao suradnici, ali ne mogu biti članovi istraživačke grupe niti mogu biti uključeni u radni i financijski plan.”
Ako su mi suradnici s inozemnih institucija i trebam njihove savjete za pomoć oko nekih aktivnosti u projektu, da li je potrebno pisati skype meetings u radni plan?
O: 1. Odgovor je već dostupan na mrežnoj stranici Zaklade od 16. travnja.
2. U tom slučaju u Radnom planu nije potrebno navoditi radne sastanke koji će se održati Skypeom.

16. 4. 2019.

P: 1. U obrascu radnog plana vezano na plan diseminacije i objavljivanja: jel potrebno dodati posebnu tablicu s objasnjenjima gdje i kada i s kojom temom ce se objavljivati radovi ili se pod planom objavljivanja i diseminacije misli njihovo dodavanje kao aktivnosti unutar vec predvidjenih ciljeva?
2. U radnom planu potrebno je predvidjeti aktivnosti ne dulje od tri mjeseca za prvu godinu. Jel to znaci da se za preostale cetiri godine mogu predvidjeti aktivnosti i dulje od tri mjeseca? I postoji li prijedlog optimalnog trajanja jedne aktivnosti?
O: 1. Diseminacijske aktivnosti potrebno je navesti u okviru Radnog plana, odnosno, ne navode se u odvojenoj tablici. Potrebno ih je vezati za istraživačke ciljeve uz koje je vezana tema pojedinog znanstvenog rada.
2. Trajanje aktivnosti za prvu godinu nužno je prikazati u rasponu od najdulje 3 mjeseca trajanja po aktivnosti. Aktivnosti radnog plana za svako naredno razdoblje potrebno je prikazati slijedom logike istraživanja, a prema potrebi će se aktivnost radnog plana za svako naredno razdoblje detaljnije razraditi (s rasponom od najviše 3 mjeseca).

12. 4. 2019.

P: Molim Vas za pojašnjenje u vezi plana diseminacije i objavljivanja i usavršavanja.
1. U uputama u dijelu 2.4.6 Radni plan stoji kako radni plan mora sadržavati plan diseminacije i objavljivanja. Treba li taj plan navesti kao poseban cilj i onda navesti sve publikacije ili je prihvatljivo u radnom planu navesti publikacije kao aktivnosti (i rezultate) pojedinih istraživačkih ciljeva?
2. U uputama je također navedeno kako u planu treba navesti projektnu godinu u kojoj se planira slanje i objava rada u časopis. Časopisi u kojima sam ja slala radove najčešće ne navode vrijeme potrebno za recenziranje, a i kad je rad prihvaćen za objavu, zna proći više mjeseci dok ne bude objavljen. Također, moguće je da rad bude odbijen pa ga treba
slati u drugi časopis. U kontekstu navedenog kako navesti projektnu godinu u kojoj se planira objava rada i što ako rad ne bude u njoj objavljen?
O: 1. Plan diseminacije u Radnom planu potrebno je navesti kao aktivnosti pojedinih znanstvenih ciljeva.
2. Pri prijavi projektnog prijedloga potrebno je planirati aktivnosti objavljivanja uzimajući u obzir vrijeme potrebno za recenziju radova. U slučaju odstupanja od predviđenog roka za objavu voditelj projekta navedeno odstupanje prikazuje pri dostavi periodičnog izvješća uz pojašnjenje kada se očekuje objava rada, odnosno navodi da je rad poslan u časopis, ili je u tijeku recenzija ili je prihvaćen za tisak.

9. 4. 2019.

P: Kako u radnom planu navesti da se radi neka laboratorijska obrada za koju nemamo istraživača da li samo navesti što će se raditi bez istraživača?
O: U Radni plan je potrebno navesti sve istraživačke aktivnosti koje su nužne za ostvarenje rezultata i tko će od članova istraživačke grupe pratiti tijek aktivnosti, a u prijavnom obrascu je potrebno pojasniti tko će te aktivnosti realizirati.

5. 4. 2019.

P: U tablici primjera ispunjavanja radnog plana (u uputama) stoji da jedan od ciljeva mora biti “Prijavljeni projektni prijedlozi istraživačke grupe na druge izvore financiranja” pri kraju HRZZ projekta – na sto se tu točno misli?
O: Prema natječaju UIP-2019-04, od uspostavljene istraživačke grupe očekuje se da će pokušati ostvariti međunarodno istraživačko umrežavanje, pokušati prijavu na programe EU i druge kompetitivne istraživačke natječaje tijekom provedbe projekta, a posebice u zadnje dvije godine provedbe projekta.

P: Po pitanju objašnjavanja uloge doktoranda za kojeg se traži financiranje na uspostavnom istraživačkom projektu, da li je među aktivnosti, rezultate i radni plan projekta potrebno detaljno stavljati faze razvoja njegove doktorske disertacije (nacrt, obrana nacrta, i sl.), te samu temu doktorskog rada, ili je prihvatljivo da to proizađe tokom same implementacije projekta?
O: U Prijavnom obrascu u cjelini C  potrebno je opisati zadaće doktoranda, koje će biti vidljive i u uključenosti doktoranda u provedbu aktivnosti u radnom planu. U dokumentu radnog plana, na godišnjoj je razini potrebno predvidjeti jednu aktivnost vezanu za fazu razvoja doktorske disertacije.

2. 4. 2019.

P: U radnom planu na početku gdje se upisuju informacije za voditelja i naziv projekta i trajanje zadani font je 9. Jel ga potrebno mijenjati u zahtjevani 10?
O: Pri unosu podataka u prijavnu dokumentaciju potrebno je koristiti veličinu slova 10.

Edit Content

17. 5. 2019.

P: Na str. 28 Uputa za predlagatelje projektnih prijedloga piše da su dopušteni troškovi naknade za objavu radova s otvorenim pristupom, isključivo u vrhunskim časopisima (do 10.000 kuna na godinu). S obzirom da se u našem području naknada u vrhunskim časopisima kreće oko 2.500-3000 € te da je navedeno ograničenje iznosa vezano za godinu a ne za časopis, molio bih da mi potvrdite da li je moguće predvidjeti trošak od 20.000 kn za objavu jednog rada u časopisu, a što će se isplatiti kroz dvije godine, u dvije rate po 10.000 kn?
O: Odgovor je već dostupan na mrežnoj stranici Zaklade od 10. svibnja.

07. 5. 2019.

P: Mogu li u financijskom planu, pod kategorijom “terensko istraživanje”, navesti istraživački rad u arhivu i knjižnicama, ili je za takvu vrstu istraživanja predviđena neka druga kategorija?
O: Navedeno je moguće.

Edit Content

29. 3. 2019.

P: Dali je ovaj obrazac potpore koji je objavljen na Vašoj stranici samo za ustanovu prijavitelja ili i članovi grupe s drugih institucija moraju potpisivati isti obrazac? Ili oni pišu proizvoljni obrazac kao pismo namjere? Konkretno u mom slučaju će se sva istraživanja vršiti na mojoj matičnoj ustanovi no neka metodologija će se prenositi iz inozemstva te su mi zbog toga potrebni članovi grupe iz inozemstva.  Jer i ideja jest da se započnu nova istraživanja u Hrvatskoj. Ne vidim da se mora popisivati njihova oprema i sl. ako na njoj neće raditi.
O: Obrazac Potpora organizacije ovjerava se potpisom predlagatelja projektnog prijedloga, potpisom čelnika organizacije predlagatelja, te pečatom organizacije. Članovi istraživačke grupe s drugih institucija moraju potpisati pismo namjere.

Edit Content

17. 5. 2019.

Da li je potrebno priložiti pisma namjere za suradnike na projektu koji nisu član istraživačkog tima? Ukoliko da, tko ga potpisuje?
P: Pisma namjere dostavljaju se samo za članove istraživačke grupe.

P: Podrazumijeva li se da (a) pod “Letters of intent” utočim dokumente na engleskom, a pod “Pisma namjere” dokumente na hrvatskom ili se podrazumijeva da (b) i hrvatske i engleske verzije zajedno spojene utočim i pod “Letters of intent” i pod “Pisma namjere” ili se očekuje da (c) svaki sudionik od svoje institucije traži dvojezično pismo namjere, pa da ih razdvojim po jezicima i utočim? Ako je to negdje specificirano u natječajnoj dokumentaciji, bio bih vam zahvalan da mi ukažete na to.
O: Članovi istraživačke grupe iz inozemstva trebaju dostaviti pismo namjere samo na engleskom jeziku koje se podiže u obje verzije natječajne dokumentacije. Članovi istraživačke grupe iz Hrvatske dostavljaju pismo namjere na hrvatskom i engleskom jeziku, pisma namjere na hrvatskom jeziku prilažu se uz prijavnu dokumentaciju na hrvatskom jeziku, a pisama namjere na engleskom uz dokumentaciju na engleskom jeziku.

07. 5. 2019.

P: Jedan član skupine djeluje kao docent na fakultetu, instituciji koja je u popisu ustanova iz sustava znanosti koji vodi MZOS. Međutim sada vrši funkciju u Hrvatskoj narodnoj banci koja nije na tom popisu.- Pitanje je:
a. Tko potpisuje pismo namjere? 
b. Može li on uopće biti član istraživačke skupine? 
O: 1. Pismo namjere potpisuje čelnik organizacije na kojoj je zaposlena navedena osoba.
2. U Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, na str. 6, navedeni su uvjeti koje treba zadovoljiti član istraživačke grupe.

P: 1. Potpisuje li Pismo namjere za člana istraživačke grupe s Hrvatskih studija njihov pročelnik ili sam rektor?
2. Također, suradnik na projektu nam je Institut u Njemačkoj – treba li pismo namjere i za njih, treba li na hrvatskom ili samo na engleskom, i treba li biti navedena točna osoba s kojom se vrši suradnja ili se može napisati Institut pa da potpiše njihov čelnik? Treba li za njih postotak radnog vremena odrediti?
O: Pismo namjere potpisuje čelnik organizacije, u ovom slučaju rektor.
2. Prema uvjetima natječaja inozemne organizacije ne mogu biti suradnici na projektu. Upućujemo Vas na Upute za predlagatelje projektnih prijedloga, str. 6. u kojima je pojašnjeno tko može sudjelovati u provođenju istraživačkih aktivnosti.

12. 4. 2019.

P: Imam još (trenutno) dva pitanja vezana na CV i Pismo namjere:
1. Je li istraživači s hrvatskih institucija koji nisu na instituciji predlagatelja pišu Pismo namjere i na hrvatskom i na engleskom jeziku?
2. Je li istraživači stranci s inozemnih institucija pišu i CV i Pismo namjere samo na engleskom jeziku ili je potrebno prevesti oba i na hrvatski jezik?
O: 1. Članovi istraživačke grupe iz Hrvatske dostavljaju pismo namjere na hrvatskom i engleskom jeziku.
2. Članovi istraživačke grupe iz inozemstva dostavljaju životopis i pismo namjere samo na engleskom jeziku.

5. 4. 2019.

P: Nastavno na odgovor koji ste dali
P: Mogu li se kao članovi istraživačke grupe prijaviti studenti?
O: Studenti se mogu prijaviti u statusu člana istraživačke grupe te je u EPP sustavu potrebno odabrati status – istraživač. 
Možete li mi reći čiju potporu institucije oni potpisuju? Svoju na kojoj su zaposleni? (Koja nije sastavnica sveučilišta)
O: Pismo namjere potpisuje u ovome slučaju potpisuje samo član istraživačke grupe (student).

29. 3. 2019.

P: Dali članovi grupe iz inozemstva, konkretno BIH, moraju potpisivati pismo i na hrvatskom i na engleskom ili samo engleskom?
O: Pisma namjere moguće je dostaviti samo na engleskome jeziku za inozemne suradnike kojima hrvatski jezik nije materinski.

P: U Uputama za prijavu Uspostavnih istraživačkih projekata stoji:
„Potpisano pismo namjere za sudjelovanje u predloženome projektu za sve članove istraživačke grupe koji nisu zaposleni na organizaciji koja je nositelj projekta; (pismo namjere članova istraživačke iz Hrvatske potpisuje čelnik matične organizacije člana istraživačke grupe i član istraživačke grupe; pismo namjere člana istraživačke grupe iz inozemstva potpisuje član istraživačke grupe)“ , dok ste u odgovorima na pitanja od datuma 08.03.2019. napisali:
„P: Da li je dovoljno za članove istraživačke grupe iz inozemstva da na pismu namjere bude samo njihov potpis, ili je potreban njihov potpis i potpis voditelja institucije na kojoj su zaposleni?
O: Za članove istraživačke grupe iz inozemstva pisma namjere potpisuju član istraživačke grupe i čelnik njegove matične ustanove.“
Ovim putem Vas molim da jasno razjasnite koju od navedenih uputa treba poštivati: da li  Izjavu za člana istraživačke skupine iz inozemstva potpisuje samo taj član, ili i član i čelnik njegove institucije!
O: Za članove istraživačke grupe iz inozemstva pisma namjere potpisuju član istraživačke grupe i čelnik njegove matične ustanove.

15. 3. 2019.

P: Moraju li za članove istraživače grupe koji su upisali doktorat, a dolaze iz privatnog sektora, Pismo namjere  također potpisati voditelji njihove institucije?
O: U ovome slučaju s obzirom na to da se iz Vašeg pitanja može zaključiti da je izrada doktorata vezana uz provedbu projekta pismo namjere trebaju potpisati i voditelji institucije.

12. 3. 2019.

P: Zanima me da li na Pismu namjere za suradnike treba pisati koliko % vremena će provoditi tj. kolika im je opterećenost na projektu? Te da li treba Pismo namjere osim za članove istraživačkog tima koji nisu iz matične ustanove napisati i za suradnike koji nisu iz matične ustanove?
O: Suradnici ne dostavljaju pisma namjere niti sudjeluju u provedbi radnog plana projekta. Pismo namjere potrebno je isključivo za članove istraživačke grupe koji nisu sa matične ustanove te je u njima potrebno navesti postotak radnog opterećenja na projektu.

8. 3. 2019.

P: Da li je dovoljno za članove istraživačke grupe iz inozemstva da na pismu namjere bude samo njihov potpis, ili je potreban njihov potpis i potpis voditelja institucije na kojoj su zaposleni?
O: Za članove istraživačke grupe iz inozemstva pisma namjere potpisuju član istraživačke grupe i čelnik njegove matične ustanove.

Edit Content

17. 5. 2019.

P: Može li se u financijskom planu u kategoriji posredni troškovi predvidjeti trošak računala, printera, uredskog stola i stolice te papira i tonera za novozaposlenog doktoranda?
Ako ne, može li se to na bilo koji način predvidjeti za novozaposlenog doktoranda?
O: U Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga na str. 29. pojašnjeni su posredni troškovi, a na str. 27. prihvatljivi troškovi unutar kategorije 3. Oprema.

Može li trošak G Suite na Google Driveu s potrebnim prostorom za pohranu podataka istraživanja kojima onda uvijek mogu pristupati članovi tima i tamo ih modificirati opravdan trošak pod Diseminacija i suradnja ili Ostali troškovi? On bi iznosio 4800kn za 5 godina.
O: Navedeni trošak nije prihvatljiv i očekuje se u potpori organizacije.

P: Ukoliko postoji suradnik na projektu (koji nije član istraživačke grupe) čija je ekspertiza relevantna za temu istraživanja, a nalazi se izvan matične institucije prijavitelja projekta, može li se projektom financirati odlazak na radne sastanke s njime? Ako da, iz koje bi to kategorije troškova bilo.
O: Trošak radnih sastanaka moguće je planirati samo za članove istraživačke grupe. U Uputama za predlagatelje projektnih prijava na str. 26. – 30. navedeni su prihvatljivi troškovi po kategorijama financijskog plana.

10. 5. 2019.

P: Za provedbu projekta potrebna je visoko specijalizirana računalna oprema čija cijena prelazi budžet projekta.
Je li moguće umjesto kupovine opreme iznajmljivati računalnu opremu (virtualna računala u oblaku) koja bi se iznajmljivala u vremenskim intervalima u kojima su potrebna za provođenje projektnih aktivnosti?
O: Navedene troškove moguće je navesti u Financijskom planu te ih je u tom slučaju potrebno pojasniti u Prijavnom obrascu, dio g. Resursi. Opravdanost troškova predmet je vrednovanja.

P: Budući da 10.000,00 kn godišnje nije dovoljno za plaćanje troškova objave radova s otvorenim pristupom u vrhunskim časopisima iz mojega područja, zanima me je li nužno da se taj iznos troši svake godine ili ga je moguće prebaciti za sljedeću godinu i trošiti svake dvije godine. Časopisi u kojima planira objavljivati moja istraživačka grupa su isključivo iz Q1 s naknadama za objavu od oko 20.000,00 kn pa bi nam ovakvo rješenje bilo jedini način da najvrjednije rezultate (točnije dva članka) objavimo s otvorenim pristupom.
O: U Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, na str. 28, navedeni su prihvatljivi godišnji iznosi za naknade za objavu radova s otvorenim pristupom.

P: Može li se trošak najma ili leasinga opreme i licence specijaliziranog računalnog programa smatrati prihvatljivim troškom u kategoriji materijalni trošak – usluge za provođenje istraživanja?
O: Navedene troškove moguće je navesti u potkategoriji Usluge.

07. 5. 2019.

P: Namjeravam zaposliti jednog doktoranda i jednog postdoka na bioinformatički projekt i za njihovo izvođenje posla je potrebno dakle kupiti 2 računala. Doktorand će biti zaposlen na projektu od prve do kraja četvrte godine a postdok tijekom 4. i 5. godine. Mogu li za oboje predvidjeti u financijskom planu sredstva za kupnju računala odmah u prvoj godini, ili da predvidim sredstva za jedno računalo u prvoj a za drugo računalo tek u četvrtoj godini, kad je planirano i zapošljavanje trećeg člana istraživačkog tima?
O: Trošak računala za poslijedoktoranda potrebno je planirati u godini kada se planira njegovo zapošljavanje na projektu.

P: Rečeno je da u istraživanju možemo imati i suradnike koji nisu dio istraživačke grupe te da oni mogu provoditi aktivnosti koje NE SMIJEMO (ili NE TREBAMO?) prikazivati u radnom i financijskom planu. Ako njihov doprinos istraživanju prikazujem u obliku plaćenih usluga (services) u financijskom planu, kako da ih se poveže s radnim planom?
O: Suradnici se ne navode u Radnom i Financijskom planu nego se njihov doprinos može navesti u Prijavnom obrascu, u Cjelini B. Za suradnike na projektu nije moguće planirati troškove iz sredstava projekta.
P: Isplaćuju li se dnevnice sa službenog puta doktoranda sa sredstava predviđenih za plaću, ili sa sredstava predviđenih za diseminaciju?
O: U Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga, na str. 26 – 30, navedeni su prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi raspoređeni prema kategorijama Financijskog plana.

Prijavljujem se na natječaj za Uspostavne istraživačke projekte te imam nekoliko pitanja u vezi obrasca Financijski plan:

  1. U sklopu projekta planiram zaposliti znanstvenog novaka i poslijedoktoranda za koje je potrebno provesti javne natječaje. Jesu li troškovi provedbe natječaja (objave u Narodnim novinama i dnevnim novinama) koje iznose 6.200,00 kn prihvatljivi troškovi i ako jesu, pod koji dio financijskog plana ovaj trošak mogu navesti?
  2. Kupujem EEG sustav koji stavljam pod Novu opremu, ali neophodan je i potrošni materijal koji uključuje gel za kape, šprice, stiropor za elektrode, dezinfekcijska sredstva itd. Navodim li taj trošak pod Materijale ili pod Novu opremu?
  3. Za opremanje laboratorija u kojem ćemo koristiti EEG potrebno je ugraditi i odgovarajući sudoper/lavabo i miješalicu s tušem radi pranja opreme (kapa, elektroda) kao i pranja kose sudionika nakon skidanja kape s glave. Zanima me je li kupnja sudopera i miješalice prihvatljiv trošak (trošak ugradnje snosilo bi sveučilište na kojem sam zaposlena) i ako je, navodim li to pod kategoriju posrednih troškova?
  4. Za odlaske na međunarodne konferencije, je li potrebno dostaviti predračune za avionske karte, hotelske sobe i slično u sklopu dodatne dokumentacije ili je moguće samo napisati projekciju troškova u financijski plan (uz obrazloženje u radnom planu naravno)? Problem je što za većinu konferencija koje će se održati kroz 2-5 godina nema informacija gdje će one biti pa je moguće napraviti samo projekcije na temelju ovogodišnjih konferencija. Na koji način opravdati i dokazati ove troškove prilikom pisanja financijskog plana?

O: 1. U Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, na str. 26–30, navedeni su prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi.
2. Potrošni materijal navodi se u potkategoriji Materijal.
3. Navedeni troškovi za opremanje laboratorija mogu se planirati u kategoriji 3. Oprema.
4. Trošak konferencija potrebno je specificirati za prvu godinu projekta te pritom nije potrebno dostaviti predračune. Prilikom prijave projektnog prijedloga moguće je navesti okviran iznos po konferenciji.
Za ostale godine projekta potrebno je navesti okvirne iznose troškova koji se planiraju pokriti iz projekta.

P: U uputama za Uspostavne istraživačke projekte stoji da „u provedbi projekta mogu sudjelovati i drugi istraživači kao suradnici, ali ne mogu biti članovi istraživačke grupe niti mogu biti uključeni u radni i financijski plan“. Mi kao suradnike imamo Institut u inozemstvu za koji je plan da troje njihovih znanstvenika dođu održati usavršavanje kod nas (metodološku radionicu), te da nekoliko članova naše grupe i doktorand odu tamo održati diseminaciju projekta te usavršiti se. Može li se njihovo i naše putovanje u svrhu takve suradnje usavršavanja i diseminacije uključiti u financijski i radni plan?
O: Trošak dolaska istraživača iz inozemstva u Hrvatsku moguće je prikazati u potkategoriji Trošak pozvanog predavača vezano za skup/konferenciju/radionicu/kongres koji se organizira.
Trošak odlaska članova istraživačke grupe na usavršavanje prikazuje se u potkategoriji Usavršavanje.

P: Za potrebe projekta proveli bismo reprezentativno istraživanje upitnikom na cijeloj Hrvatskoj. Za to se uobičajeno angažira Agencija za istraživanje. Oni dakle samo provode tehnički dio izlaska anketara na teren i ispunjavanja upitnika s ispitanicima te unos podataka u program kako bi članovi grupe onda podatke obradili i analizirali. Međutim, iz opisa troškova istraživanja čini se da to potpada pod „usluge za provođenje istraživanja“ i da se ne gleda blagonaklono na to da taj tehnički rad odradi Agencija za istraživanje. Proveli bismo i kvalitativno istraživanje intervjuima koje bi dijelom proveli članovi istraživačke grupe a dijelom studenti preko studentskog servisa. Međutim, ta cijena se također diže iznad 35000 – koliki je to problem za dobivanje projekta i kako dostaviti tri ponude za nešto što radi studentski servis?
O: Navedeni trošak potrebno je navesti u potkategoriji Usluge, a njihova opravdanost se obrazlaže u Prijavnom obrascu u Cjelini B – Projektni prijedlog, dio g. Resursi.
Isplate naknada preko studentskih ugovora nisu prihvatljive. Ako je nužno i opravdano potrebama istraživačkih aktivnosti studente je moguće uključiti u istraživačku grupu.

30. 4. 2019.

P: Obzirom da nailazimo na različite informacije o max broju, trajanju I troškovima članova projekta najbolje da vam prezentiramo nas slučaj pa nas vi korigirajte.
Glavni Troškovi našeg projekta su:
Troškovi place 4 godine poslijedoktoranda Troškovi studija 4 godine doktoranda Oprema 40.000 Edukacija u inozemstvu Radi se o doktorandu koji tek sad upisuje doktorski studij i poslijedoktorandu koji nije zaposlen u stalnom radnom odnosu na niti jednoj instituciju (a kljucan je za provedbu ovog istraživanja). Sukladno navedenom, dvogodišnja placa (naišli smo na podatak od 24 mj da je maximum) nije motivirajuća da ostane do kraja a potreban nam je sve 4 godine).
O: Sukladno izmjenama natječaja pojedini poslijedoktorand može biti zaposlen na jednom projektu najviše do dvije godine.

P: Imam pitanja u vezi troškova istraživanja:

  1. Pod stavkom 1 navedena je istraživačka radionica s članovima istraživačke grupe. Je li prihvatljivo u tu kategoriju staviti radionicu (workshop) koju ne organizira naša grupa i na koju bi išao samo jedan član istraživačke grupe? Ako da, može li se tu uključiti i kotizacija za radionicu? Nadalje, ako je takva radionica u inozemstvu, može li se financirati i smještaj?
  2. Drugo, je li moguće unutar stavke 1 financirati online tečaj za jednog člana projektnog tima vezanu uz projektnu temu?

O: 1. U potkategoriji istraživačka radionica moguće je navesti troškove vezane za radionicu s članovima istraživačke grupe. Trošak odlaska na radionicu u inozemstvu moguće je prikazati u potkategoriji „Usavršavanje“ za što je prihvatljivo planirati sljedeće troškove: kotizacija, prijevoz, smještaj, dnevnice, naknada za pohađanje. U Uputama za podnositelje projektnih prijedloga na str. 27, fusnota 11, navedene su dodatne informacije vezane za troškove usavršavanja.
2.  Navedene troškove moguće je navesti u Financijskom planu te ih je u tom slučaju potrebno pojasniti u Prijavnom obrascu, dio Resursi. Opravdanost troškova predmet je vrednovanja.

P: Da li se u jednoj godini mogu planirati dvije konferencije? Na svaku bi išlo dvoje. Svaki put ja kao mentor, i jedan doktorand.
O: Navedeno je moguće prikazati u financijskom planu i u tom slučaju obrazložiti u Prijavnom obrascu, g. Resursi. Opravdanost troškova predmet je vrednovanja.

26. 4. 2019.

P: Tema mog projekta bi bila molekularna epidemiologija te mi je sekvenciranje uzoraka jedna velika stavka u troškovima. Pošto je višestruko jeftinije sekvencirati u inozemstvu nego nabavljati opremu i kitove, a sekvence su u biti polazni dio projekta, može li se za tu stavku staviti stotinjak tisuća kuna godišnje? U biti, zanima me može li se trošak sekvenciranja staviti u materijalne troškove ili mora biti pod uslugama?
O: Navedeno je potrebno navesti u potkategoriji „Usluge“.

P: 1. Je li moguće platiti trošak konferencije/ljetne škole koja se održava izvan Hrvatske za člana istraživačke skupine (istraživača) koji je zaposlen na inozemnoj ustanovi?
2. Je li moguće uopće platiti troškove diseminacije članu istraživačke skupine koji je zaposlen na inozemnoj ustanovi?
3. Je li moguće ljetnu školu koja se odvija u formatu konferencije računati kao usavršavanje?
O: 1. Za članove istraživačke grupe iz inozemstva nisu dopušteni troškovi usavršavanja u inozemstvu.
2. Za članove istraživačke grupe moguće je predvidjeti troškove dolaska na konferencije i usavršavanja u Hrvatskoj.
3. Prihvatljivi su troškovi usavršavanja s jasnim ciljem i programom prema kojem se provodi.  Stoga je pri podnošenju godišnjeg izvješća za svako usavršavanje potrebno priložiti program i potvrdu o završenom usavršavanju.

19. 4. 2019.

P: Ukoliko je osoba zaposlena kao stručni suradnik u sustavu znanosti i obrazovanja, znači plaću prima iz drugih izvora, ona se na uspostavnom projektu vodi u statusu istraživača koji izrađuje doktorat u sklopu projekta i očekuje se da doktorira tijekom provedbe projekta. Mora li ta osoba već u trenutku prijave projekta biti upisana na doktorski studij i može li se za tu osobu predvidjeti dio školarine iz troškova projekta?
O: U trenutku prijave projekta navedena osoba ne treba biti upisana na doktorski studij. Iz sredstava projekta moguće je planirati trošak školarine za navedenu osobu.

P: Gdje se u financijskom planu navodi trošak slanja uzoraka poštom (primjerice DHL) između članova istraživačkog tima? Pod stavku 1.2. usluge, pod stavku posrednih troškova ili neku treću?
O: Navedene troškove moguće je planirati unutar kategorije 1. Troškovi istraživanja, u potkategoriji „Materijal“.

P: Da li je potrebno navoditi nazive konferencija na kojima planiramo sudjelovati u kasnijoj fazi implementacije projekta ili je dovoljno njihove troškove planirati kao podstavke „Sudjelovanje na međunarodnoj zn. konferenciji u RH /Sudjelovanje na međunarodnoj zn. konferenciji u inozemstvu  i sl. (jer ne možemo točno znati koja će to konferencija biti, odnosno gdje će se održavati), pa ne možemo biti precizni po pitanju putnih troškova, smještaja i sl.)?
Isto pitanje vrijedi i za razinu detaljnosti kod planiranja usavršavanja i publiciranja u kasnijim godinama projekta?
O: Za kasnije projektne godine, okvirno je potrebno planirati vrste troškova i iznose u okviru stavki troškove konferencija, usavršavanja i objave radova. Naziv konferencije i usavršavanja za kasnije godine nije potrebno navoditi. Publikacije moraju biti navedene u skladu s Uputama za Plan diseminacije i objavljivanja.

P: U Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga na natječaj Uspostavni istraživački projekti na str. 26 pod točkom Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi navedeno je da „Trošak usluge može činiti samo manji dio financijskog plana“. Zanima me što se smatra manjim dijelom financijskog plana? Možda bi u budućim uputama za prijavu projekata bilo dobro navesti određeni iznos ili postotak kako ne bi postojale dubioze oko ovog troška.
O: Očekuje se da će se u istraživačku grupu uključiti članovi koji mogu odraditi veći dio istraživačkih aktivnosti i stoga je troškove usluga moguće planirati u manjem dijelu u odnosu na ukupan budžet projekta.

P: 1.a. Obzirom da u projektnom prijedlogu sudjeluje više organizacija, je li moguće platiti servis uređaja koji se nalazi na organizaciji koja nije matična, ali članovi projektnog tima su djelatnici te organizacije? Radi se naravno o opremi koju matična organizacija ne posjeduje, a potrebna je za analize?
1.b. Za potrebe istraživanja u sklopu mog planiranog UIP-a nužan je servis uređaja koji će koristiti član istraživačkog tima koji se nalazi izvan moje matične institucije. S obzirom da u Uputama za predlagatelje na str. 28 piše „nadogradnju i servis moguće je predvidjeti samo za opremu za koju je u projektnoj dokumentaciji (Potpori organizacije) navedeno da će se koristiti za projektne aktivnosti“, znači li to da servis opreme na drugoj instituciji na kojoj radi jedan od članova istraživačkog tima ne smijemo predvidjeti? Ako ipak smijemo predvidjeti servis uređaja izvan matične institucije, koji nam je apsolutno neophodan za provedbu UIP-a a daleko preskup (više od milijun kuna) da ga kupujemo u sklopu ovog projekta, je li dovoljno da taj servis navedemo u Financijskom planu i samo dodamo u zagradi da se uređaj nalazi na instituciji izvan matične institucije ili to treba negdje još dodatno obrazložiti?
1.c. Molim Vas dodatno pojašnjenje za točku 9 u fusnoti na 27. stranici Uputa: “Troškovi nadogradnje opreme i servis prihvatljivi su isključivo za opremu navedenu u potpori organizacije koja će se koristiti za provođenje projektnih aktivnosti”. Ja sam predlagatelj sa Sveučilišta u Osijeku, a dio članova istraživačkog tima će biti s fakulteta pri Sveučilištu u Rijeci. Nastavno na to, je li dopušteno kroz projekt financirati nadogradnje opreme i servisirati opremu za fakultet pri Sveučilištu u Rijeci, budući da će se na tome fakultetu obavljati dio istraživanja?
2) Nastavno na pitanje 1, a vezano za prihvatljive i neprihvatljive troškove, je li kroz projekt dopušteno pokriti troškove obuke laboranta s fakulteta u Rijeci za rukovanje postojećom opremom? U pitanju je obuka novozaposlenog laboranta.
O: 1.a-c. Prema Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga troškovi nadogradnje opreme i servis prihvatljivi su isključivo za opremu navedenu u potpori organizacije koja će se koristiti za provođenje projektnih aktivnosti.
2. Troškove usavršavanja moguće je planirati za članove istraživačke grupe.

P: Je li dopušteno pod troškove usavršavanja uključiti trošak 2 treninga doktoranda na matičnoj instituciji PI-a? Radi se o neophodnim tečajevima rada s laboratorijskim životinjama i ukupno bi koštali 8.500,00 HRK.
O: Navedene troškove usavršavanja moguće je navesti u Financijskom planu. Opravdanost troškova predmet je vrednovanja.

P: Pod “Troškovi istraživanja”, mora li se za usluge provođenja istraživanja u vrijednosti manjoj od 35.000 kn prilikom prijave projektnog prijedloga (za procjenu prihvatljivosti troškova usluge) dostaviti ponuda/e u slučaju da uslugu vrši član istraživačke grupe ili suradnik? Mora li se i gdje navesti kao dodatno objašnjenje da je navedena cijena manja od tržišne vrijednosti (zbog znanstvene suradnje)? Mora li se i gdje navesti opravdanje iznosa cijene analize (npr. održavanje instrumenta, standardi, kemikalije,…)?
O: Članovi istraživačke grupe i suradnici ne mogu primati naknadu za obavljanje istraživačkih aktivnosti. Usluga se može provesti na ustanovi člana istraživačke grupe, a troškovi usluge potrebno je prikazati u financijskom planu te obrazložiti u Prijavnom obrascu, g. Resursi. Kao dokaz izvršene usluge financijskom izvješću potrebno je priložiti račun.

16. 4. 2019.

P: Ako profesora iz inozemstva navedem kao suradnika na UIP, ali ne kao člana istraživačkog tima, pri čemu planiram da će on doći i održati istraživačku radionicu u HR tijekom druge godine projekta, mogu li u financijskom planu planirati i tražiti sredstva za njegov put, smještaj i sl.?
O: Trošak organizacije radionice moguće je pokriti unutar kategorije 4 Diseminacija i suradnja, odnosno, potkategorije „Organizacije skupova/konferencija/kongresa/radionica“. Dopušteni su troškovi pozvanog predavača koji uključuju prijevoz, smještaj, dnevnice.

P: Čini mi se da su ili kolege ili ja krivo nešto shvatili te sam u  nekoliko navrata bila u situaciji gdje se o tome raspravljalo te postavljam pitanje i molim Vas da razjasnite.
1. Dali ponude za kupnju  opreme treba dostavljati s projektnim prijedlogom? Ja sam shvatila da  tražimo ponude kako bi imali okvirnu cijenu koju ukalkuliramo u  financijski plan. U trenutku kada projekat bude odobren i u procesu  nabave dužni smo dostaviti te ponude HRZZ-u, a ne sada s prijedlogom?  Ili se varam? Puno kolega smatra prema Vašim odgovorima da oni s projektnim prijedlogom trebaju dostaviti ponude za tražene uređaje.
2. U projekt planiram uključiti magistarske studente koji će u sklopu projekta izrađivati diplomski pod mojim mentorstvom, svake godine 1. za njih nije potrebna plaća. Dali se oni mogu navesti kao članovi istraživačke grupe? To će svake godine biti drugi student pa ih ne mogu unositi imenom i prezimenom.
3. U sklopu projekta planiram nabavku tkz multichannel automatske pipete koju zapravo mi u laboratoriju smatramo potrošnim materijalom (ne dobiva ni inventarski broj ustanove ni ništa). Međutim, njena cijena po komadu je 13-15 000 kn. Dali se ona u financijskom planu navodi pod potrošni materijal ili pod opremu?
O: 1. Ponude za kupnju opreme potrebno je dostaviti do kraja pregovora o doradi radnog i financijskog plana, odnosno prije sklapanja Ugovora o dodjeli sredstava.
2. Prema Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga, str. 6. studenti mogu biti članovi istraživačke grupe, ako je to opravdano potrebama istraživačkih aktivnosti. U Prijavnom obrascu moguće ih je navesti kao studente bez navođenja imena i prezimena.
3. Trošak možete prikazati unutar kategorije 1 Troškovi istraživanja, potkategorija Materijal.

P: U RH se svake četiri godine organizira skup naziva „Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem“, na kojem planiramo prezentirati provedena istraživanja. Radi se o skupu koji ima znanstvenike iz drugih država i u organizacijskom i u znanstvenom odboru, kao i sudionike i pozvane predavače iz drugih država. Molila bih uputu, bi li to u financijskom planu bila potkategorija 4.4 (Međunarodni skup u RH) ili 4.5 (Domaći skup u RH).
O: Navedeno je potrebno navesti u financijski plan sukladno tome je li riječ o međunarodnoj znanstvenoj konferenciji u RH ili o domaćoj znanstvenoj konferenciji.

P: U financijskom obrascu u prvom retku treba upisati broj i naziv projekta. Za naziv je jasno naravno, ali na koji broj se točno misli s obzirom da je šifra poziva već navedena u slijedećem retku?
O: Navedeni broj odnosi se na broj projektnog prijedloga koji EPP sustav automatski generira i dodjeljuje pri prijavi projektnog prijedloga.

P: 1. Planiram zaposliti poslijedoktoranda na projektu sredinom treće godine projekta (na 2 godine). Je li moguće, ako se za to pokaže potreba, poslijedoktoranda zaposliti ranije, npr. tijekom druge godine projekta (također na dvije godine) ?
2. U kategoriji 4) Diseminacija i suradnja u Financijskom planu je dopušten trošak cateringa prilikom organizacije skupova/konferencija/itd. Je li za catering potrebno provoditi javni natječaj?
3. U kategoriji 4) Diseminacija i suradnja u Financijskom planu je dopušten trošak odlaska na znanstvene skupove, konferencije, kongrese za voditelja i članove istraživačke grupe ako prezentiraju radove proizašle iz projekta. Je li dopušteno predvidjeti trošak diseminacije jednog rada na više od jedne konferencije (npr. ako se prezentiraju različiti dijelovi tog rada ili za to postoji neki drugi opravdani razlog)?
4. Je li moguće naknadno prenamijeniti sredstva unutar kategorije 4) Diseminacija i suradnja u Financijskom planu, npr. dio sredstava predviđenih za gostovanje inozemnih znanstvenika preusmjeriti u organizaciju konferencije ?
5. U koju točku Financijskog plana je potrebno unijeti trošak gostovanja inozemnog znanstvenika? Znanstvenik bi gostovao na matičnoj organizaciji voditelja projekta (ne dulje od tjedan dana) s ciljem ostvarivanja znanstvene suradnje s našom istraživačkom grupom.
6. U koju točku Financijskog plana je potrebno unijeti trošak gostovanja člana istraživačke grupe kod inozemnog znanstvenika? Cilj gostovanja je ostvarivanje suradnje između istraživačke grupe i tog inozemnog znanstvenika.
O: 1. Poslijedoktoranda je moguće zaposliti prije nego što je planirano. S obzirom na to da navedeno utječe na izmjene Radnog i Financijskog plana potrebno je dostaviti Zahtjev za izmjene u kojem je potrebno pojasniti razlog odstupanja od planiranih aktivnosti. Zahtjev za izmjene predmet je vrednovanja.
2. Za troškove cateringa potrebno je postupiti u skladu s internim procedurama matične organizaciju.
3. Različite dijelove rada, odnosno različite rezultate može se prezentirati na više konferencija. Iste rezultate projekta nije prihvatljivo prezentirati na različitim konferencijama.
4. Voditelju projekta je u provedbi projekta bez posebnog odobrenja Upravnog odbora dopušteno odstupanje u iznosu do 10 % odobrenog godišnjeg iznosa. Za izmjene financijskog plana koje su veće od 10 % odobrenog godišnjeg iznosa potrebno je dostaviti Zahtjev za izmjene u kojem se obrazlažu tražene izmjene. Zahtjev za izmjene predmet je vrednovanja.
5. i 6. U Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga na stranicama 26 – 30 navedeni su prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi. Navedene troškove moguće je prikazati unutar kategorija predviđenim natječajem.

12. 4. 2019.

P: Željela bih postaviti pitanje u vezi troškova prijevoza. Naime u sklopu istraživačkih aktivnosti bit će postavljeno  poljsko istraživanje na Poljoprivrednom institutu Osijek. Matična ustanova je Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek. Obzirom da je udaljenost Fakulteta i Instituta manja od 30 km (4,8 km), nije moguće pisati dnevnice. Moje pitanje glasi je li moguće prikazati trošak prijevoza vlastitog vozila za loko vožnju u financijskom planu (4,8 km u jednom smjeru) za svaki dan obilaska pokusa?
O: Uvjetima natječaja trošak loko vožnje nije predviđen. No, navedeni trošak moguće je uključiti u posredne troškove. Opravdanost posrednih troškova obrazlaže se u Prijavnom obrascu u Cjelini B – Projektni prijedlog, dio g. Resursi, a procjena opravdanosti troškova predmet je vrednovanja. Osim ostalih planiranih troškova posredni troškovi posebno se obrazlažu tijekom financijskih pregovora.

9. 4. 2019.

P: 1. Kada se radi o istraživačkim radionicama, mogu li one biti i na terenu (osim u matičnoj organizaciji), s obzirom na to da se radi o interdisciplinarnom istraživačkom radu na terenu i da je to neophodno? Da li postoji maksimalni broj radionica koji je prihvatljiv?
2. Mogu li se sredstva koristiti i za nove tehnologije-medije, primjerice izradu interaktivnog web sučelja za kontinuiranu komunikaciju s građanima kao testnom skupinom, jer je komunikacija s građanima značajni dio istraživanja? Da li se takva usluga mora staviti pod diseminaciju i suradnju (4), ili je moguće ju predvidjeti kao uslugu unutar troškova istraživanja (1)?
3.Koliko fleksibilnosti postoji u provedbi projekta u odnosu na prijavljeni radni i financijski plan, a obzirom na 5 godina trajanja projekta pri čemu je teško precizno predvidjeti tijek i vremenski ga pozicionirati?
Koliko je moguće u hodu mijenjati vrijeme i eventualno redoslijed provođenja aktivnosti u godini, naravno ako to služi isključivo kvalitetnijoj provedbi istraživanja i prilagodbi lokalnim okolnostima?
Osim omogućenih 10% nepredviđenih troškova, koliko je moguće pretakati financije, naravno uz obrazloženje: a) iz jedne vrste troška u drugi unutar jedne godine, i b) iz jednog razdoblja u drugo unutar iste vrste troška?
Koje su posljedice neprecizne procjene troškova, da li je to potencijalni manjak sredstava za provedbu istraživanja odnosno u suprotnom slučaju neiskorištena sredstva koja treba vratiti?
4. Ako je jedina plaća za rad člana istraživačke grupe na istraživanju plaće predviđena za jednog doktoranda, pretpostavlja li se onda da svi ostali članovi svoj rad moraju pokriti iz radnog mjesta na ustanovi u kojoj su zaposleni?
5. Da li je moguće predvidjeti sredstva za rad nekog od suradnika, ako ne, po kojem financijskom temelju se predviđa njegov interes i uključivanje? Također, može li se predvidjeti kao dio njegovog rada na instituciji na kojoj je zaposlen? Da li u tom slučaju za suradnike isto vrijedi da je to minimalno 30% radnog vremena?
O: 1. Ako se radi o aktivnostima koje će se provoditi na terenu tada je riječ o terenskom istraživanju. Troškove terenskih istraživanja moguće je prikazati u Financijskom planu u potkategoriji „Terensko istraživanje“.
2. Navedene troškove moguće je planirati unutar kategorije 1. Troškovi istraživanja, a njihova opravdanost se obrazlaže u Prijavnom obrascu u Cjelini B – Projektni prijedlog, dio g. Resursi. Procjena opravdanosti troškova predmet je vrednovanja, a usluge mogu činiti manji dio financijskog plana.
3. Određena fleksibilnost je prihvatljiva, no ako tijekom projekta dođe do neočekivanih izmjena u provođenju istraživačkih aktivnosti voditelj projekta o istome obavještava HRZZ i predlaže način na koji će se osigurati realizacija planiranih aktivnosti. Svako odstupanje od planiranih aktivnosti predmet je vrednovanja.
Vezano za Vaša pitanja koja se odnose na provedbu projekta upućujemo Vas na Upute za popunjavanje izvješća za projekte HRZZ-a https://hrzz.hr/default.aspx?id=2274.
4. Iz sredstava projekta moguće je planirati troškove plaće doktoranda (najdulje do 4 godine) i poslijedoktoranda (najdulje do 2 godine). Ostali članovi istraživačke grupe mogu biti istraživači čiji je izvor plaće organizacija na kojoj su zaposleni.
5. U provedbi uspostavnog istraživačkog projekta sudjeluju članovi istraživačke grupe, a pomoć u provedbi projektnih aktivnosti mogu obavljati i ostali istraživači (suradnici). Uvjetima natječaja za suradnike nisu predviđeni troškovi niti najmanji postotak rad na projektu.

P: Molim Vas pojašnjenje. Kod ponuda vanjskih dobavljača koji napišu samo cijenu svoje  opreme u ponudi, da li mi smijemo na taj istu ponudu na dnu uračunati PDV Hrvatske te obračunati u kunama?
O: Potrebno je dostaviti original ponude bez upisivanja dodatnih informacija, a u financijskom planu je moguće prikazati trošak uvećan za iznos PDV-a. U Prijavnom obrascu, Cjelina B, dio g. Resursi potrebno je pojasniti da je za taj trošak u financijskom planu prikazan iznos s uračunatim PDV-om te je to razlog odstupanja od iznosa navedenog u ponudi.

P: Da li je prihvatljivo koristiti studente kao tehničku pomoć i pomoć prilikom prikupljanja podataka (ankete) i unosa podataka, te im te usluge platiti preko studentskog ugovora, ili su isključivo ugovori o djelu prihvatljiv način isplate?
O: Studenti mogu obavljati navedene aktivnosti, međutim isplate naknada preko studentskih ugovora nisu prihvatljive. Ako je nužno i opravdano potrebama istraživačkih aktivnosti studente je moguće uključiti u istraživačku grupu. Napominjemo da članovi istraživačke grupe za obavljanje istraživačkih aktivnosti ne primaju naknadu.

5. 4. 2019.

P: 1. Troškovi opreme – u uputama stoji da nisu dozvoljeni troškovi kupovine osobnih računala osim za novozaposlene doktorande ili poslijedoktorande. Da li se pod osobna računala podrazumijevaju i prijenosna računala tj laptopi? Da li to znaci da voditelj projekta ne može za svoje istraživačke potrebe kupiti prijenosno računalo čak i ako je to neophodno po prirodi istraživanja? Naime, moja institucija ne financira svojim zaposlenicima prijenosnike, već ih oni kupuju iz drugih sredstava.
2. Prenamjena sredstva – kakva je tu fleksibilnost? Navedeno je u uputama da se sredstva u kategoriji plaća ne mogu prenamijeniti, međutim da li je to iznimka? Konkretno: ako je dozvoljena prenamjena sredstva, da li je dozvoljena među kategorijama ili među potkategorijama? Ako da, kojim?
O: 1. Osobna računala i osnovna informatička oprema nisu dozvoljen trošak. U Financijski plan moguće je navesti one troškove koji su potrebni za izvršenje istraživačkih aktivnosti, a njihova opravdanost predmet je vrednovanja.
2. U tijeku provedbe projekta prenamjena sredstava dozvoljena je među kategorijama financijskog plana, s izuzetkom sredstava namijenjenih plaćama i školarinama. Sredstva predviđena za plaće i školarine nije moguće prenamijeniti u druge kategorije.

P: Ljubazno molim pojašnjenje da li je projektom moguće pravdati troškove izrade postera (tisak) za odlazak na konferenciju?
Tisak spada u nedopušteni trošak, a odlazak na kongres je ipak diseminacija rezultata projekta i očekivana aktivnost… pa molim ljubazno pojašnjenje.
O: U Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, str. 27 i 28, navedeni su dopušteni troškovi u kategoriji 4 Diseminacija i suradnja.

P: Da li se mogu izdvojiti sredstva (put, boravak) u svrhu pozvanog predavanja osobe koja nije dio istraživačkog tima, dakle nije u radnom i financijskom planu pošto se radi o starijem profesoru, no svakako je važan za ovaj projekt i provedbu projekta?
O: Ako se radi o organizaciji skupova/konferencija/kongresa/radionica u Uputama za podnositelje projektnih prijedloga na str. 28. navedeni su dopušteni troškovi u okviru kategorije 4. Diseminacija i suradnja. Sva sredstva koja se planiraju utrošiti za projektne aktivnosti navode se u Financijskom planu unutar predviđenih kategorija, a ista moraju biti opravdana aktivnostima navedenim u Radnom planu.

2. 4. 2019.

P: Da li se unutar radnog i financijskog plana mogu izdvojiti sredstva (troškovi puta, boravka) za pozvana predavanja relevantnih vanjskih predavača?
O: Ako se radi o organizaciji skupova/konferencija/kongresa/radionica u Uputama za podnositelje projektnih prijedloga na str. 28. navedeni su dopušteni troškovi u okviru kategorije 4. Diseminacija i suradnja.
Sva sredstva koja se planiraju utrošiti za projektne aktivnosti navode se u Financijskom planu unutar predviđenih kategorija, a ista moraju biti opravdana aktivnostima navedenim u Radnom planu.

P: U Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga na stranici 25 pod točkom terensko istraživanje u zagradama stoji: prijevoz, smještaj i dnevnice za voditelja i suradnike.
Znači li to da se u okviru terenskog istraživanja prijevoz, smještaj i dnevnice ne mogu financirati članovima istraživačke grupe već samo suradnicima?
O: Moguće je planirati troškove za voditelja i članove istraživačke grupe.

P: Nije dopuštena nabava računalne opreme, ali za provedbu i ostvarivanje ciljeva istraživanja potrebno je opremiti laboratorij adekvatnim  računalom (s odgovarajućom konfiguracijom) kako bi se mogli koristiti potrebni računalni programi i oprema. Da li je to moguće uz odgovarajuće obrazloženje jer na našoj instituciji ne postoji odgovarajuće računalo?
O: U Financijski plan moguće je navesti sve troškove koji su potrebni za izvršenje istraživačkih aktivnosti, a njihova opravdanost se obrazlaže u Prijavnom obrascu u Cjelini B – Projektni prijedlog, dio g. Resursi. Procjena opravdanosti troškova predmet je vrednovanja.
Osobna računala i osnovna informatička oprema nisu dozvoljen trošak.

29. 3. 2019.

P: 1. U Uputama, u dijelu o prihvatljivim troškovima stoji: „istraživačka radionica s članovima istraživačke grupe (do 7 dana). Radionicu je moguće održati na matičnoj organizaciji; prihvatljivi troškovi su smještaj članova istraživačke grupe, catering, sitan potrošni materijal. U slučaju odlaska hrvatskih istraživača na radionice koje se održavaju u inozemstvu prihvatljivi su troškovi prijevoza i dnevnica.“ – znači li to da nisu prihvatljivi troškovi smještaja hrvatskih istraživača ako se istraživačka radionica održava u inozemstvu? 
2. Dodatno pitanje je, da li je prihvatljivo da svi članovi istraživačke skupine putuju na istraživačku radionicu u inozemstvo, ili na radni sastanak sa članom/članovima istraživačke skupine koji su u inozemstvu, ili postoji neko ograničenje oko toga (kao što je to slučaj s usavršavanjima i konferencijama)?
O: 1. U Uputama za predlagatelje projektnih prijedloga na str. 26. navedeni su dopušteni troškovi za potkategoriju – istraživačka radionica.
2. Ako je većina članova istraživačke grupe zaposlena na matičnoj organizaciji očekuje se da će se radionica održati na matičnoj ustanovi voditelja. Iznimke od navedenog posebno će se vrednovati.

26. 3. 2019.

P: Da li je ovim projektom dozvoljeno zapošljavanje administratora koji će obavljati administrativne i tehničke poslove projekta?
O: Natječajem nisu predviđeni troškovi zapošljavanja administratora.

P: Zanima me da li je kao trošak u Uspostavnom istraživačkom projektu iz područja društvenih znanosti moguće predvidjeti trošak računalnog software-a namijenjenog obradi podataka prikupljenih terenskim istraživanjem? Svjesni smo da je u Uputama, među nedopuštenim troškovima navedeno: „sudjelovanje u troškovima organizacije koji se nabavljaju kao dio redovnog poslovanja ili su istraživačima već dostupni (osnovna oprema, licence i sl.)“, ali spomenuti software/licence za taj softver, za članove istraživačke skupine je ključan resurs u predviđenom istraživanju, a ne spada u nabavu koji bi organizacija provela u sklopu svog redovitog poslovanja…
O: Ako je prirodom projekta nužna nabavka software-a isti se može uključiti u financijski plan. Panel za vrednovanje procijenit će opravdanost troška.

22. 3. 2019.

P: 1. Ljubazno Vas molim da mi izrijekom navedete treba li za uspostavni projekt matična organizacija participirati u financiranju i, u kolikom postotku te vrijedi li isto i za istraživački projekt.
O: 1. Prema Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, troškovi sufinanciranja organizacije nisu uvjet za Uspostavne istraživačke ni za Istraživačke projekte.

P: Ljubazno molim pojašnjenje vezane za troškove nabavke ili nadogradnje opreme vrijednosti veće od 400 000 kuna.
1. Odnosi li se te na pojedinačnu nabavu (jedan instrument ne smije biti skuplji od 400 000 kuna) ili na ukupnu nabavku i nadogradnju sve opreme tijekom trajanja projekta?
2. Ukoliko se to odnosi na ukupnu nabavu opreme, gdje je granica između sitne laboratorijske opreme (npr. analitičke vage, miješalice i grijači koji bi bili uvršteni u kategoriju troškova istraživanja) i ovakvih instrumenata koji predstavljaju nabavu/nadogradnju postojeće opreme?
3. Odnosi li se iznos od 400 000 kn na cijenu s ili bez PDV-a?
4. Također, ulazi li novi software za postojeću opremu u kategoriju nadogradnje opreme ili u neku drugu kategoriju?
5. Treba li na bruto II plaću doktoranda isplanirati i dodati troškove prijevoza, regresa, božićnice i sličnih davanja koja proizlaze iz radnih prava?
6. Da li je uz nabavku nove opreme moguće organizirati usavršavanje za članove projektnog tima, a od strane proizvođača/dobavljača vezano za novu ili nadograđenu opremu?
7. Kod odlazaka na kongres je li moguća rezervacija i plaćanje smještaja preko servisa booking.com ili airbnb, koji su u pravilu jeftiniji i fleksibilniji od hotela, ali nemaju predračun niti izdaju R1 račune?
O: 1. -2. Prema Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, str. 26. u kategoriji 3. Oprema, nije prihvatljiva nabavka ili nadogradnja opreme vrijednosti veće od 400.000,00 kuna, što se odnosi na cijenu pojedinačnog komada opreme. U kategoriji 1. Troškovi istraživanja ne unose se troškovi opreme nego troškovi materijala za provedbu istraživanja.
3. Svi troškovi koji su prihvatljivi izražavaju se u kunama s uračunatim PDV-om.
4. Nabavu novog softwarea moguće je prikazati u potkategoriji Nova oprema.
5. U Uputama za podnositelje projektnih prijedloga na str. 27, u fusnoti 7 pojašnjeni su troškovi koji pripadaju obračunu bruto II plaće.
6. Troškove je moguće navesti u financijskom planu. Opravdanost troškova posebno će se vrednovati.
7. Upućujemo Vas na Upute za popunjavanje obrazaca za podnošenje izvješća, str. 13., u kojima je navedeno da svi računi trebaju glasiti na matičnu ustanovu, osim računa za smještaj i prijevoz koji mogu glasiti na fizičku osobu. U tom slučaju potrebno je dostaviti dokaz da je ustanova refundirala trošak putem putnog naloga, bankovnog izvatka ili isplatnice.
S obzirom na to da većina portala ima mogućnost izdavanja predračuna i R1 računa upućujemo Vas da detaljne informacije potražite na njihovim mrežnim stranicama. Na računu troška smještaja treba biti vidljiv broj osoba (boravišne pristojbe), te svi ostali podaci koje račun mora sadržavati.

19. 3. 2019.

P: 1. Za provedbu istraživanja čiji su sudionici djeca, kako bi sve navedene aktivnosti bile moguće u laboratoriju trebamo jednosmjerno staklo i zvučnike ugrađene u strop. Mogu li jednosmjerno staklo  i  navedeni zvučnici proći pod troškove  i stavku “oprema nužna za provođenje istraživačkih aktivnosti”?
2. Također, s obzirom da će nam u ispitivanju sudjelovati djeca dobi 2-4 godine i ispitivanje će se provoditi u više navrata (longitudinalno praćenje, 10 dolazaka), je li moguće predvidjeti da roditelji djece koja su uključena u istraživanje dobiju neku naknadu, bilo novčanu ili u vidu bona ili slično?
O: Opravdanost kupnje opreme i načina osiguranja sudjelovanja u longitudinalnom istraživanju bit će predmet vrednovanja pri čemu novčana naknada nije moguća.

P:  Imam pitanje vezano uz financijski plan pri prijavi Uspostavnih istraživačkih projekata. Da li je moguće kupovati polovnu (već korištenu) opremu kojoj cijena ne prelazi 400 000 kn po komadu?
O: Načelno, natječajem je predviđena nabavka sitne znanstvene opreme ili opreme srednje vrijednosti.

P: Vezano za troškove diseminacije: u te troškove ulazi i trošak publiciranja radova s otvorenim pristupom, isključivo u vodećim časopisima do 10.000,00 kn godišnje (prema uputama). Međutim, ovaj iznos nije primjenjiv za sva područja istraživanja. Područje mog istraživanja je biomedicina i iznosi troškova objavljivanja u takvim vrstama časopisa nisu ispod oko 14.000,00 po radu. Je li moguće ipak povećati taj iznos na 20.000,00 kn godišnje. Ovim limitom od 10.000,00 kn ne možemo objavljivati u konkurentnim časopisima.
O: Natječajem je definirano da je do 10.000,00 kn po godini najviši dozvoljen iznos za troškove naknade za objavu radova s otvorenim pristupom u vodećim časopisima u području istraživanja.

P: Koji je maksimalni iznos ukupnih sredstava predviđenih za jednu godinu projekta?
O: Najveći iznos financiranja (za svih pet godina) za jedan projekt je do 2.000.000,00 kuna, odnosno za projekte iz društvenih i humanističkih znanosti do 1.500.000,00 kuna.
Preporučljivo je da se ukupan iznos financijskih sredstava ravnomjerno rasporedi po godinama trajanja projektnog prijedloga, osim ako bi se time narušila izvodljivost ili izvrsnost projekta.

P: Planiram kupiti uređaj cijene do 400,000 kn te drugi uređaj cijene 120,000kn. Da li je to moguće, ako u uputama piše da iznos za opremu ne može preći 400,000kn?
O: Odgovor se već nalazi na mrežnoj stranici Zaklade.

15. 3. 2019.

P: 1. U Uputama za prijavitelje Uspostavnih istraživačkih projekata, u prihvatljivim troškovima osoblja stoji: „školarina za jednog doktoranda (najviše do 20.000,00 kn godišnje, najdulje 3 godine)“. Da li je ovaj trošak moguće planirati i za školarinu na doktoratu na „matičnoj“ instituciji, odnosno organizaciji koja pruža potporu voditelju projekta (dakle na kojoj je zaposlen voditelj projekta i većina istraživačke skupine)?
2. U Uputama za prijavitelje Uspostavnih istraživačkih projekata, u prihvatljivim troškovima osoblja stoji: „…Iznose plaće poslijedoktoranda i doktoranda je potrebno prilagoditi važećem koeficijentu za radno mjesto poslijedoktoranda.“  – znači li to da će izabrani doktorand primati plaću u razini plaće poslijedoktoranda tokom trajanja projekta, iako nema traženi stupanj izobrazbe (PhD),ili da se njegov koeficijent plaće usklađuje s koeficijentom npr. asistenta u znanstveno-istraživačkoj organizaciji?
O: 1. Troškovi školarine na matičnoj ustanovi za doktoranda zaposlenog na projektu HRZZ-a može se pokriti sukladno internim aktima organizacije.
2. U Uputama za podnositelje projektnih prijedloga ispravljen je netočan navod. Plaća doktoranda će se isplaćivati za radno mjesto asistenta (doktoranda). Koeficijent za izračun plaće doktoranda utvrđen je Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.

P: Je li moguće preko UIP poziva kupiti instrument u iznosu od 390.000 kn i instrument u iznosu od 350.000 kn što čini kumulativan iznos 740.000?
O: Odgovor na postavljeno pitanje nalazi se već na mrežnoj stranici Zaklade.

P: Je li prihvatljiv trošak usavršavanja na stranim institucijama u trajanju od 14 dana doktoranda koji je asistent na fakultetu i financira se iz drugih izvora, ali čini istraživačku skupinu projekta?
O: Prihvatljiv je.

P: S obzirom da stručno usavršavanje može trajati do maksimalno dva tjedna u jednom navratu, može li se ono održati svake projektne godine ili čak dva puta u jednoj godini (ako ide samo jedna osoba po usavršavanju)? Naravno, ukoliko financijska ograničenja u toj kategoriji to dopuštaju.
O: Iz sredstava projekta moguće je pokriti troškove usavršavanja u trajanju do dva tjedna, ali ako je potrebno da usavršavanje traje dulje, ostatak je moguće pokriti iz drugih sredstava. Također je moguće predvidjeti više odlazaka na usavršavanje na istu organizaciju, a opravdanost tih odlazaka procijenit će panel za vrednovanje.

12. 3. 2019.

P: Konkretan upit, vezan uz struku (geološko inženjerstvo).
1. Za provođenje planiranih geofizičkih istraživanja, za koja posjedujemo opremu, potrebno je simultano imati pet osoba na terenu (operacije su logistički i fizički zahtjevne, mjesta međusobno udaljena desetak i više desetaka km, a mjeri se simultano, te je oprema vrlo skupa i čuva se tijekom noći). Kadar koji je obučen za to ili nisu istraživači (tehničari i stručni suradnici) ili jesu istraživači koji su doktorirali prije više od sedam godina te ne mogu biti dio istraživačke grupe. Bez da to osoblje izađe na teren, istraživanje nije moguće provesti.
Interesira me pod koju kategoriju troškova mogu uvrstiti (predvidjeti) to osoblje (dnevnice, smještaj, prijevoz) jer bez njih ja osobno (voditeljica) ostajem jedina osoba koja zna rukovati opremom, a provedba naprosto nije moguća s manje od 5 osoba koje znaju što čine.
Je li točno da potrebno tehničko osoblje kako je gore opisano treba navesti u financijskom planu pod „Materijalne troškove terenskog istraživanja“, npr. ovako: „Prijevoz, smještaj i dnevnice za tri tehnička djelatnika za provedbu aktivnosti A.7.1“. Ako ne tako i u toj potkategoriji, molila bih da navedete na koji način i u kojoj kategoriji/potkategoriji.
2. Što su točno posredni troškovi? Molila bih da se navedu primjeri. Jesu li posredni troškovi možda i troškovi poput navedenih u prethodnom pitanju?
O: 1. Prema Uputama, str. 25., za provedbu opsežnih pomoćnih poslova koji su usko vezani uz provedbu istraživanja prihvatljivi su troškovi tehničke pomoći. Sukladno tome, dnevnice, prijevoz i smještaj za tehničare na projektu su prihvatljivi troškovi terenskog istraživanje.
2.Posredni troškovi su prihvatljivi ako su nužni za provođenje projektnih aktivnosti i opravdani prirodom projekta, detaljnije pojašnjenje se nalazi u Uputama, str. 28.

P: 1. Ako sam dobro razumio iz projekta se istovremeno mogu financirati jedan novi doktorand i jedan novi poslijedoktorand, no ne mogu se financirati dva nova doktoranda?
2. Za provedbu istraživanja je neophodno imati mobilni laboratorij. Je li dopušteno sa sredstvima iz projekta financirati nabavku vozila? Je li dopušteno u okviru projekta koristiti financijska sredstva za godišnji servis, osiguranje i registraciju vozila tijekom trajanja projekta te pokrivanje troškova goriva?
O: 1. Da
2. Očekivanje je da određenu infrastrukturu osigura i ustanova što mora biti pojašnjeno u obrascu Potpora ustanove i što je jedan od važnijih kriterija vrednovanja. Sredstvima HRZZ-a mogu se pokriti troškovi opreme nužne i neophodne za provođenje ovog projekta.

P: Ukoliko imamo inozemnog partnera na projektu, može li se u troškovima predvidjeti radno mjesto, primjerice u 50% radnoga vremena, za osobu zaposlenu na instituciji inozemnoga partnera. Ukoliko da, je li predviđena plaća usklađena s onima kakve su na toj instituciji (što je više nego u Hrvatskoj).
O: Na projekt s roka UIP-2019-04 moguće je zaposliti isključivo doktoranda i/ili poslijedoktoranda u punom radnom vremenu. Inozemni partneri nisu predmet ovog programa te Vas upućujemo da se informirate i o ostalim natječajima HRZZ-a.

P: 1. Želio bih na HRZZ-UIP surađivati s kolegicom iz Makedonije (Makedonsko državljanstvo) zbog podataka potrebnih za istraživanje. Na koji način je mogu uključiti u projekt, a da joj s projekta bude moguće platiti posjet na kojem će nas (članove tima) upoznati s podatcima i načinu rada s tim podatcima?
2. Je li provjera patentabilnosti prihvatljiva aktivnost, odnosno može li se uključiti u financijski plan, postoje li financijska ograničenja ili nužne komponente?
O: 1. Planiranu suradnju moguće planirati isključivo u okviru prihvatljivih troškova navedenih u Uputama, str. 25.
2. Troškovi patentiranja ne mogu se prikazati projektom.

P: 1. Do koje ukupne cifre se može kupovati oprema, pošto ste naveli da je maksimum za jedan aparat 400,000kn.
2. Da li je neophodno imati 3 ponude za svaki aparat vrijedan više od 35,000kn?
O: 1. Prema Uputama, str. 26. u kategoriji 3. Oprema, nije prihvatljiva nabavka ili nadogradnja opreme vrijednosti veće od 400.000,00 kuna, što se odnosi na cijenu pojedinačnog komada opreme.
2. U slučaju da za određenu opremu nije moguće prikupiti tri ponude moguće je dostaviti manji broj ponuda uz pojašnjenje o odstupanju.

P: Da li u konačni obračun tj. popis svih troškova tijekom 5 godina, upisujem i plaću doktoranda kojeg mislim zaposliti i kako se to regulira?
O: Troškovi plaće doktoranda moraju biti navedeni u financijskom planu, ukoliko se doktorand zapošljava iz sredstava projekta. Iznose plaće doktoranda je potrebno prilagoditi važećem koeficijentu za radno mjesto stručnog suradnika u sustavu znanosti. Ukupan iznos plaće doktoranda obuhvaća i trošak prijevoza na posao i s posla te materijalna prava utvrđena kolektivnim ugovorom.

P: Jesam li dobro shvatila da se doktorandu ne može financirati usavršavanje u inozemstvu duže od 14 dana?
O: Prihvatljivi su troškovi usavršavanja do 14 dana.

8. 3. 2019.

P: Da li se mogu financirati npr. kratkoročni boravci novozaposlenih doktoranata na stranim institucijama?
O: Ako se kratkoročni boravci odnose na usavršavanje doktoranda koji je zaposlen na projekt s natječaja UIP-2019-04, prihvatljiv je trošak usavršavanja u trajanju do 14 dana.

P: Ako je istraživač koji ima doktorat više od 7 godina suradnik na projektu, a nije član istraživačke grupe, dali se njemu mogu platiti npr. troškovi odlaska na konferencije i sl.?
O: Svi troškovi su prihvatljivi samo za članove istraživačke grupe.

P: Poštovani, zanima me kolika je maksimalna cijena za novi aparat ili mašinu koji dolazi u obzir. Da li je moguće priložiti ponudu za aparat koji npr. košta 500 000 kn?
O: Prema Uputama, str. 26. u kategoriji 3. Oprema, nije prihvatljiva nabavka ili nadogradnja opreme vrijednosti veće od 400.000,00 kuna, što se odnosi na cijenu pojedinačnog komada opreme.

P: Pod “4) DISEMINACIJA I SURADNJA, usavršavanje za voditelja projekta i članove istraživačke grupe (prijevoz, smještaj, dnevnice, naknada za pohađanje tečaja, seminara, treninga, radionice)11, 11 Ako je posrijedi usavršavanje s jasnim ciljem i programom do 14 dana…”, tko sastavlja (prijavitelj projekta ili institucija gdje će se vršiti usavršavanje), čiji su potpisi potrebni i gdje se prilaže jasni cilj i program usavršavanja?
O: Ako usavršavanje podrazumijeva organizirane radionice i treninge s unaprijed definiranim programom, prilaže se navedeni program. Ako se radi o usavršavanju na suradnim ustanovama, program osmišlja voditelj projekta i voditelj usavršavanja ovisno o potrebama. Planirano usavršavanje se navodi u Radnom planu, a potvrde obavljenog usavršavanja i detaljni programi prilažu se izvješću.

P: Da li ovaj natječajni rok predviđa obavezno sufinanciranje institucije prijavitelja?
O: Prema Uputama, troškovi sufinanciranja organizacije nisu više uvjet natječaja. Svi uvjeti natječaja definirani su na web stranici Zaklade u dokumentu „Upute za predlagatelje projektnih prijedloga“.

Edit Content

17. 5. 2019.

P: Molim Vas kako članovi moje istraživačke grupe mogu u svom profilu EPP sustava staviti doktor medicine? Jedino što mogu odabrati po padajućem izborniku je asistent, a neki nisu asistenti jer nisu zaposleni kao dio Katedre?

P: Prilikom registriranja u EPP sustav od strane članova istraživačkog tima koji su doktori znanosti, ali nisu niti u jednom od ponuđenih znanstveno-nastavnih zvanja (npr. Poslijedoktorand, viši asistent, znan.suradnik, viši znan. Suradnik, znan. Savjetnik, docent, profesor, akademik itd.), što odabrati? Ostaju 2 opcije – stručni suradnik i konzultant. No nisam sigurna da po definiciji bi se svaki član tima trebao svrstati u jednu od ove dvije preostale kategorije? Konkretno radi se o liječniku koji je dr. sc., ali nema izabrano znanstveno zvanje; zaposlen je u KBC. Drugi članovi su zaposleni izvan Hrvatske i u industriji.
O: Potrebno je izabrati ono što najbliže odgovara zvanju članova istraživačke grupe. Ukoliko ne mogu odabrati, u tom slučaju potrebno je odabrati „ništa od navedenog“

07. 5. 2019.

P: Zašto EEP sustav za prijavu projekata još uvijek nije aktivan, a objavljeno je da će biti aktivan od 15.4.2019. i kad će biti aktivan?
O: Dana 29.04.2019. godine na mrežnoj stranici Zaklade objavljena je obavijest o otvaranju EPP sustava čime je omogućena prijava projektnih prijedloga putem EPP sustava na programe Uspostavni istraživački projekti i Istraživački projekti.

P: U EPP sustavu pod A2-Istraživačka skupina navode li se doktorand i poslijedoktorand? Ako da kako se unose, pošto za njih trenutno ne znamo identifikacijski broj.
O: U Administrativni obrazac nije potrebno upisivati potencijalne suradnike-poslijedoktoranda/doktoranda, oni se navode u Cjelini C Prijavnog obrasca.

19. 4. 2019.

P: Zanima me kada će biti otvoren EPP sustav za prijavu na natječaj UIP-2019-04. Da li moguće da bude otvoren ovih dana, jer uvjeren sam da su se mnogi spremali za datum 15. travnja (ja jesam) kako bi počeli unositi podatke u EPP sustav koji je po novom i dalje u izradi.
O: Čim bude poznat točan datum otvaranja sustava, bit će objavljen na mrežnim stranicama HRZZ-a.

16. 4. 2019.

P: Koliko sam shvatila, član istraživačke grupe na UIP može biti osoba koja je doktorirala unazad manje od 7 god. i ne mora nužno biti iz Hrvatske. Ako je osoba hrvatskog državljanstva, da li MORA ispuniti Obrazac za upis u Upisnik znanstvenika da bi dobio/la matični broj? Ili se jednostavno samo registrira u EPP sustav i dalje prijavljuje pod registracijskim brojem koji mu sustav dodijeli (u obliku aaaaaaaa-bbbb-cccc-dddd-eeeeeeeeeeee)?
O: Ako je riječ o osobi hrvatskog državljanstva iz inozemstva, a koja nema matčni broj znanstvenika, može se registrirati u epp sustav na način da u kartici Moj profil, pod matičnim brojem znanstvenika navede „-”.

12. 4. 2019.

P: Imam pitanje o registraciji u sustav jer imam namjeru prijave UIP-2019.
Naime, bila sam suradnika na projektu HRZZ-a i bila sam registrirana pod starom elektroničkom adresom i zaporkom. Tu adresu ne koristim već tri godine, odnosno ona mi je ukinuta jer sam se zaposlila u drugoj instituciji.
Moje konkretno pitanje je: Mogu li se registrirati kao novi korisnik?
O: Potrebno je javiti se na adresu epp@hrzz.hr s navedenim upitom te ćete dobiti daljnje upute za ažuriranje korisničkih podataka.

P: Prema uputama, istraživač stranac s inozemnog sveučilišta može biti član istraživačkoga tima. Ukoliko se takav uključi u projekt, pretpostavljam da se onda treba registrirati u naš EPP sustav?
O: Član istraživačke grupe iz inozemstva treba se registrirati u EPP sustavu.

9. 4. 2019.

P: 1. Molim Vas pomoć u vezi registracije u EPP sustav. Moj suradnik istraživač je doktorand druge godine i zaposlen kao asistent. U padajućem  izborniku profila nema opcije asistent, već samo stručni suradnik na Fakultetu. Da li da stavi „ništa od navedenog“?
2. Ljudi koji su u isto vrijeme Poslijedoktorandi i znanstveni suradnici, što da izaberu?
O: 1. Zasada odaberite opciju „ništa od navedenog“ a pod radno mjesto upišite asistent.
2. U izborniku je potrebno odabrati pod „radno mjesto“ ono radno mjesto na koje je osoba zaposlena u slučaju poslijedoktoranada to je radno mjesto poslijedoktorand. Pod zvanje se upisuje zvanje u koje je osoba izabrana., što je u navedenom slučaju znanstveni suradnik.

2. 4. 2019.

P: Što znači da se doktorand koji će se zaposliti na projekt “naknadno registriraju u EPP sustav i priključuju projektu identifikacijskim brojem”? Je li to znači nakon prihvaćanja projekta?
O: Doktorand se treba registrirati u EPP sustav nakon što se provede javni natječaj i odobri njegovo zapošljavanje.

29. 3. 2019.

P: Imam jedno tehničko ali iznimno važno pitanje. Planiram prijavu na natječaj Uspostavnih istraživačkih projekata u svojstvu voditelja a trenutno sam na stipendiji u SAD-u, sve do kraja lipnja. Da li je dovoljno da moji vlastoručni potpisi budu skenirani pa potpisani od strane moje matične institucije ili je potrebno da budu originali tj. da dokumente šaljem zemaljskom poštom?
O: Prema Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, str 10. prijave se podnose isključivo putem Elektroničkog sustava za prijavu projekata (EPP) koji je dostupan na mrežnim stranicama HRZZ-a https://epp.hrzz.hr/. Administrativni obrazac, obrazac Potpore organizacije i Obrazac za izvješće o ponovljenoj prijavi na natječaje HRZZ-a moraju sadržavati potpise kako je predviđeno obrascima. Obrasci se ne šalju poštom.

22. 3. 2019.

P: Još nemam matični broj znanstvenika jer nisam bila zaposlena u RH i izbor u zvanje još nije proveden. Moje zapošljavanje se planira kroz nekoliko mjeseci, te ću onda dobiti matični broj i ugovor o radu. Kako se namjeravam javiti na uspostavi projekt zanimalo bi me je li moguće prijaviti uspostavni projekt i bez tog broja (dobiti ću ga tek nakon završetka HRZZ natječaja) i dostaviti ga naknadno zajedno sa ugovorom o radu ili je on potreban kod prijave? 
O: Moguće je.

12. 3. 2019.

P: 1. Administrativni obrazac očekuje unos znanstvenog područja. S obzirom da projekt uključuje više struka čini mi se pošteno projekt nazvati interdisciplinarnim. No, kada pogledam ponuđene opcije malo sam zbunjen. Promet i geolokacijski sustavi (i prostorno-vremenska analiza podataka), iako je riječ o tehničkim fakultetima i tehničkom institutu s kojima planiram prijaviti projekt, nalaze se u društvenim znanostima?!
– SH3_8 Mobility, tourism, transportationandlogistics
– SH3_12 Geo-informationandspatial data analysis
Ovo je ipak tehnički projekt s glavnom komponentom računarstva i druge struke nisu problem (fizika i npr. biologija), pa vas molim za prijedlog što napraviti da projekt bude najjasnije predstavljen:
a) Prijaviti projekt samo kao dio računalnih znanosti
b) Prijaviti interdisciplinarni projekt dodajući samo ona područja koja su u klasifikaciji pridružena tehničkim strukama
c) Prijaviti interdisciplinaran projekt dodajući i područja koja prema predloženoj klasifikaciji pripadaju društvenim strukama
O: 1. Projekt je moguće prijaviti u području za koje je matična ustanova predlagatelja akreditirana. U Uputama, str. 16. detaljno je pojašnjeno ispunjavanje administrativnog obrasca te kako postupiti ako se prijavljuje interdisciplinarni projektni prijedlog. U prijavi projektnog prijedloga možete navesti više znanstvenih područja i polja što u konkretnom slučaju i predlažemo, a sukladno tome Vaš će projektni prijedlog biti vrednovan.
Polja koja ste naveli (SH3_8 i SH_3 12) odnose se na klasifikaciju Europskog istraživačkog vijeća.