Radi preglednosti upiti su grupirani prema kategorijama i možete im pristupiti putem poveznica u nastavku ili ih preuzeti u PDF formatu.
P: Naš projekt je interdisciplinaran:
1. PE1 Mathematics, PE1_21 Application of mathematics in industry and society
2. SH4 The Human Mind and Its Complexity, SH4_11 Education: systems and institutions, teaching and learning
U tom slučaju potpadamo li u financiranje za prirodne znanosti kojima je dopušten limit 1.000,000 kn ili u humanističke znanosti kojima je dopušten limit 600,000kn?
O: Projekt se može prijaviti u onom području za koje je organizacija akreditirana. Ako je organizacija akreditirana za oba navedena područja za interdisciplinarne projekte potrebno je označiti prvo znanstveno područje u koje se uklapa tema istraživanja i sukladno tom području možete tražiti i financiranje.
P: Kako se trenutno nalazim na rezervnoj listi za financiranje projektnih prijedloga, zanima me postoji li mogućnost da se ipak javim i na trenutno otvoreni natječaj programa „Istraživački projekti“?
O: Moguće je prijaviti se na natječaj „Istraživački projekti“, ali u slučaju sklapanja Ugovora o dodjeli sredstava Zaklade za projekt koji je prijavljen na natječaj „Uspostavni istraživački projekti“, prijava se odbacuje.
12. 12. 2017.
P: Što znači područje za koje je akreditirana organizacija u kojo će se provoditi projekt? Što se točno misli pod akreditacijom?? Službeno akreditirane metode, procesi ili nešto drugo?? Ili se to odnosi na djelatnost za koju je registrirana organizacija gdje se provodi istraživanje?
O: Akreditacija organzacije odnosi se na djelatnosti za koje je organizacija registrirana. Prema Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, str. 4., na natječaj se mogu prijaviti znanstvenici koji namjeravaju provesti svoje istraživanje na javnom sveučilištu, javnom znanstvenom institutu u Republici Hrvatskoj te na drugim pravnim osobama koje obavljaju znanstvenu djelatnost, upisane su u Upisnik znanstvenih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, a koje ispunjavaju minimalne uvjete propisane Pravilnikom o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice (NN 83/10).
8. 12. 2017.
P: Može li znanstvenik zaposlen na pola radnog vremena biti voditelj istraživačkog projekta? Može li voditelj projekta biti osoba koja tijekom prve godine trajanja projekta promijeni ugovor o radu sa znanstvenom institucijom s punog na pola radnog vremena, a da i dalje bude voditelj projekta?
O: Znanstvenik koji je stalno zaposlen na pola radnog vremena može biti prijavljen u statusu voditelja ako je postotak njegovog radnog vremena dovoljan za izvršavanje svih predviđenih projektnih aktivnosti, a to organizacija na kojoj će se provoditi projekt mora potvrditi u obrascu „Potpora organizacije“. O svakoj promjeni zaposlenja voditelja projekta, voditelj projekta i organizacija dužni su obavijestiti HRZZ te će se procijeniti mogućnost nastavka vođenja projekta.
5. 12. 2017.
P: Ljubazno molim slijedeću informaciju: da li se mogu prijaviti dva voditelja za jedan istraživački projekt, odnosno da li kod prijave može postojati voditelj i suvoditelj? Konkretno, tema istraživanja koje se planira prijaviti je primarno nutricionistička, ali su također važni i zdravstveni aspekti vezani za određeni poremećaj prehrane. Da li u tom slučaju voditelji mogu biti nutricionist (PBF) i liječnik?
I da li potencijalna dva voditelja mogu biti iz različitih ustanova?
O: Prilikom prijave na natječaj ne može se predvidjeti više voditelja projekta. Mogućnost prijave voditelja i suvoditelja postoji samo u slučaju da voditelj projekta tijekom njegove provedbe odlazi u mirovinu i posebno se vrednuje.
1. 12. 2017.
P: U Uputama za podnositelje projektnih prijedloga pod 1.1.3. stoji da prijavljeni projekt može biti „nastavak financiranog projekta HRZZ-a“. Da li se iz toga može zaključiti da projekt može zadržati isto ime jer je to isti projekt koji se nastavlja tj. istraživanja se nastavljaju, te da li je to pozitivno ili negativno u samom ocjenjivanju?
O: U projektnoj prijavi treba biti jasno vidljivo da se radi o nastavku istraživanja u smislu da se ne financira istraživanje koje je već trebalo biti provedeno, a to bi trebalo biti vidljivo i iz naslova. Nije moguće financiranje ciljeva i aktivnosti prethodnog HRZZ projekta, već će se vrednovanjem utvrditi u kojoj mjeri se razvija tema istraživanja u odnosu na već financiran projekt.
Naslov treba odgovarati sadržaju projekta.
28. 11. 2017.
P: Koji je NAJMANJI postotak radnog vremena koji voditelj projekta može prijaviti za rad pojedinačnog suradnika na projektu?
O: Nije određen najmanji postotak radnog vremena za suradnike, ali predviđeni postotak radnoga vremena mora odgovarati projektnim aktivnostima i pokazati da je predloženi suradnik nužan za provedbu radnog plana.
21. 11. 2017.
P: Imam jedno pitanje vezano za tekući natjecaj IP-2018. Naime, zanima me da li organizacija mora izravno financijski sudjelovati u ukupnom projektnom budgetu (primjerice 15% kao što je to bio uvjet kod uspostavnih projekata) ili je dovoljna potpora u vidu korištenja postojećih resursa tj potpora koja se specificira u obrascu potpore organizacije?
O: Natječajem „Istraživački projekti“ nije propisano sufinanciranje organizacije, ali potpora organizacije mora biti jasna, mjerljiva i detaljna (u obrascu Potpora organizacije potrebno je naznačiti opremu, osoblje koje će organizacija staviti na raspolaganje za pomoć u provedbi projekta, opis aktivnosti koje će provoditi i sl.).
10. 11. 2017.
P: Odnosi li se maksimalni proračun od 1.000.000 kn na sve četiri godine provedbe projekta ili samo na 2018. godinu? Tj. je li maksimalni iznos od milijun kuna predviđen za financiranje sve četiri godine projekta?
O: Najveći iznos financiranja je do 1.000.000,00 kuna, odnosno za projekte iz društvenih i humanističkih znanosti do 600.000,00 kuna za cijeli projekt. Iznimno u slučaju opravdano povećanih troškova materijala (podkategorija 1.1. Financijskog plana) ili nabavke znanstvene opreme (podkategorija 3.1. Financijskog plana) za istraživačke grupe s većim brojem istraživača moguće je tražiti do 900.000,00 kuna za društvene i humanističke znanosti i do 1.500.000,00 kuna za ostala znanstvena područja.
P: Zanima ma je li projekt mora trajati četiri godine, ili može kraće, na primjer dvije godine?
O: Prema Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, str. 9., programom „Istraživački projekti“ financiraju se projekti u trajanju od 4 godine.
P: U tekstu natječaja pod uvjetima prijave (str. 4) navodi se kako se neće financirati… ” sudjelovanje u longitudinalnim ili dugotrajnim istraživanjima”. Znači li to da prijavljena istraživanja unutar zadanog projektnog razdoblja ne smiju imati longitudinalnu komponentu (ponovljena mjerenja na istim sudionicima), što bi u bitnom ograničilo dizajn prijedloga, ili naprosto da ne mogu trajati dulje od četverogodišnjeg projektnog razdoblja? U uputama se longitudinalna istraživanja spominju u kontekstu međunarodnih istraživanja.
O: HRZZ ovim natječajem podržava provedbu istraživanja koja uključuju longitudinalni nacrt istraživanja u smislu ponavljanih mjerenja na ispitanicima tijekom četverogodišnjeg projekta koji HRZZ financira ovim natječajem. Navedeno ograničenje odnosi se na prijavu projektnog prijedloga koji bi bio dio dugotrajnog međunarodnog longitudinalnog istraživanja.
P: U Uputama za podnositelje projektnih prijedloga se više nigdje ne spominje da svaki projekt kojem će biti odobreno financiranje mora imati svoje mrežne (web) stranice. Znači li to da za voditelje više ne postoji obveza izrade mrežnih stranica projekta, što je bio slučaj u ranijim natječajima?
O: Izrada mrežne stranice obveza je svih voditelja projekata tijekom prve godine provedbe projekta, na što se voditelj obvezuje potpisivanje Ugovora o dodjeli sredstava Zaklade. Za vrijeme cijeloga trajanja projekta voditelj je dužan ažurirati mrežnu stranicu i nadopunjavati je relevantnim informacijama.
P: U natječaju se navodi registracija ustanove. Na kakvu vrstu registracije se spomenuto odnosi s obzirom da naše područje djelovanje interdisciplinarno?
O: Na natječaj se mogu prijaviti znanstvenici koji namjeravaju provesti svoje istraživanje na javnom sveučilištu, javnom znanstvenom institutu u Republici Hrvatskoj te na drugim pravnim osobama koje obavljaju znanstvenu djelatnost, upisane su u Upisnik znanstvenih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, a koje ispunjavaju minimalne uvjete propisane Pravilnikom o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice (NN 83/10). Voditelj projekta može prijaviti projektni prijedlog isključivo u onom području ili područjima za koje je akreditirana znanstvena organizacija u kojoj je on zaposlen.
P: Molim vas da mi pojasnite/potvrdite uvjete prijave na natječaj sukladno podacima iz natječaja je li točno da jedna znanstvena organizacija (npr. fakultet) može prijaviti samo jedan projekt (odn. jedan znanstvenik) kao voditelj?
O: Ne postoji ograničenje broja prijava na natječaj s pojedine organizacije.
P: U natječaju se pojavljuje rečenica:
“Voditelj projekta može prijaviti projektni prijedlog isključivo u onom području ili područjima za koje je akreditirana znanstvena organizacija u kojoj je on zaposlen.”
Gleda li se ovdje kao znanstvena organizacija javno sveučilište pa je ono akreditirano za sva područja, ili moram provjeriti za sto je točno moj fakultet akreditiran?
O: Podnositelj prijave može prijaviti projektni prijedlog isključivo u onom području ili područjima za koje je akreditirana znanstvena organizacija u kojoj je on zaposlen, odnosno s kojom ima sklopljen ugovor o radu, budući da je čelnik njegove ustanove zaposlenja supotpisnik Administrativnoga obrasca i obrasca Potpore ustanove, a u slučaju financiranja projekta i Ugovora o dodjeli sredstava te u ime ustanove odgovara za poštivanje Ugovora.
P: Moj projektni prijedlog obuhvaća istraživanje na životinjama i da li se na to primjenjuje Etičko pitanje: “Da li predloženo istraživanje uključuje istraživanje na životinjama?” te da li moram tražiti mišljenje Etičkog povjerenstva budući se niti jedno drugo od navedenih pitanja NE odnosi na moj projektni prijedlog.
O: Potrebno je zatražiti potvrdu o etičnosti istraživanja ako ono uključuje bilo koju kategoriju navedenu u obrascu Etička pitanja. Potvrdu je potrebno zatražiti sukladno pravilima struke, pravovremeno, prije zaključenja vrednovanja projektnog prijedloga.
Odgovori na upite podijeljeni su prema obrascima na koje se odnose.
2. 1. 2018.
P: Kada ispunjavam prijavni obrazac da li trebam sav sadržaj radnog plana uljepiti u odgovarajući prostor prijavnog obrazca? Ako upišem sve po tromjesečjima imat ću više od 23 stranice koliko je dozvoljeno.
O: U Cjelinu B, dio d. Prijavnoga obrasca ne kopira se tablica „Radni plan“, nego se navode i obrazlažu znanstveni ciljevi projektnog prijedloga te se navode najvažnije aktivnosti koje dovode do njihova ostvarenja i predviđeni rezultati.
P: Imam pitanje u vezi odnosa dokumenta radni plan i poglavlja d. radni plan u Cjelini B. Naime, ako sam dobro shvatio u cijelini B, poglavlju d, samo se nabrajaju ciljevi, aktivnosti i rezultati, dok se u radnom planu takodjer pojavljuju ciljevi, aktivnosti i rezultati, ali u tablicnom obliku uz dodatak tocaka provjere. U tom smislu izgleda mi da se gubi prostor sa ponavljanjem iste informacije vise puta.
Moja pitanja su sljedece:
1. Da li u Cjelini B, moramo nabrojiti sve aktivnosti ili samo one koje smatramo najvaznijima?
2. Da li akitvnost u prvoj godini moze trajati dulje od 3 mjeseca, ali sa tockama provjere i(ili) rezultatima svaka tri mjeseca?
3. Da li u Cjelini B mozemo objediniti vise aktivnosti u jednu i dati im neko zajednickom ime. Na primjer da li u Cjelini B mozemo napisati “Aktivnost opisno ime (A1.1,A1.2, A1.3, A1.4), godina 1”, a u radnom planu navesti tocna imena aktivnosti A1.1, A1.2, A1.3.,A1.4 sa pripadajucim rezultatima i tockama provjere.
O: U Cjelini B Prijavnoga obrasca navode se samo najvažnije aktivnosti koje dovode do ostvarenja ciljeva, a moguće je objediniti i više aktivnosti pod jednu te ih detaljno razložiti u Radnom planu. Aktivnost može trajati dulje od tri mjeseca ako će rezultati i/ili točke provjere obuhvaćati razdoblje od najviše tri mjeseca. U cjelini B potrebno je pojasniti radni plan kako bi vrednovatelji mogli procijeniti izvedivost predloženog istraživanja.
P: U jednom od odgovora na pitanja u vezi konzultanata na projektu navedeno je “Konzultanti imaju savjetodavnu ulogu i ne sudjeluju u realizaciji projektnih aktivnosti, ne registriraju se u EPP sustavu i ne navode u Radnome planu već samo u Prijavnom obrascu, ali za njih je također potrebno dostaviti pismo namjere”
U drugom odgovoru navedeno je “Konzultant može biti osoba koja je voditelj ili suradnik na dva projekta HRZZ-a, ali potrebno je posebno objasniti njegovu savjetodavnu ulogu na ovom projektu” odnosno “Konzultanti imaju savjetodavnu ulogu i ne sudjeluju u realizaciji projektnih aktivnosti, ne registriraju se u EPP sustavu i ne navode u Radnome planu već samo u Prijavnom obrascu, ali za njih je također potrebno dostaviti pismo namjere”.
U kojoj se točno cjelini prijavnog obrasca navode konzultanti i njihova expertiza koja doprinosi visokoj kvaliteti i relevantnosti predloženog istraživanja?
1. Ako se navode u cjelini B, u kojem točno dijelu (dio a, b, c, d, e, f)?
2. Ako se navode u cjelini C, gdje se točno treba opisati, prije ili nakon tablice s popisom suradnika? Pitanje postavljam jer nigdje nije jasno obrazloženo u uputama.
O: Imena konzultanata potrebno je navesti u tablici u Cjelini C Prijavnoga obrasca u tablici, a njihova se uloga navodi u cjelini B Prijavnoga obrasca u odgovorima na sva relevantna pitanja.
P: U kojoj se točno cjelini i u kojem dijelu cjeline trebaju opisati relevantne kompentencije suradnika koje će osigurati uspješno provođenje projekta?
Cjelina B, dio d., ili u cjelini C prije dane tablice s popisom svih svih osoba koje će sudjelovati u provedbi projekta?
O: Kompetencije suradnika potrebno je navesti u Cjelini B Prijavnoga obrasca, u odgovorima na sva relevantna pitanja (dio b, c, d) kako bi se pokazao koji je točno doprinos svakoga člana istraživačke grupe u realizaciji projektnih aktivnosti. Isto bi trebalo biti vidljivo i iz priloženih životopisa suradnika, stoga je u životopisima potrebno navoditi informacije iz kojih će se dobiti uvid u relevantne kompetencije suradnika.
29. 12. 2017.
P: Na str. 21. Upute za podnositelje projektnih prijedloga napisano je da se u okviru Prijavnog obrasca pod d2. Aktivnosti, između ostalog navede i plan upravljanja provedbom projekta. Nigdje nije detaljnije objašnjeno što se podrazumijeva pod aktivnostima u okviru ovog plana.
Možete li razjasniti što se pod Planom upravljanja smatra?
Da li su to aktivnosti nadgledanja ispunjenja projektnih zadataka, koordinacije aktivnosti u projektu, ono što obično radi voditelj projekta (PI)?
O: Provedba projekta uključuje sve potrebne aktivnosti administrativne naravi koje su ključne za organizaciju rada na projektu, primjerice zapošljavanje poslijedoktoranda, organizacija radnih sastanaka i sl. Pritom se navode samo najvažnije aktivnosti.
P: Imam pitanje u svezi ispunjavanja prijavnog obrasca: Da li u rubrici d.Radni plan, d2. Aktivnosti, prilikom navođenja članova istraživačke grupe, možemo pisati njihova imena samo prezimenom, kao u random planu, ili punim imenom i prezimenom?
O: Moguće je navesti suradnike samo prezimenom.
P: molila bih Vas za pojašnjenje rečenice (Upute za podnositelje projektnih prijedloga, str.18, 4. paragraf):
‘Voditelj i suradnici projekata HRZZ-a u cjelini A opisuju dosadašnje sudjelovanje na HRZZ projektima.’
1) U kojem dijelu cjeline A Prijavnog obrazca se očekuje da suradnici navedu dosadašnje sudjelovanje na HRZZ projektima s obzirom da je u Prijavnom obrascu navedeno da se cjelina A odnosi na voditelja projekta?
2) Je li dosadašnje sudjelovanje na HRZZ projektima potrebno navesti i za završene projetke ili samo za one koji su još u tijeku (i završavaju do 02. studenoga 2018.)
O: U cjelini A, dijelu a. navodi se i sudjelovanje suradnika na svim do sada završenim projektima HRZZ-a.
P: Već ste imali slično pitanje, ali odgovor je i dalje nejasan pa vas zato molim za dodatno objašnjenje.
Smije li se sažetak projektnog prijedloga s naslovne stranice nastaviti na sljedeću stranicu (a da pri tome pazimo na ograničenje od maksimalno jedne stranice)? Ili mora isključivo sve stati na naslovnu stranicu?
O: Sažetak može biti nastavljen na sljedećoj stranici, ali njegova ukupna duljina ograničena je na jednu stranicu.
22. 12. 2017.
P: U uputama stoji da cijelina C treba sadržavati opis raspodjela uloga i zadataka članova istraživačke grupe te životopise suradnika uključenih u prijedlog. Znači li to da, pored udjela radnog vremena navedenog u tablici cijeline C i i uloge istraživača koja se unosi direktno u epp sustav (administrativni obrazac), u cijelinu C osim životopisa treba dodatno obrazložiti ulogu svakog suradnika ili ne?
O: U Cjelini C ispunjava se tablica u koju se upisuju potrebni podatci o suradnicima te se prilažu životopisi suradnika. Nije potrebno navoditi dodatne podatke.
P: U prijavnom obrascu, u cjelini B, dio d, pod Radni plan, navedeno je da je za aktivnosti (d2) potrebno navesti godinu u kojoj se provode. Budući da se aktivnosti periodički ponavljaju svake tri godine (kako se ispitanici planiraju uključivati), zanima me moram li ih posebno navoditi kao: aktivnosti prve godine, druge godine, treće godine, ili je moguće samo napisati: spomenuta aktivnost će se provoditi tijekom prve tri godine (budući su iste vrlo detaljno opisane u obrascu Radni plan).
O: U prijavnom obrascu važno je navesti sve podatke koji će omogućiti vrednovateljima procjenu vašeg projekta. Moguće je navesti da će se spomenuta aktivnost provoditi tijekom tri godine.
19. 12. 2017.
P: Lijepo vas molim za jedno pojašnjenje vezano uz prijavni obrazac i upute za ispunjavanje prijavnog obrasca.
Naime, u prijavnom obrascu, u cjelini B, dio d, pod Radni plan, navedeno je “navedite znanstvene ciljeve predloženog istraživanja”. To je dio koji prema uputama mora odgovarati ciljevima iz obrasca Radni plan, ali ciljevi u obrascu Radni plan nisu samo znanstveni (u smislu znanstvenog istraživanja). Naše je pitanje, hoćemo li znanstvene ciljeve, dakle ciljeve znanstvenih istraživanja pisati u dio c. Metodologija, a u dijelu d. Radni plan one ciljeve koji su navedeni i u obrascu Radni plan?
Nejasnoća nam se javila jer to nisu samo znanstveni ciljevi, a u zagradama je tako navedeno.
Ne znam jesam li bila jasna i na tome se ispričavam i lijepo vas molim za informaciju koji se točno ciljevi pišu u cjelini B, dio d. prijavnog obrasca.
O: Ciljevi koji se obrazlažu u obrascu „Radni plan“ trebaju biti znanstveni, a ostalo su aktivnosti koje mogu biti i administrativne naravi, ali dovode do ostvarenja tih ciljeva. U slučaju potrebe, u obrascu „Radni plan“ moguće je navesti i ostale ciljeve, a u Cjelini B, dijelu d. Prijavnoga obrasca obrazlažu se samo znanstveni ciljevi projektnog prijedloga.
P: Možete li mi pojasniti da li u cijelini B pod točkom c Metodologija objašnjavamo detaljno metodologiju ili je to potrebno napisati i detaljno objasniti u točki d. Radni plan pod točkom d.2 aktivnosti.
Naime u pod točkom d. radni plan piše da detaljno opišemo pristup istraživanju. Ako to tu upišemo što treba pisati u metodologiji. Čini mi se da se pod dvije točke traže ista objašnjenja.
O: Metodologiju je potrebno detaljno opisati u dijelu c. cjeline B Prijavnoga obrasca, a u dijelu d. navodi se samo popis glavnih znanstvenih aktivnosti.
15. 12. 2017.
P: S obzirom na činjenicu da sam tijekom 2015. i 2016. (od listopada 2015. do prosinca 2016) koristila porodiljski dopust a sada sam u postupku prijave projekta na natjecaj HRZZ istraživački projekti, interesira me da li u popis radova idu moji znanstveni radovi od 2012-2017. ili se pak, zbog navedenog opravdanog prekida mogu navesti i radovi iz 2010. i 2011?
O: U prijavnom obrascu, Cjelini A, u polju Prekidi u karijeri potrebno je navesti vrijeme trajanja porodiljnog dopusta te u dodatnoj dokumentaciji priložiti potvrdu o njegovu korištenju. U tom je slučaju moguće navesti popis postignuća (track record) za razdoblje od pet godina uvećano za vrijeme trajanja porodiljnog dopusta.
12. 12. 2017.
P: Što se upisuje pod obaveze predlagatelja projektnog prijedloga (nastavne i admistrativne obveze)? Da li obaveze koje ima u Instituciji osim predloženog projekta ili nešto drugo?
O: Pod obveze predlagatelja projektnog prijedloga navode se sve njegove obveze u organizaciji u kojoj je zaposlen; dakle sve nastavne i administrativne obveze koje trenutno ima.
P: Treba li uz ime svakog suradnika navesti postotak vremena u kojem će biti angažiran na projektu?
O: U Cjelini C Prijavnog obrasca potrebno je navesti postotak radnog vremena za suradnike.
P: Kako prikazati korištenje resursa (prostor i oprema laboratorija) fakulteta koji je matična ustanova konzultanta/člana, a ne matična ustanova podnositelja projektnog prijedloga? Oba fakulteta sastavnice su istog sveučilišta. Obrazac Potpora ustanove prilagođen je slučajevima kada su svi resursi vezani uz matičnu ustanovu podnositelja projektnog prijedloga.
O: Korištenje ostalih resursa moguće je navesti u Cjelini B Prijavnog obrasca, dio f. Resursi.
8. 12. 2017.
P: Da li je u tablici u Cjelini C u kojoj se navode članovi istraživačke grupe potrebno navesti i postotak radnog vremena za konzultante budući da oni imaju samo savjetodavnu ulogu i teško je definirati točan postotak njihovog radnog vremena?
O: Postotak radnog vremena ne navodi se za konzultante.
P: U uputama za ispunjavanje projekta (Cjelina B) stoji da se detaljno opišu ciljevi, rezultati i aktivnosti i da pri tome slijedimo priloženu strukturu. Ukratko nije jasno u čemu se razlikuje traženo u ovoj cjelini od onoga što raspisujemo u radnom planu.
Stoga, molim odgovore na slijedeća pitanja:
– što se misli pod struktura – da li je dovoljno se držati samo oznaka ciljeva (npr. O1) , aktivnosti i rezultata iz radnog plana ili treba imati formu tablice kao što je u radnom planu
– navedeno je da za prvu godinu aktivnosti su trajanja do 3 mjeseca. Da li za ostale godine njihovo planirano trajanje može biti dulje (str. 30)
– da li pojedina aktivnost može trajati dulje od 3 mjeseca (npr. razvoj metode) i onda postoji samo razlika u rezultatima i točkama provjere svaka 3 mjeseca ili kraće.
– aktivnosti vezane uz razvoj karijere mlađih istraživača. Što se misli pod time ? Da li je to npr. za budućeg doktoranda treba napisati kao u projektima zapošljavanja doktoranda kada se planira da položi ispite, javni razgovor i slično. Ako da zašto to treba pisati dva puta.
– koliko je točka razvoja karijere mlađih istraživača različita od usavršavanja (npr. ljetne škole, radionice).
– da li je potrebno detaljno opisati svaku pojedinu aktivnosti ili je dovoljno ih nekako ih grupirati tipa aktivnosti A1.5 – A1.9 u prvoj godini projekta … Naime prema priloženim uputama lako je imati preko 50 i više aktivnosti što može rezultirati s nekoliko stranica teksta taksativnog nabrajanja aktivnosti i njihovog detaljnog opisa, očekivanih rezultata i trajanja te popisa znanstvenika koji će sudjelovati u njihovom provođenju, a većina tih informacija je već u radnom planu. Važno je napomenuti da je Cjelina B ima ograničenje od 14 stranica.
– slično je i sa rezultatima – da li je dovoljno planirane rezultate vezati samo uz ciljeve i zbirno navesti,. Npr. u okviru cilja O1. planiramo objaviti 4 rada u Q1 časopisima (D1.2 – D1.5), 3 priopćenja na znanstvenim konferencijama (D1.1, D1.6-D1.7) i dva razvijena alata (D1.8 i D1.9)
O: U dijelu d. cjeline B Prijavnog obrasca nije potrebno tablično prikazati ciljeve, aktivnosti i rezultate, nego oni moraju odgovarati ciljevima, aktivnostima i rezultatima navedenim u Radnom planu. Pritom aktivnosti i rezultati ne trebaju biti detaljno opisani, budući da se detaljna struktura prikazuje u radnome planu, a u Prijavnom se obrascu samo sumarno prikazuju najznačajnije aktivnosti i rezultati. Cilj ovog dijela prijavnog obrasca je omogućiti vrednovateljima i recenzentima uvid u način provedbe projekta po godinama tako da je potrebno jasno navesti ključne elemente za njegovu provedbu. Detaljna razrada očekuje se u obrascu Radni plan.
Zbog praćenja napretka projekta aktivnosti je u radnome planu potrebno navesti u najduljem trajanju do 3 mjeseca, ali takvu je specifikaciju potrebno napraviti detaljno za prvu godinu, dok će se radni plan za svaku sljedeću godinu razrađivati pri predaji periodičnog izvješća za narednu godinu provedbe projekta. Moguće je da pojedine aktivnosti traju dulje od tri mjeseca, ali potrebno je navesti rezultate i točke provjere na razini od 3 mjeseca, na temelju kojih će se moći pratiti napredak u izvršavanju aktivnosti. Aktivnosti vezane uz razvoj karijere mladih istraživača odnose se samo na ključne točke vezane uz projekt, npr. zapošljavanje poslijedoktoranda, prijavu na natječaj „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ i slično.
5. 12. 2017.
P: namjeravam prijaviti istraživački projekt iz polja matematike. Počeo sam ispunjavati prijavni obrazac Application Form.doc i ustanovio da je onemogućena opcija unosa matematičkih oznaka (Insert->Equation). Za dobro objašnjenje prijedloga projekta iz matematike potrebno je koristiti matematičke oznake/jednadžbe. Zato Vas molim da u prijavnim formularima Application Form.doc i Prijavni obrazac.doc, te također u obrascima Work Plan Form.doc i Obrazac radni plan.doc omogućite opcije unosa matematičkih oznaka/jednadžbi, te da popravljene verzije postavite na web stranicu.
O: Dokumentacija za prijavu napravljena je u verziji Office 2007 tako da ih mogu upotrebljavati svi korisnici, neovisno o vrsti operativnog sustava i word editora. Da bi ste koristili opciju Insert->Equation dokument trebate snimiti u novijoj verziji Worda u formatu .docx. Pritom je potrebno isključiti Compatibility mode.
P: Zanima me da li kod ispunjavanja prijavnog obrasca, u cjelini B, reference koje navodim u tekstu pišem u zagradi sa imenom autora i godine npr. (Kovač i sur, 2016), ili ih navodim u brojevime npr. (1),
O: Za navođenje referenci možete koristiti oba formata.
1. 12. 2017.
P: Smiju li se u životopis voditelja projekta upisati stavke koje nisu navedene u predlošku (npr. recenzentski rad i usavršavanja u inozemstvu)? Iz uputa se stječe dojam da se treba slijepo držati predložene šprance.
O: Životopis voditelja mora biti sastavljen prema navedenom predlošku, ali primjerice recenzentski rad može biti upisan pod „ČLANSTVA“, usavršavanja u inozemstvu pod „NAJVAŽNIJE ZNANSTVENE SURADNJE“.
P: U Uputama*, str 19, stoji da se naslovna stranica Prijavnog obrasca ne numerira, dok je u Application Form prva stranica numerirana. Da li je zamišljeno da se ispred te prve stranice u Application Form dodaje još jedna stranica pripremljena prema Uputama?
Nije jasno treba li sažetak biti na naslovnoj stranici ili na idućoj stranicu (prema Uputama, čini se da na istoj, ali zbunjuje navedena dužina za sažetak – “jedna stranica”).
Također, primjetila sam da Application Form, Part A ima dva section-a oba označena kao “Section a”, dok su u Uputama oznake “Section a” i “Section b”. Da li da takve stvari u Appl. Form ispravljamo prem Uputama ili ih ostavljamo kao što su navedene u Application Form?
O: Naslovna se stranica ne numerira, ne dodaje se dodatna stranica prije prve stranice. Sažetak treba započeti na prvoj stranici te je njegova duljina najviše jednu stranicu. U obrascu „Application form“ greškom je dvaput bilo navedeno „Section a“. Obrazac je ispravljen.
21. 11. 2017.
P: U uputama za ispunjavanje prijavnog obrasca dva puta se navodi da je potrebno navesti ciljeve: u sekciji c, metodologija, potrebno je navesti ključne posredne ciljeve. Zatim, u sekciji d1, ciljevi, potrebno je navesti znanstvene ciljeve. Molim pojašnjenje koja je razlika između ciljeva pod točkama c i d,
O: Ciljevi navedeni na bilo kojem mjestu u prijavnoj dokumentaciji moraju se međusobno podudarati. U Cjelini B, dio c., posredni se ciljevi navode s ciljem obrazloženja kako predviđena metodologija dovodi do njihova ostvarenja, a u dijelu d. potrebno je detaljno navesti radni plan projekta te se uz ciljeve vezuju aktivnosti koje dovode do njihova ostvarenja, kao i očekivani rezultati.
17. 11. 2017.
P: Imam pitanje vezano uz Cjelinu C-Suradnici i istraživačka grupa. Da li se pod suradnicima smatraju i strani suradnici i konzultanti koji nisu zaposleni u organizaciji u kojoj se provodi istraživanje i da li se u ovom obrascu pišu i njihovi životopisi (životopisi stranih suradnika i konzultanata)??
Da li u se Administrativnom obrascu pod suradnici navode samo suradnici iz institucije koja provodi istraživanje (istraživači, doktoranti i postodoktoranti) ili i strani suradnici i konzultanti na projektu??
O: Sve suradnike, bez obzira na to gdje su zaposleni, potrebno je pridružiti projektnom prijedlogu u EPP sustavu, navesti u Prijavnom obrascu, Cjelini C, te priložiti njihove životopise. Konzultanti se ne prijavljuju u EPP sustav te se njihov životopis ne prilaže u prijavnom obrascu, nego se samo njihova imena navode u Cjelini C prijavnoga obrasca. Za sve suradnike i konzultante koji nisu zaposleni na organizaciji koja je nositelj projekta potrebno je priložiti potpisano pismo namjere.
10. 11. 2017.
P: Šaljem vam upit vezan za objavljeni natječaj IP-01-2018 i Prijavni obrazac u kojem pod Cjelina A – Voditelj projekta je potrebno navesti pet publikacija, gdje se publikacije navode s punim popisom autora, bez navođenja kratica poput itd ili etc. Ime i prezime podnositelja projektnog prijedloga u popisu autora mora biti istaknuto (podcrtano ili podebljano). Ovaj dio je limitiran na najviše 1 stranicu a veličina fonta ne smije biti manja od 10. Neki od pet radova koje želim istaknuti, a na kojima sam prvi autor, imaju još barem 20-30 koautora. Ako se pridržavam pravila za veličinu fonta, samo tih pet radova zauzmu cijelu stranicu i zbog ograničenja od jedne stranice za ovaj dio nemam mjesta za ostale stavke koje se traže (2-5). Možete li mi molim vas reci kako postupiti u ovom slučaju?
O: Prema Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, str. 19, Prilikom vrednovanja projektnih prijedloga strogo će se primjenjivati ograničenja broja stranica navedena u obrascu. Vrednovatelji će procjenjivati samo materijal koji se nalazi u okviru tih ograničenja.
Uz informacije navedene u Prijavnom obrascu, cjelina A, podnositelj projektnog prijedloga u Cjelini B istog obrasca navodi poveznicu na svoju mrežnu stranicu gdje se mogu nalaziti podatci o svim znanstvenim radovima i ostale relevantne informacije.
Smatramo da je ovime omogućeno podnositeljima projektnih prijedloga da u potpunosti predstave svoja dosadašnja postignuća.
5. 1. 2018.
P: Imam dva istraživača koja su s druge institucije. Kako sada mogu upload sam jedan file da li se to podrazumijeva da engleske verzije za oba istraživača spojim u jedan file isto za hrvatske file pisma pristanka ili postoji neki drugi način. Isto je pitanje za potporu organizacije sada imam tri potpore da li da ih spojim u jednu ili samo staviti potporu svoje organizacije a ostale spojiti u jednu i sa ostali dokumentima napraviti upload.
O: Pisma namjere podižu se kao jedan objedinjeni PDF dokument, zajedno za sve dokumente na hrvatskom i za sve dokumente na engleskom jeziku. Potpora organizacije dostavlja se samo za matičnu organizaciju na kojoj je zaposlen podnositelj projektnog prijedloga, te se radi o jednom obrascu na hrvatskom i jednom obrascu na engleskom jeziku koje je potrebno podignuti u EPP sustav na predviđena mjesta.
29. 12. 2017.
P: Nije mi jasno kako se ispunjava Potpora Organizacije.
Pronašla sam na mrežnoj stranici HrZZ-a upit upravo o tome, ali nažalost vaš odgovor baš ništa ne pojašnjava.
Ljubazno vas molim da jasno precizirati sadržaj dokumenta Potpora Organizacije.
Konkretno, koja od ovih opcija se traži (a, b ili c):
a) ispunjava se samo tablica navedena u obrascu Potpora organizacije
b) navodi se samo tekst prema uputi u okviru na str. 23 Uputa za podnositelje (u poglavlju 1.2.3.3)
c) i a) i b)
O: Ispunjavaju se tablica i Izjava koje se nalaze u obrascu „Potpora organizacije“.
12. 12. 2017.
P: Imam pitanje u svezi obrasca potpore ustanove:
• U koloni broj 5 obrasca na hrvatskom jeziku se navodi: Navesti područje ili područja za koje je akreditirana organizacija u kojoj će se provoditi projekt
• Međutim, u koloni broj 5 obrasca na engleskom jeziku se navodi: Research area(s) in which project will be implemented – state only the area(s) in which organisation is accredited,
Dakle, obrazac na hrvatskom traži popis svih područja na kojiima je ustanova akreditirana, a na engleskom samo područja u koje će se projekt uklopiti, molim pojašnjenje i hvala,
O: U oba je obrasca potrebno navesti samo područje ili područja za koja je organizacija akreditirana, a u koje/koja projekt pripada.
P: Da li se objašnjenje u uputama pod 1.2.3.3 (str 23) u okviru (a. Potpora Organizacije (najviše 2 stranice)) odnose na ispunjavanje obrasca Potpora organizacije, ili je potrebno napisati još jedan dodatni dokument s opisom potpore organizacije prema tim uputama?
O: Upute za ispunjavanje obrasca Potpora organizacije, navedene u poglavlju 1.2.3.3. Uputa za podnositelje
22. 12. 2017.
P: U izradi Radnog plana treba brojčano numerirati aktivnosti. Zanima me da li iste aktivnosti koje će se odvijati u nekoliko vremenski različitih faza projekta u radnom planu trebaju imati istu oznaku, ili pak dobiti različitu oznaku? Primjerice, da li će aktivnost unutar istog cilja (objectives – npr. O1) opisana kao A1.1 u prvom projektnom razdoblju, a ista će se provoditi i u trećem projektnom razdoblju – imati istu oznaku u trećem razdoblju (A.1.1) ili treba dobiti drugu oznaku?
O: Aktivnosti se vezuju uz ciljeve na način da broj cilja treba odgovarati broju aktivnosti (npr. cilju O1 uvijek će biti pridružene aktivnosti koje započinju brojem 1, npr. A1.1., A1.2., itd.). Ako je pri prvom navođenju aktivnosti ona označena primjerice kao A1.1., pri drugom se pojavljivanju može označiti sljedećom slobodnom oznakom, npr. A1.3. Oznake aktivnosti, kontrolnih točaka i rezultate ne bi se smjele ponavljati kako bi bila vidljiva jasna poveznica s financijskim planom te kasnije s izvješćima koja će se podnositi.
19. 12. 2017.
P: Zanima me da li se u radni plan također mora posebno navesti i upisivanje podataka u bazu podataka, ili se to podrazumjeva budući su sve analize i ostale studijske procedure opisane. Naime, upisivanje podataka se vezuje uz svaki cilj, koji se ponavlja iz godine u godinu, te bi jako povećalo radni plan. Radi se o upisivanju podataka u Excel tablicu da bi se mogli statistički obraditi, Dakle, uobičajen postupak u bilo kakvom istraživanju.
O: Ako izrada baze nije jedan od ciljeva projekta, nego se radi o pomoćnom mehanizmu za izvršenje projektnih aktivnosti, odnosno statističku obradu podataka, nije je potrebno posebno navoditi. Dovoljno je kao kontrolnu točku navesti kada će podatci biti uneseni kako bi omogućili ostvarivanje cilja (ili jednog od ciljeva).
P: Da li je prihvatljivo napisati ukupno 3 do 4 cilja u radni plan, koji će se onda detaljno razrađivati prema aktivnostima, iz godine u godinu projekta?
O: Da.
P: U svezi ispunjavanja radnog plana za IP-01-2018; da li se u rubrici u kojoj se navode imena istraživača koji će provoditi pripadajuću aktivnost (konkretno, sudjelovanje u pisanju radova za publiciranje), ako će u njoj sudjelovati baš svi istraživači s projekta, može napisati-svi istraživači, umjesto nabrajati sva imena pojedinačno.
O: Ako u nekoj aktivnosti sudjeluju svi suradnici, potrebno ih je poimence navesti, prezimenom ili imenom i prezimenom.
P: Imam još jedno pitanje vezano uz radni plan-da li se diseminacija rezultata treba navoditi kao jedan od zasebnih ciljeva, ili se samo kao aktivnost nadodaje postojećim ciljevima?
O: Diseminacija se u pravilu ne navodi kao zaseban cilj, nego predstavlja rezultate ostalih ciljeva. Na primjer, objavljeni rad rezultat je provedenog istraživanja.
15. 12. 2017.
P: U uputama na stranici 32 se spominje plan diseminacije i objavljivanja. Možete li precizirati u kojem točno dijelu radnog plana se plan diseminacije treba nalaziti i kako točno treba izgledati?
O: Plan diseminacije i publiciranja navodi se u stupcu „Rezultati“ u radnome planu. Potrebno je za prvu godinu provedbe projekta navesti predviđene konferencije te navesti publikacije koje se planiraju objaviti tijekom cijeloga trajanja projekta kako bi se moglo procijeniti je li njihov broj i predviđeni rang zadovoljavajući. Za publikacije se navodi predviđeno izvještajno razdoblje slanja u časopis u odnosu na provedbu ostalih aktivnosti u radnom planu, (detaljno za prvu godinu, za ostale godine specificira tijekom trajanja projekta ) i rang časopisa te planirane autore rada.
P: Zanima me da li u “Radnom planu” kod popunjavanja rubrike “članovi istraživačke grupe” navodimo istraživače koji će obavljati pripadajuću aktivnost punim imenom i prezimenom, samo prezimenom, ili samo inicijalima? Naime, za neke aktivnosti je vezano i po 10ak istraživača, a aktivnosti se ponavljaju svaku godinau po dva put, pa navođenje svaki put punog imena i prezimena može oduzeti dosta prostora i učiniti radni plan jako dugačkim,
O: Potrebno je navesti ime i prezime ili samo prezime, važno je da se jednoznačno može odrediti o kojem se članu istraživačke grupe radi.
P: Molila bih Vas da malo pojasnite dodavanje oznaka u “Radni plan”. Koliko sam vidjela, ciljevi se označavaju počevši od O1, pripadajuće aktivnosti počinju sa A1.1, kontrolne točke sa M1.1, a rezultati sa D1.1. Pretpostavljam da se slijedeći cilj označava sa 02, itd. Međutim, kako dodati oznake kada se isti cilj ponavlja npr. svakih 6 mjeseci, da li se ponovo piše O1, ili se potpuno isti cilj naziva prema dalajnjem redosljedu, npr., O3, O4…?
O: Iste bi ciljeve trebalo svaki put označiti istom oznakom kako bi bilo jasno da je riječ o jednom cilju, ali koji se odvija u više vremenskih razdoblja.
12. 12. 2017.
P: U uputama za ispunjavanje radnog plana se navodi da je trajanje aktivnosti u prvoj godini projekta nužno prikazivati u rasponu od najviše tri mjeseca trajanja po aktivnosti. Da li to znači da u slijedeće tri projektne godine nema ovakvog ograničenja, odnosno, da u tom periodu možemo pisati aktivnosti u rasponu od 6 do 12 mjeseci trajanja?
O: Radni plan za svako naredno razdoblje bit će potrebno detaljnije specificirati (s rasponom od najviše 3 mjeseca) pri predaji periodičnog izvješća, stoga u ovom trenutku aktivnosti kojima se još ne zna točno trajanje mogu biti navedene u duljem vremenskom rasponu.
P: Zanima me da li u radnom planu postoji ograničenje koliko se najviše aktivnosti se može navesti uz jedan cilj, u Vašem primjeru u uputama je navedeno 6,
O: Ne postoji ograničenje u broju aktivnosti koje se mogu vezati uz jedan cilj. Preporučujemo da navedete manji broj ciljeva te da uz njih vežete što više aktivnosti.
P: Imam slijedeće pitanje vezano uz radni plan: Uz različite ciljeve se mogu vezati potpuno iste aktivnosti (npr., za istraživanje učinka neke metode na različite ishode liječenja, neke aktivnosti poput uključivanja pacijenata, potpisivanja pristanka, i sl. su jednake), pa me zanima da li ih trebamo navoditi po principu “copy-paste” uz svaki cilj gdje će se provoditi,
O: Za svaki je cilj potrebno navesti sve aktivnosti koje dovode do njegova ostvarenja, ali moguće je objediniti više povezanih aktivnosti, pa primjerice jedna aktivnost može biti uključivanje pacijenata, a točka provjere potpisivanje pristanka.
P: Imam još jedno pitanje u svezi ispunjavanja radnog plana: Radni plan se ispunjava zasebno za svaki period od 12 mjeseci. Ako se kao cilj postavi istraživanje koje traje tri godine, kao jedna od aktivnosti je analiza podataka, no ona će se raditi tek kada svi podaci budu prikupljeni, a to je nakon 3 godine. Da li se, sukladno tome, analiza podataka izostavlja iz plana za prve tri godine, a unosi tek u četvrtoj godini?
O: Ciljeve je potrebno navesti u svakom razdoblju u kojem će se raditi na njihovu izvršenju. Ako je analiza podataka planirana u trećoj godini provedbe projekta, ona se kao aktivnost navodi tada, ali uz isti se cilj u prvoj i u drugoj godini provedbe projekta vezuju aktivnosti prikupljanja podataka, a u rezultatima treba navesti količinu prikupljenih podataka, izvještaj o prikupljenim podatcima u tom razdoblju i sl.
P: U svezi ispunjavanja radnog plana, ako istraživačke aktivnosti traju 3 godine, te se svake godine planira uključiti, npr., 60 pacijenata, da li se za svakih 12 mjeseci ponovo pišu isti ciljevi i pripadajuće aktivnosti (npr., uključivanje 20 bolesnika, ocjenske ljestvice, laboratorijska obrada…), pri čemu se samo razlikuju mjeseci u kojima se sve odvija?
O: Da. Svako razdoblje rezultirat će prikupljenim podatcima za dio ispitanika te je to potrebno navesti kao rezultat. Kada se na ostvarenju jednoga cilja radi u nekoliko godina provedbe projekta, važno je da se na kraju svakoge godine dostave konkretni i mjerljivi podaci o napretku vezanom uz izvršenje toga cilja u toj godini provedbe projekta, što je ključno da se može adekvatno vrednovati rad na projektu za tu određenu godinu provedbe projekta.
P: Imam još jedno pitanje vezano uz ispunjavanje radnog plana: Ako se pacijenti randomiziraju na intervenciju 2x godišnje, i tako tijekom 3 godine, da li u radnom planu treba pisati sve procedure za svakih 6 mjeseci (sve vrste procjena i postupaka, u svrhu ispunjavanja istih ciljeva iz godine u godinu) ili je od druge do četvrte godine projekta moguće zbirno za svaku godinu (2., 3. i 4. godina) prikazati da će u određenoj godini biti po 2 postupka bazalne procjene, randomizacije, terapijskih postupaka te završnih procjena?
Naime, postupci tijekom prve 3 godine projekta su potpuno isti iz godine u godinu, te bi njihovo stalno ponavljanje imalo za rezultat vrlo dug radni plan, koji bi iznosio puno više od 20 stranica,
O: Navedene aktivnosti 2. – 4. godine provedbe projekta moguće je zbirno prikazati.
8. 12. 2017.
P: U strukturi obrasca “radni plan” definirana su vremenska razdoblja 1-12, 13-24….(što u predhodnim obrascima nije bio slučaj). To stvara ograničenja u pisanju aktivnosti, ako se recimo pojedine aktivnosti protežu van nametnutih granica te ukoliko se ponavljaju više puta kroz projekt; u tom slučaju potrebno ih je stalno ponavljati što stvara nepreglednost radnog plana. Mogu li se ova ograničenja “razdoblje 1-12, 13-24….” izbrisati, aktivnosti podjeliti po radnim paketima, a u “trajanju aktivnosti” navesti one mjesece u kojima će se aktivnosti provoditi.
O: Obrazac „Radni plan“ podijeljen je na vremenska razdoblja kako bi prilikom izvještavanja bilo lakše pratiti napredak projekta i izvršenje planiranih aktivnosti za razdoblje za koje se podnosi izvješće, stoga je nužno pridržavati se strukture obrasca.
P: Da li kao početak projekta u radnom planu trebamo pisati 1.9.2018. ili možemo navesti i nešto kasniji datum (prikladniji s obzirom na uzorkovanje)
O: Početak projekta ovisit će o završetku postupka vrednovanja projektnoga prijedloga te se može i naknadno prilagoditi. Ako već prilikom prijave znate kada bi vam odgovaralo započeti provedbu projekta, preporučujemo da se to odmah napiše u projektnom prijedlogu uz obrazloženje kako bi se i ono moglo vrednovati.
P: U Uputama za podnositelje projektnih prijedloga na stranici 32 je navedeno da „Radni plan mora sadržavati plan diseminacije i objavljivanja“. Znači li to da Radni plan mora biti popraćen dodatnim dokumentom u kojem je opisan plan diseminacije i objavljivanja ili se pod tim ustvari smatra da tražene informacije moraju biti dane u okviru dokumenta Radni plan?
O: Tražene informacije o planu diseminacije i objavljivanja trebaju biti uključene u dokument Radni plan.
5. 1. 2018.
P: Zanima me da li je prihvatljivo, da se u financijskom planu svakoj stavki ovog plana (npr., kupnji lab reagensa), dodaje do 20ak rezultata (D) iz radnog plana-budući je radni plan vrlo detaljan, te se iz, npr., jedne vrste reagensa, postiže mnogo rezultata iz godine u godinu, vezano uz ciljeve koji se ponavljaju, budući se navodi 2 do 5 rezultata po svakom cilju, a uz svaku se godinu u radnom planu vežu po 4 cilja (s time da je razrada radnog plana u 1. godini posebice detaljna, pa se svaki cilj pokazuje na tri mjeseca),
O: Broj rezultata koji se pridodaje određenoj stavci financijskoga plana nije ograničen, ali za ciljeve koji se ponavljaju kroz više godina dovoljno je u financijskom planu navesti samo poveznice na rezultate iz prve godine (ostali će se dodati kod razrade financijskoga plana za svaku sljedeću godinu provedbe projekta).
2. 1. 2018.
P: Ispunjavam financijski obrazac pa bi htjela proveriti da li se troškovi sudjelovanja na kongresu ubrajaju pod edukaciju članova istraživačke skupine ili pod diseminaciju? Piše da treba točno navesti cijene kotizacije, aviona, hotela itd a to ne možemo znati za kongrese koji će biti održani 2020 ili kasnije. Ne znamo niti lokaciju tih kongresa.
O: Troškovi sudjelovanja na kongresu spadaju u Kategoriju 4, podkategoriju ‘Odlasci na skupove/konferencije/kongrese’. Troškove je potrebno specificirati samo za prvu godinu provedbe projekta, ali nije potrebno navoditi posebne iznose za svaku stavku (npr. prijevoz, smještaj, itd.), nego samo ukupan planirani iznos po kongresu navodeći koji će troškovi biti uključeni. Točnija razrada troškova provest će se prilikom provedbe financijskih pregovora prije sklapanja Ugovora o dodjeli sredstava za projektne prijedloge koji će se predložiti za financiranje, tako da u ovom trenutku treba predvidjeti okviran iznos po konferenciji.
29. 12. 2017.
P: Molim Vas pomoć za ispunjavanje financijskog plana. Naime, prema uputstvima za popunjavanje financijskog plana potrebna je poveznica s rezultatima prikazanim u Radnom planu projekta koje smo prema planiranim aktivnostima i rezultatima istih obilježile D i različitim brojevima (npr. D1.1.1- što označava prvi cilj u prvoj godini prvi rezultat). Možemo li navedene oznake upotrebljavati kao poveznicu u financijskom planu ili moramo koristi oznake koje ste dali kao primjer u financijskom planu.
O: U financijskom se planu navode odgovarajuće oznake rezultata iz radnog plana Vašeg projekta.
P: U tablicama u „Uputama“ je navedeno da se iz radnog plana u financijski prenose samo oznake rezultata, i to u rubriku „Troškova istraživanja“. Da li to znači da ostale oznake ne moramo unositi u financijski plan (O, A i M)?
O: Oznake koje se odnose na ciljeve, aktivnosti i kontrolne točke nije potrebno navoditi u financijskom planu. Oznake se unose u sve kategorije financijskoga plana, ne samo u kategoriju „Troškovi istraživanja“ (to je navedeno kao primjer).
P: Da li je u financijskom planu moguće napisati više oznaka rezultata iz radnoga plana? Naime, npr. oprema ili laboratorijski reagensi će svakako poslužiti za dobivanje mnogo rezultata, vezano uz različite ciljeve istraživanja
O: Moguće je dodati oznaku istog rezultata za više stavki financijskog plana.
P: U uputama se navodi da se oznake iz radnog plana dodaju u financijski plan. Međutim, u primjeru financijskog plana u uputama, rezultati se označavaju kao npr., D1.1.1. , dok se u primjeru radnog plana u uputama označavaju kao D1.1. Možete li molim Vas još malo pojasniti kako označujemo rezultate u random planu?
O: Oznake iz radnog plana u identičnom obliku trebaju biti upisane u financijski plan. Dakle, ako je oznaka rezultata u radnom planu D1.1., u financijski se plan na odgovarajuće mjesto unosi „D.1.1.“.
19. 12. 2017.
P: Zanima me da li se kod specifikacije opreme može navesti proizvođač iste, ukoliko se radi o specifičnom tipu opreme koja je dostupna samo kod tog proizvođača? Isto tako, zanima me da li je moguća nabava te opreme ako se radi o vrijednosti većoj od 35.000 kn, s obzirom da pri nabavi opreme neće biti moguće prikazati ponude od tri različita proizvođača?
O: U navedenom je slučaju u financijskome planu moguće navesti proizvođača opreme. Ako iz opravdanog razloga nije moguće dostaviti tri ponude, to je potrebno obrazložiti u projektnom prijedlogu uz opis financijskog plana.
15. 12. 2017.
P: Molim vas mozete li napisati na hrvatskom ove upute iz obrasca financijskog plana i ako moze primjer:
– for the first period do not enter the total amount of the subcategory, but only items amont, and in this way should be filled out the column for the first period – from the second period it is possible to enter only the total amount of subcategories and in this way it could be filled all the columns of the following periods, which will be elaborated more in detail when submitting the report of the previous period; the total amount of subcategories for subsequent periods will not be possible to increase later
O: Uputa je dostupna na hrvatskome jeziku u obrascu „Financijski plan“. Upute za popunjavanje obrasca „Financijski plan“ nalaze se u Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, str. 24.-29.
5. 12. 2017.
P: molim Vas odgovor vezano uz popunjavanje obrasca Financijski plan. U Excell file-u postoje dvije tablice (Financijski plan-IP-01-2018 i Sheet3) koje su se razlikuju samo u dizajnu, ali sadrže iste podatke. Treba li popunjavati obije tablice ili samo Financijski plan-IP-01-2018?
O: Potrebno je ispuniti samo tablicu Financijski plan-IP-01-2018. Druga je tablica uklonjena iz obrasca.
P: U troškovima projekta moguće je tražiti i odlazak na konferencije radi prezentacije rezultata projekta. Zanima me da li se unaprijed mora napisati na koju konferenciju će se točno ići, te koji je najveći trošak godišnje predviđen za konferencije,
O: Prilikom provedbe pregovora o radnom i financijskom planu, koji će se provoditi nakon završetka vrednovanja, potrebno je detaljno specificirati troškove konferencija i navesti njihove nazive za prvu godinu provođenja projekta.
Troškovi iz kategorije „Diseminacija i suradnja“ ograničeni su na 70.000 HRK godišnje no nije predviđeno ograničenje godišnjeg iznosa za konferencije.
1. 12. 2017.
P: Kad se ispunjava financijski obrazac za natječaj “Istraživački projekti”, nejasno je trebaju li se brojevi stavki (npr. 1.1.1. i sl.) navesti prije ili nakon same stavke, jer se ne podudaraju upute i sama tablica financijskog obrasca?
PRIMJER (3.1.1. ide prije ili nakon stavke Reciproc Gold itd.):
Nova oprema, PODKATEGORIJA
3.1. Nova oprema, 3.1.1. Reciproc Gold endodontski sustav, oznaka iz radnog plana, 3.1.1
3.1.2. Precizna vaga D2.1.2, 3.1.2
3.1.3. Ultrazvučna mješalica D2.1.3
O: Brojevi stavki navode se prije stavke. Oznake nakon stavke odnose se na poveznicu s radnim planom.
P: U odgovorima na Web stranici sam pronašao da je za konzultante dozvoljeno pokrivanje troškova puta, prijevoza i dnevnica u slučaju dolaska na matičnu organizaciju provođenja projekta s ciljem pomoći voditelju i suradnicima. Zanima me da li to mora biti u financijskom planu stavljeno u točku 4.3 Radni sastanci ili je moguće staviti u neku drugu točku npr. točku 1.2. Usluge?
O: Troškovi konzultanata navode se u stavci 4.3. Radni sastanci.
5. 1. 2018.
P: Zamolio bih Vas pojašnjenje kategorije suradnik i konzultant na projektu.
Naime, za prijavu koju pripremam osigurao sam podršku iskusnih istraživača sa stranih institucija koji bi trebali imati ulogu savjetnika/sudionika u istraživanju te smo za to od njih dobili pisma podrške.
Također, u putama piše da za suradnike mora biti vidljiva uloga i doprinos u aktivnostima, no to isto nije navedeno za konzultante. Spominju se suradnici iz inozemstva, no nije jasno da li se to odnosi na suradnike-istraživače.
Također, nije jasno da li su dozvoljeni troškovi sudjelovanja na projektnim sastancima za konzultante, jer u Excel formi piše samo suradnici?
O: Razlika između suradnika i konzultanta pojašnjena je u odgovorima na ranije postavljene upite. Suradnici iz inozemstva imaju jednak status kao i suradnici iz Republike Hrvatske, dok je uloga konzultanata isključivo savjetodavna te oni ne sudjeluju u izvršavanju projektnih aktivnosti. Pokrivanje troškova sudjelovanja na radnim sastancima predviđeno je samo za suradnike.
2. 1. 2018.
P: Molim Vas da pojasnite u koju kategoriju ili u kojem svojstvu se može upisati student Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 5. godina, u istraživački projekt.
O: Studenti se navode u statusu suradnika, jednako kao i svi ostali suradnici (osim doktoranada i poslijedoktoranada).
29. 12. 2017.
P: Da li se tehničar koji je zaposlen u instituciji potencijalnog voditelja projekta može prijaviti kao suradnik. Naime, nama su tehničari vrlo važna komponenta pri realizaciji projekta jer je projekt vezan za terenska istraživanja gdje bi posao tehničara bio intenzivno prikupljanje uzoraka , izmjere itd. Može li trošak tehničara biti prikazan u financijskom planu (konkretno: putni nalozi za rad na terenu) , navodimo li njega u tablici suradnika, trebamo li dati njegov životopis te treba li se on prijaviti u EPP sustav.
O: Ako je potrebno, tehničar može biti naveden kao suradnik te se u tom slučaju pridružuje projektu na jednak način kao i svi ostali suradnici. No tehničaru se mogu isplaćivati troškovi putnih naloga za provedena terenska istraživanja i u slučaju da nije prijavljen u statusu suradnika.
P: Može li redovni student diplomskog studija (dakle osoba s prvostupničkom diplomom) biti član projekta? Ako ne, postoji li neka druga mogućnost da se studentu diplomskog studija financira sudjelovanje na znanstvenoj konferenciji?
O: Student diplomskog studija može biti prijavljen u statusu suradnika ako je njegov angažman potreban na projektu – njegov angažman treba biti vidljiv u radnom planu.
P: Molila bih Vas za uputu kako postupiti u sljedećem:
Namjeravam uključiti kolegicu kao suradnicu na projektu koji prijavljujem.
Kolegica je potrebna za provedbu projekta radi njezine ekspertize u području kojim se bavi, no kolegica je trenutno suradnikom na dva HRZZ projeka
S projektom, ukoliko bude odobren za financiranje, planiramo započeti okvirno 01.11.2018. To bi, pretpostavljam, značilo da kolegica ne može biti suradnikom na projektu prvih mjesec dana. No, u to vrijeme njezino sudjelovanje još nije potrebno niti je planirano Radnim planom projekta Sudjelovanje kolegice u projektu potrebno je, znači, od okvirno druge polovice 1. godine projekta.
Mogu li kolegicu odmah navesti pod suradnike projekta koji prijavljujem (tj. navesti je u (a) Administrativnom obrazcu i (b) u tablici Prijavnog obrasca, Cjelina C, te podastrijeti njezin CV u nastavku iste cjeline) s obzirom da bi ona bila suradnikom 47 od planiranih 48 mjeseci? Ukoliko ne, molim Vas za savjet kako postupiti u ovakvom slučaju.
O: U statusu suradnika moguće je prijaviti samo osobe koje zadovoljavaju uvjete, a u konkretnom slučaju osoba je prijavljena u statusu suradnika na dva tekuća projekta. U ovom je slučaju moguće ili da voditelj jednog od dvaju projekata zatraži isključenje spomenute suradnice svog projekta, što se upućuje na vrednovanje, ili se može zatražiti njezino naknadno uključenje na Vaš projekt u slučaju da bude financiran nakon što se steknu uvjeti za njezino uključenje, odnosno po završetku jednoga od dvaju projekata na kojima je trenutno aktivna u statusu suradnika.
22. 12. 2017.
P: Ukoliko je konzultant iz Hrvatske te s iste ustanove kao i voditelj projekta, je li potrebno pismo namjere za konzultanta i da ali se on prijavljuje u epp sustav.
O: Za sve je konzultante potrebno dostaviti pismo namjere te jasno objasniti njihovu ulogu, a oni se ne prijavljuju u EPP sustav.
P: Pročitao sam vaš odgovor na p0itanje od:
„7. 11. 2017.
P: Mogu li se kao suradnici na projektu prijaviti znanstvenici koji su zaposleni u industriji?
O: U uputama za podnositelje projektnog prijedloga (str. 16.) navedeno je:
Suradnici na projektu mogu biti osobe koje svojim iskustvom i kompetencijama pridonose provođenju projekta.
Za osobu koja se prijavljuje u statusu suradnika-istraživača nije određeno koje kompetencije, kvalifikacije, zvanje, radni status i sl. treba imati, no očekuje se da odgovaraju potrebama projekta.
Nema ograničenja po pitanju ustanove zaposlenja za suradnike na projektu.“
Proizlazi kao što ste sami napisali proizlazi da „nema ograničenja po pitanju zaposlenja za suradnike na projektu“.
Međutim istovremeno u Vašim uputama (str. 8) glede (ne)financiranja IP-a piše:
da se neće financirati “Istraživanja čija je svrha komercijalna ili se provode s komercijalnim partnerom. Suradne organizacije koje nisu javne znanstvene organizacije ne mogu ostvariti nikakvu komercijalnu dobit iz provedbe projekata financiranih na ovome natječajnom roku.”
Budite molim vas jasni: može li se uzeti kao suradnik netko iz industrije i/ili privatnog sektora?
Također što znači da oni „ne mogu ostvariti nikakvu komercijalnu dobit iz provedbe projekta“? Da li to samo znači da im se ne može ništa platiti sredstvima projekta u smislu njihovih usluga i sl. Međutim pretpostavljam da se imaju pravo okoristiti rezultatima projekta jer zašto bi netko od njih surađivao ako se kasnije eventualno ne može okoristiti rezultatima projekta?
O: Kao što je ranije odgovoreno, ne postoje ograničenja u pogledu organizacije zaposlenja suradnika te on može biti zaposlen u privatnom sektoru ili industriji. Na projektima nisu dopušteni komercijalni partneri (u pogledu ustanova) ni suradne organizacije, ali suradnici na projektu mogu biti zaposleni u takvim organizacijama. Suradnicima se ne mogu isplaćivati honorari, ali su za njih prihvatljivi troškovi koji se navode u Uputama za podnositelje projektnih prijedloga (npr. za usavršavanja i konferencije). Svaki suradnik, bez obzira na ustanovu zaposlenja, sudjeluje u provedbi radnog plana i na taj način doprinosi ostvarenju ciljeva projekta.
Ako planirate projektni prijedlog u suradnji s privatnim sektorom s ciljem komercijalizacije rezultata, moguće ga je prijaviti na natječaj „Partnerstvo u istraživanjima“, a ne Istraživački projekti, jer u slučaju planiranja komercijalne dobiti iz provedbe projekta partnerska organizacija mora sufinancirati troškove provedbe projekta.
P: Kako suradnike htjela bih staviti dvoje kolega koji su strani državljani i zaposleni su na stranim sveučilištima. Da li je potrebno da oni prethodno izvrše registraciju putem Vaše web stranice?
O: Svi se suradnici trebaju registrirati u EPP sustavu i poslati ID podnositelju projektnoga prijedloga kako bi ih dodao na projekt.
P: Mogu li kolegicu koja je voditeljica uspostavnog istraživačkog projekta koji traje do 28. 2. 2018. prijaviti kao konzultanticu na projektu, te gdje i kako trebam navesti što će ona raditi na projektu? Istu kolegicu namjeravam prijaviti kao suradnicu na projektu, ako projekt dobije financijsku potporu HRZZ-a. Kako i gdje da to navedem u prijavnoj dokumentaciji, da bih je kasnije tijekom pregovora o radnom i financijskom planu, ako projekt dobije potporu HRZZ-a, mogla uključiti u radni plan kao suradnika na projektu? Njezina suradnja vrlo je bitna za realizaciju projekta.
O: Konzultanti se navode u Cjelini B Prijavnog obrasca te u tablici u Cjelini C, ali njihovi se životopisi ne prilažu. Uloga je konzultanata isključivo savjetodavna te se ne predviđa njihovo sudjelovanje u realizaciji radnoga plana. Svako eventualno naknadno uključenje suradnika prolazi postupak vrednovanja te je u slučaju pozitivnoga vrednovanja moguće uključiti suradnika na projekt. Prije toga se potencijalni suradnici ne mogu navoditi u radnom i financijskom planu.
P: Kao “suradnica” na projektu planira se angažirati studentica doktorskog studija, zaposlena u suradničkom zvanju asistenta na Fakultetu. Budući da neće biti zaposlena kao doktorand putem natječaja “Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti”, ali će dio rezultata projekta biti dio doktorske disertacije, da li “suradnica” na projektu ima status doktoranda ili suradnika? Napominjem da zaposleni u suradničkom zvanju asistenta na Fakultetu sudjeluju i u nastavnom procesu (samo dio radnog vremena rade na projektu).
O: Navedena kolegica treba biti prijavljena u statusu suradnice na projektu.
P: Zanima me koje je obrasce potrebno dostaviti prilikom prijavljivanja stranih partnera u sklopu Istraživačkog projekta IP-01-2018? Također, da li suradnik na projektu može biti student koji će tijekom trajanja projekta diplomirati te se za pokrivanje njegove školarine traži potpora HRZZ-a ili suradnik-doktorand mora biti osoba koja je završila diplomski studij?
O: Postupak dodavanja suradnika iz inozemstva na projekt jednak je kao i za suradnike iz Republike Hrvatske, jedina je razlika u tome što nije potrebno da čelnik njihove organizacije potpisuje pismo namjere nego ga potpisuju jedino suradnici.
Ne postoji ograničenje vezano uz dodjeljivanje statusa suradnika na projektu. Trošak školarine može se pokriti za doktoranda na projektu koji je upisao doktorski studij.
5. 1. 2018.
P: Molim Vas za odgovor u vezi dopuštenih troškova člana istraživačke grupe iz inozemstva u statusu posdoktorand.
Zanima me da li je prihvatljivi trošak trening inozemnog postdoktoranda u našem laboratoriju u ZG (troškovi puta, smještaja, dnevnice, 5 dana) za rad sa našim staničnim kulturama, kako bi te kulture mogao karakterizirati na opremi u svom laboratoriju (s obzirom da ta oprema nije dostupna u HR).
O: Status poslijedoktoranda dodjeljuje se suradniku koji je zaposlen na istraživačkom projektu te iz sredstava projekta prima plaću. Osoba koju ste naveli u svojem pitanju treba imati na projektu status suradnika. Ako je to opravdano potrebama projekta, za suradnike je moguće pokriti troškove usavršavanja s jasnim ciljem i programom koji je potrebno dostaviti HRZZ-u uz periodično/završno izvješće.
P: Molim vas pojašnjenje budžetne stavke koju navodim niže. Koristi li se to samo za pozvana predavanja ili za odlazak na neku konferenciju/kongres na koji nije poslan članak?
4.8. Trošak voditelja ili suradnika ili pozvanog predavača vezano uz skup/konferenciju/kongres/radionicu (s/k/k/r) koja se organizira, odredište, trajanje, troškovi koji se namjeravaju pokriti (npr. prijevoz, smještaj, dnevnice za voditelja ili suradnika ili pozvanog predavača s/k/k/r), za svaki s/k/k/r unosi se kao zasebna stavka, oznaka iz radnog plana, STAVKA
O: Troškove odlaska na konferencije moguće je pokriti samo za odlaske na konferencije na kojima se izlaže rad, bez obzira na to radi li se o pozvanom predavanju ili ne, i svaki član istraživačke grupe mora izlagati zasebni rad.
P: Glede troškova školarine za doktoranda, školarina se naplaćuje za 6 semestara, no ujedno se naplaćuju određene takse koje se vode kao administrativni troškovi, tiskanje diplome i sl, što otprilike iznosi oko 8000 kn, zanima me da li mogu te troškove uključiti u financijski plan?
O: Prihvatljiv je jedino trošak školarine i to u slučaju da se ne radi o zaposleniku matične organizacije koji je kao takav oslobođen plaćanja školarine. Ostali troškovi vezani uz doktoranda nisu prihvatljivi.
P: Da li se u opremu može uključiti nabavka odnosno najam software-a? Konkretno riječ je o Adobe paketu čiji najam košta nešto manje od 4000 kn na godinu. Ukoliko da, pod koju stavku u financijskom planu mogu navesti software: kao novu opremu?
O: Licence za softver mogu se uključiti u financijski plan ako je to nužno za provedbu projekta te ako organizacija na kojoj će se provoditi projekt ne posjeduje potrebne licence. Navedeni trošak će se posebno procjenjivati za svaki pojedini projektni prijedlog, a trošak se uključuje u stavku financijskog plana 1. 2. Usluge.
P: Mogu li se troškovi školarine za doktoranda (do 20000kn godišnje kroz 3 godine ) raspodijeliti na 2 doktoranda (npr. po 10000kn godišnje kroz 3 godine za svakog)?
O: Natječajem „Istraživački projekti“ moguće je financirati školarinu za jednog doktoranda, kao što je navedeno u Uputama za podnositelje projektnih prijedloga na str. 26.
2. 1. 2018.
P: u potkategoriji usavršavanja jesu li prihvatljivi troškovi tečaja/seminara/radionice/treninga koji se odvijaju online?
O: Da, ako se trošak može pravdati valjanim računom. Uz periodično izvješće je potrebno dostaviti potvrdu o završenoj edukaciji.
P: U obrascu financijskog plana (excel tablica) navedeno je pod stavkom 4.1. Usavršavanje najviše 2 tjedna.
Pitanje: Obzirom da se radi o dugotrajnim i za projekt neophodnim analitičkim metodama koje suradnik na projektu treba primijeniti u inozemnom laboratoriju na našim uzorcima da li je moguće ovo vrijeme prolongirati na 45 dana po godini (ukupno 135 dana u prve 3 godine projekta)?
O: Iz sredstava projekta moguće je pokriti troškove usavršavanja u trajanju do dva tjedna, ali ako je potrebno da usavršavanje traje dulje, ostatak je moguće pokriti iz drugih sredstava. Također je moguće predvidjeti više odlazaka na usavršavanje na istu organizaciju, a opravdanost tih odlazaka procijenit će panel za vrednovanje.
P: Ljubazno bih Vas molila za pojašnjenje jedne nedoumice na koju smo naišli prijavljujući projektni prijedlog. U Uputama za prijavitelje stoji da je financijski opravdan troška grafičke pripreme za tisak knjige koja se tiče rezultata provedbe projekta, a pod neprihvatljivim troškovima stoji trošak tiska autorske knjige. Mi planiramo jednu autorsku knjigu (dvije autorice), a tiče se rezultata istraživanja na projektu (to je knjiga o metodologiji) i sredstvima projekta pokrili bismo samo trošak grafičke pripreme za tisak (prijelom, dizajn korica i lekturu). Je li to u redu?
Odnosno, nismo sigurni po kojoj osnovi je neprihvatljivo financirati objavu autorske knjige: po osnovi troškova tiska ili po osnovi toga što ima karakter monografije (dvije autorice).
O: U slučaju autorske knjige navedeni troškovi pripreme za tisak prihvatljivi su u iznosu do 10.000,00 kuna godišnje. Trošak tiska nije prihvatljiv.
P: U uputama za ispunjavanje financijskog plana se navodi: “Preporučljivo je da se ukupan iznos financijskih sredstava ravnomjerno rasporedi po godinama trajanja projektnog prijedloga, osim ako bi se time narušila izvodljivost ili izvrsnost projekta”. Obzirom na navedeno, zaniima me da li je prihvatljiv slijedeći financijski plan: Raspodjela sredstava po godinama iznosi otprilike (40%,33%,30%,7%)-naime, u prvoj se godini kupuje oprema, u 1-3 godini laboratorijski reagensi, a budući je do kraja 3. godine istraživanje završeno, 4. godina je namjenjena analizama i objavljivanju rezultata, da li je uz obrazloženje ovakav trošak prihvatljiv? Smiju li troškovi prve godine biti veći od 250.000,00 kn?
O: Financijska bi sredstva trebala biti ravnomjerno raspoređena po godinama, ali ako je zbog specifičnosti pojedinoga projektnog prijedloga potrebna drugačija raspodjela, moguće ju je predvidjeti te će panel za vrednovanje procijeniti opravdanost takve raspodjele troškova. Moguće je da troškovi pojedine godine iznose više od 250.000,00 kuna, ali preporučujemo da, koliko je moguće, iznosi po godinama budu raspoređeni ravnomjerno.
29. 12. 2017.
P: Ljubazno Vas molim pojašnjenje prihvatljivih troškova vezanih za plaćanje usluga za specifične analize koje su dio projektnih aktivnosti, a ne mogu se provesti jer institucija na kojoj se odvija istraživanje ne posjeduje potrebnu opremu. Može li udio takvih troškova iznositi do 10% cjelokupnog iznosa?
O: Navedeni se troškovi mogu predvidjeti u financijskom planu te će panel za vrednovanje procijeniti njihovu opravdanost. Iznos takvih troškova nije ograničen, ali trošak usluga može činiti samo manji dio financijskoga plana.
P: Može li se iz sredstava projekta pokriti trošak simbolične naknade pacijentima-volonterima koji će dobrovoljno sudjelovati u predloženom istraživanju. Ako da, u kojem iznosu i na koji način?
O: Iz sredstava projekta nije moguće isplaćivati novčane naknade sudionicima.
Ako je nužno i opravdano prirodom projekta, Zaklada može odobriti posredne troškove, a podnositelj projektnog prijedloga mora dostaviti zahtjev s detaljnim obrazloženjem svake stavke. Posredni su troškovi u pravilu oni troškovi koji su nužni za provedbu projekta zbog njegovih specifičnosti, a nisu prihvatljivi ni u jednoj kategoriji financijskoga plana. Posredni se troškovi ne mogu koristiti za pokrivanje uobičajenih troškova organizacije na kojoj se provodi projekt, već za specifične troškove tog projekta.
P: Molim vas za pojasnjenje oko troskova koji se mogu nadoknaditi suradnicima koji nisu s ustanove koja je nositelj projekta. Ako je za provodjenje projekta kljucno koristenje opreme koja se nalazi na ustanovi suradnika da li se mogu predvidjeti troskovi servisa te opreme (sto pretpostavljam da ne moze jer je oprema u vlasnistvu suradne ustanove) ili suradna ustanova moze ispostaviti racun za trokove koristenja opreme kojima bi nadoknadila amortizaciju i servis opreme? Da li je uopce moguce da ustanova s koje dolazi suradnik ispostavi racun za obavljenu analizu?
O: Troškove servisa moguće je financirati samo za opremu koja smještena na organizaciji na kojoj se provodi projekt. Ako je za provedbu projekta nužno korištenje opreme koju ne posjeduje organizacija na kojoj se provodi projekt, a oprema je dostupna na drugoj organizaciji te je ona ustupa na korištenje prema važećem cjeniku za što izdaje R1 račun, tada je moguće platiti troškove korištenja opreme drugoj organizaciji.
22. 12. 2017.
P: Poštovani, slijedom odgovora na prijašnji upit (objavljen pod Prihvatljivost troškova), molim vas za dodatnu informaciju:
Da li se limit od 35 000 kn za javnu nabavu odnosi na: 1) 1 račun za jednu godinu, 2) 1 račun za cijelo vrijeme trajanja projekta (4 godine), 3) više pojedinih računa iz različitih ustanova za 1 godinu, 4) više pojedinih računa iz različitih ustanova za 4 godine?
O: Iznos od 35.000,00 kuna odnosi se na svaki pojedinačni račun. Kako bi računi bili prihvatljivi, moraju biti izdani unutar razdoblja na koje se odnose, stoga se jedan račun ne može odnositi na cijelo vrijeme trajanja projekta.
P: U tekstu natječaja piše da nije dozvoljena nabava kapitalne opreme. U odgovorima od 28.11. je na pitanje “Do kojeg novčanog iznosa se smatra da je nešto kapitalna oprema?” bilo odgovoreno da najveći iznos za nabavu opreme nije propisan natječajem, osim preporuke da ukupan traženi iznos za financiranje projekta mora treba biti ravnomjerno raspoređen tijekom svih godina provedbe projekta te da se nabavlja oprema koja bi prema kategorizaciji MZO-a odgovarala maloj opremi (do 400.000,00 kuna).
Prema MZO-u
(https://mzo.hr/sites/default/files/migrated/plan_razvoja_istrazivacke_infrastrukture_u_rh.pdf stranice 21-22) kapitalna oprema je ona kojoj je nabavna cijena veća od 3 milijuna kuna te se tekstom natječaja ne ograničava nabava opreme srednje kategorije (od 400.000 do 3.000.000 kuna).
Međutim, u odgovorima od 19.12. je kontradiktorno rečeno da “Ipak, ističemo da nabavka opreme u vrijednosti većoj od 400.000,00 kuna nije prihvatljiva ovim natječajem.” Kako su tekst natječaja te Vaše tumačenje u odgovorima kontradiktorni, uzimajući u obzir pravilnik MZO-a, molim Vas pojašnjenje vezano uz maksimalni iznos za nabavu opreme.
O: Ukupan iznos koji se može utrošiti na nabavku opreme nije propisan natječajem, na što se i referirao odgovor od 28. studenoga, ali iznos pojedinačne opreme ne može biti veći od 400.000,00 kuna.
P: Za projekt kojeg koncipiram trebalo bi pribaviti video snimke snimljene po gradskim i prigradskim prometnicama. Možemo li taj posao outsourceati nekoj tvrtci? Možemo li u financijskom planu predvidjeti 1000-2000 kn troškova za tu namjenu? Ako ne uspijemo pronaći tvrtku, možemo li članovima projekta isplatiti gorivo i dnevnicu?
O: Prema Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, str. 25., ako je nužno i opravdano prirodom projekta, materijalni troškovi mogu uključivati troškove tehničara (ugovor o djelu za obavljeni zadatak ili račun). Navedeni je trošak prihvatljiv samo ako se radi o provedbi tehničkih i/ili stručnih zadataka koji su usko vezani uz provedbu istraživanja, a riječ je o licenciranim djelatnostima ili kad u istraživačkoj grupi ne postoje osobe s potrebnim kompetencijama. Članovima istraživačke grupe za provedbu projektnih aktivnosti mogu se isplatiti troškovi dnevnica i prijevoza prema važećim pravilima (najmanja udaljenost za koju se priznaju troškovi dnevnica i prijevoza jest 30 kilometara od mjesta prebivališta).
19. 12. 2017.
P: Planirala sam prijaviti projekt na natječaj IP-01-2018, u kojem je predviđena mogućnost zapošljavanja poslijedoktoranda. Međutim, prema izračunima našeg računovodstva, njegova bi plaća na razini 4 godine iznosila više od 600.000,00 kn, što je gornji limit ukupnih troškova projekta, a iz teksta natječaja i uputa ne vidim da bi ti troškovi bili podmireni izvan projektnih troškova. Ljubazno Vas molim informaciju o načinu na koji se troškovi plaće poslijedoktoranda uklapaju u limit od 600.000,00 kn po projektu iz društvenog područja.
O: Troškovi plaće poslijedoktoranda moraju biti uklopljeni u ukupni iznos financijskoga plana, a ista je praksa bila i na ranijim natječajima HRZZ-a gdje su na projektima s najvećim iznosima financiranja od 600.000,00 kuna za društvene i humanističke znanostima na projektima bili zapošljavani poslijedoktorandi. Najveći iznos financiranja za projekte iz društvenih i humanističkih znanosti iznosi 600.000,00 kuna, a iznimno u slučaju opravdano povećanih troškova materijala (podkategorija 1.1. Financijskog plana) ili nabavke znanstvene opreme (podkategorija 3.1. Financijskog plana) za istraživačke grupe s većim brojem istraživača moguće je tražiti do 900.000,00 kuna.
P: U uputama za prihvatljive troškove je navedeno: “Troškovi za tehničku pomoć, osim iznimno, ne mogu biti isplaćeni osobi koja je zaposlena na organizaciji.” Da li se pod “organizacijom” smatra također i suradna ustanova? Npr. ako će osoba zaposlena u suradnoj ustanovi (tehničar ili med.sestra) koja inače neće biti suradnik na projektu, obavljati anketiranja ispitanika, što ne ulazi u redovni posao, da li mu se može isplatiti trošak usluga obzirom da je to dodatni posao?”
O: Nisu prihvatljivi troškovi tehničke i/ili stručne pomoći za djelatnosti koje obavlja matična organizacija voditelja projekta ili suradnika jer takve djelatnosti moraju biti obuhvaćene potporom koju organizacija pruža provođenju projekta. Izuzetak je ako se zaposlenik matične organizacije ili organizacije suradnika angažira za obavljanje poslova koje njegova organizacija zaposlenja inače ne obavlja, što je potrebno izrijekom navesti u opisu kompetencija koji će se dostaviti HRZZ-u uz periodično izvješće i HRZZ zadržava pravo provjere tih navoda pri procjeni prihvatljivosti troškova. Pri izboru osobe za tehničku pomoć nužno je izbjegavati sukob interesa. Tehničaru se za provedbu projektnih aktivnosti mogu pokriti troškovi puta.
P: Zanima me informacija vezana za natječaj “Istraživački projekti”. Vezano za nabavku opreme, zanima me da li je moguće nabaviti opremu čija cijena iznosi cca 360.000,00 kn (što ulazi u dopuštenu vrijednost od 400.000,00 kn), na način da se troškovi carine i uvoza prikazuju kao zasebna stavka? Ukoliko se prikazuju kao zajednička stavka, ukupni iznos prelazi dopuštenih 400.000,00 kn. Nadalje, da li se dodatno može uključiti u financijski plan nabavka uređaja koji predstavlja nadogradnju ranije navedene opreme, kojom bi se smanjili troškovi plaćanja vanjskih usluga, a što je neizbježno za rad istoga i uspješno provođenje postavljenih aktivnosti?
O: Nabavka opreme u financijskom se planu projekta mora prikazati u ukupnom iznosu koji uključuje sve popratne troškove (uključujući carinu, uvoz, porez i td).
Na preostali dio upita nismo u mogućnosti odgovoriti jer je procjena opravdanosti nabavke pojedine opreme predmet vrednovanja. Ipak, ističemo da nabavka opreme u vrijednosti većoj od 400.000,00 kuna nije prihvatljiva ovim natječajem.
P: Usavršavanje se spominje na stranici 27. kao prihvatljiv trošak, međutim u fusnoti 12 piše da je troškove moguće pokriti samo za jednog člana istraživačke (plus doktoranta). Pretpostavljam da se misli da se je troškove moguće pokriti za samo jednog člana po programu usavršavanja, odnosno kako je intencija fusnote 12 ograničenje da samo jedan član može biti istovremeno na određenoj instituciji domaćinu na usavršavanju. Pitanje postavljam iz razloga što se fusnota 12 može protumačiti da tijekom cijelog projekta samo jedan član istraživačkog tima smije otići na usavršavanje.
O: Za jedno je usavršavanje moguće pokriti troškove za najviše dva člana istraživačke grupe (i to ako je kao jedan od njih uključen doktorand). Tijekom trajanja projekta ili projektne godine moguće je predvidjeti odlaske na više različitih usavršavanja pridržavajući se navedene upute.
P: Jasno je iz pravila da nije moguće plaćati informatičke usluge (web stranice i slično) s izuzetkom ako je to opravdano prirodom i specifičnošću projekta. Isto tako navedeno je da nije moguće za tehničku pomoć plaćati zaposlenike uposlene u matičnoj instituciji voditelja projekta, osim u iznimnim slučajevima. Ono što mene zanima je da li se instaliranje opreme i softwarea i umrežavanje iste u npr. računalnu farmu smatra iznimkom opravdanom prirodom i specifičnošću projekta, naravno pod uvjetom da je razvidno kako je navedena oprema nužna za provedbu projekta. Također, da li je dopušteno sklopiti ugovor o djelu sa zaposlenicima matične institucije za dio prekovremenih sati koji će raditi kako bi nam osposobili opremu, odnosno pripremili za osposobljavanje iste u međuvremenu.
O: Troškovi tehničke pomoći koju pružaju zaposlenici matične organizacije trebaju biti predviđeni potporom organizacije.
15. 12. 2017.
P: Jesu li sredstva za popravak u slučaju da dođe do kvara opreme koja je nužna za uspješno provođenje projekta prihvatljivi trošak? Ako jesu, treba li ih navesti pod Servisno održavanje opreme (tu se navodi da treba navesti naziv opreme, što u ovom slučaju nije moguće) ili pod Posredne troškove?
O: Sredstva za održavanje opreme trebaju se predvidjeti unaprijed i to za opremu koja je kupljena iz sredstava projekta ili se koristi u svrhe projekta u stavci financijskog plana 3. 2. Servisno održavanje opreme. Ako dođe do potrebe za održavanjem opreme tijekom provedbe projekta koja nije ranije planirana, moguće je dostaviti zahtjev za izmjene financijskoga plana te zatražiti prenamjenu kako bi se uveo taj trošak u financijski plan. Ova vrsta troškova ne može se navesti kao posredni trošak projekta.
P: Suradnik na projektu je stranac. U njegovom laboratoriju namjeravamo napraviti analize. Pošto je suradnik na projektu, smije li naplatiti analize po tržišnoj cijeni? Isto vrijedi i za laboratorij na našeminstitutu: ukoliko smo suradnici na projektu, smijemo li naplaćivati svoje analize?
O: Suradnicima na projektu nije moguće isplaćivati honorare. Ako se radi o laboratoriju izvan matične organizacije provođenja projekta koji izvodi određene analize, a koje se ne mogu provesti na matičnoj organizaciji, a za te svoje usluge izdaje račun po važećem cjeniku, troškovi se mogu predvidjeti u financijskom planu te će panel za vrednovanje procijeniti njihovu opravdanost. Za sve troškove veće od 35.000 kn potrebno je priložiti 3 ponude.
P: U sklopu projekta planiram organiziranje nekoliko znanstvenih kolokvija na kojima bi uz domaće stručnjake sudjelovali i istaknuti znanstvenici iz inozemstva. Koji su troškovi prihvatljivi za znanstvenike iz inozemstva koji će održati predavanje na znanstvenom kolokviju u organizaciji projekta u mjestu u kojem je sjedište institucije koja je nostielj projekta (putni troškovi, troškovi smještaja i prehrane, honorar)?
U okviru diseminacijskih aktivnosti i prezentacije projekta planiram organizirati nekoliko znanstvenih kolokvija izvan mjesta u kojem je sjedište institucije koja je nositelj projekta. Na tim bi kolokvijima sudjelovali suradnici na projektu koji bi održali predavanja vezana za vlastita istraživanja na projektu, a kolokviji bi bili organizirani u suradnji s drugim znanstvenim i visokoškolskim ustanovama iz Hrvatske. Koji su troškovi prihvatljivi za takve aktivnosti (putni troškovi, troškovi smještaja i prehrane, dnevnice)?
O: Pozvanim inozemnim stručnjacima moguće je platiti troškove dnevnica, smještaja i prijevoza. Odlazak na znanstvene skupove, konferencije, kongrese za voditelja projekta i članove istraživačke grupe prihvatljiv je trošak ako se predstavljaju radovi proizašli iz rada na projektu te su prihvatljivi troškovi kotizacije, prijevoza, smještaja i dnevnica. Troškovi se mogu pokriti za najviše dva člana istraživačke grupe po konferenciji. Odstupanje je moguće samo u slučaju da se u okviru projekta organizira konferencija na području Republike Hrvatske za što je potrebno prethodno dostaviti zahtjev kako bi se procijenila opravdanost troška. U slučaju organizacije konferencije trošak kotizacije nije prihvatljiv. Detaljne informacije o prihvatljivim troškovima nalaze se u Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, str. 25-29.
P: Stavili bi u budzet nabavu uređaja, te bi iz Svedske trebao doci instalater postaviti ga i pokazati kako se s njime radi. U sklopu toga, trebali bi mu platiti on-site installation, put i smjestaj. Da li i gdje to mozemo uvrstiti kao troskove u financijskom planu?
O: Troškove je moguće uvrstiti u financijski plan, ali o njihovoj će prihvatljivosti odlučivati panel za vrednovanje te HRZZ u ovome trenutku ne može davati odgovore o prihvatljivosti specifičnih troškova koje je potrebno vrednovati.
P: Ako se na projekt zapošljava poslijedoktorand na 100% (punu plaću) je li to opravdani razlog za uvećan ukupni iznos sredstava na projektu – veći od 1.000.000 kuna? Ako nije, molimo obrazloženje, jer naime 60% ukupnog iznosa sredstava projekta onda pripada plaći.
O: Prihvatljivost financijskoga plana i opravdanost ukupno traženog iznosa financiranja procjenjuje panel za vrednovanje za svaki pojedini slučaj te HRZZ u ovome trenutku nije u mogućnosti davati odgovore na ovakva pitanja.
P: Nadovezujemo se na pitanje i odgovor od 8.12.2017. o nejasnoći nedozvoljenih troškova prijevoda sa str. 28 Uputa za podnositelje projektnih prijedloga i molimo dodatno pojašnjenje: Ako nisu dozvoljeni prijevodi radova, jesu li dozvoljene lekture?
O: Kao što je navedeno u Uputama za podnositelje projektnih prijedloga, str. 28., ni troškovi prijevoda ni lekture nisu prihvatljivi.
P: Poštovani, dana 6. 12. postavila sam slijedeći upit:
P: Dva istraživača partnera na projektu su inozemni znanstvenici iz 2 različite europske države. Na koji način i po kojem modelu će njima moći biti plaćeni troškovi reagensa, kemikalija i potrošnog materijala za analize koje će provesti za potrebe ovog projekta (kako sam navela u radnom planu), a za koje ne postoji ekspertiza niti tehnički uvjeti u RH?
i dobila od vas slijedeći odgovor:
O: Navedeno je potrebno provjeriti na organizaciji na kojoj će se provoditi projekt, s obzirom na to da HRZZ ne može propisivati načine isplata troškova za isplate koje obavlja organizacija. Upućujemo Vas na Upute za popunjavanje izvješća za HRZZ projekte kako biste se upoznali s prihvatljivim financijskim dokumentima koje je HRZZ-u potrebno dostaviti uz financijsko izvješće. Upute su dostupne na mrežnim stranicama HRZZ-a https://hrzz.hr/default.aspx?id=2274.
Proučila sam detaljno Upute kako ste naveli u odgovoru, no nigdje nisam našla odgovor da li u dopuštene troškove mogu ići troškovi reagensa, kemikalija i potrošnog materijala za koje će inozemni znanstvenici , moji istraživački partneri zatražiti od svojih dobavljača u svojoj državi ponudu po kojoj će im materijali biti isporučeni, te mogu li ja platiti sa HRZZ projekta materijale prema Predračunu izdanom od stranog dobavljača sa isporukom partneru projekta u njegovoj matičnoj državi? Ovi podaci nisu nigdje objašnjeni u uputama za prijavitelje i lijepo vas molim detaljnije pojašnjenje kako bi izbjegli neugodnu situaciju prilikom evaluacije projekta proizašle iz nejasnoća u vezi dozvoljenih troškova i modaliteta poslovanja kada voditelj projekta ima partnere iz EU država.
O: Na mrežnoj se stranici nalazi odgovor vezan uz prihvatljivost pokrivanja troškova kemikalija za analize koje će se provoditi na inozemnim ustanovama. O prihvatljivosti troškova na pojedinom projektu odlučivat će panel za vrednovanje. U slučaju da se predmetni troškovi ocijene prihvatljivima, za njih vrijede pravila za dostavljanje računa prema Uputama na koje smo uputili u prošlom odgovoru, str. 13: svi računi moraju glasiti na ustanovu s kojom je sklopljen ugovor o dodjeli sredstava.
P: Molim Vas za odgovor u vezi dopustenih troskova clanova istrazivacke grupe koji su zaposleni na inozemnim insittucijama.
U uputama za podnositelje projektnih prijedloga stoji na str. 27 da je dopusteni trosk odlazak na znanstvene skupove, konferencije, kongrese voditelja i clanove istrazivacke grupe ako prezentiraju radove proizasle iz projekta.
Međutim, na str 28. stoji da kao nedopušteni trosak je odlazak suradnika koji nisu zaposleni u RH na inozemne konferencije, sto je u suprotnosti s navedenim na str 27.
U mom slucaju clanovi istrazivacke grupe na projektu su i znanstvenici zaposleni na institucijama izvan RH, da li je opravdani trosak njihov odlazak na konferencije u RH ili npr u njihovoj zemlji ili u EU prezentacijom rezultata ostvarenih zajednickim radom na projektu.
O: Kao što je navedeno na str. 28. Uputa za podnositelje projektnih prijedloga, trošak odlaska na inozemne konferencije suradnika koji nisu zaposleni u Republici Hrvatskoj nije prihvatljiv.
P: Što se pri registraciji suradnika koji nemaju matični broj znanstvenika (npr. suradnici iz inozemstva) upisuje u to polje (označeno kao obavezno)?
O: Kada korisnik u svom profilu pod karticom OSOBNI PODACI pod DRŽAVLJANSTVO odabere različito od Hrvatsko, sustav u kartici OBRAZOVANJE ne traži za Matični broj znanstvenika obvezan unos, tj. nije obvezno polje.
P: U dijelu prijave „voditelj projekta“ ne mogu promijeniti tj. upisati podatke u dio „zvanje“ i „academic title“. U dijelu „moj profil“ sam promijenila svoje podatke iz nekadašnjeg „docent“ u sadašnje „izv. prof“, ali u dijelu prijave projekta pod „voditelj“ ostaje Assistant Prof. Kako mogu prepraviti svoje zvanje u sadašnje?
O: Potrebno je prvo ažurirati MOJ PROFIL, izbrisati prijavu te je ponovno ispuniti.
P: pokušao sam unositi podatke o voditelju projekta (i uvidio sam da su uneseni podaci zastarjeli), promijenio sam ih, međutim u prijavi nisu promijenjenji. Zašto?
O: Kao što je navedeno u obavijesti koja se pojavljuje u EPP sustavu, prije otvaranja projektnog prijedloga bilo je potrebno najprije ažurirati podatke u profilu korisnika pa onda otvoriti projektni prijedlog.
Ako želite promijeniti zvanje voditelja projekta u već otvorenom projektnom prijedlogu, potrebno je najprije ažurirati svoj profil na kartici OBRAZOVANJE s navedenim podatkom. Potom je potrebno na kartici AKTIVNI PRIJEDLOZI izbrisati postojeću projektnu prijavu (X), te ponovo prijaviti projekt.
Koristimo vlastite kolačiće, datoteke koje se zapisuju u web preglednik na računalu korisnika. Kolačiće dijelimo na obavezne, koji osiguravaju ispravno funkcioniranje internetskih stranica i preporučene, koji nam služe da unaprijedimo Vaše iskustvo na našoj stranici, kao i svoje usluge, analizirajući korištenje naše internetske stranice.
Ovi kolačići trebaju biti omogućeni u svakom trenutku kako bismo mogli spremiti vaše postavke za postavke kolačića i da biste mogli normalno koristiti web stranicu.
| Naziv kolačića | Info |
|---|---|
| PHPSESSID | Identifikator sesije. Ključan za normalno funkcioniranje stranice. |
| moove_gdpr_popup | Postavke za kolačiće |
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Više informacija pročitajte u Pravila privatnosti