19. 2. 2019.

1. U prijavi projekta imam Hrvata iz dijaspore koji nije suvoditelj. Na kojem mjestu u sustavu trebam staviti njegove dokumente
-preslika hrvetske putovnice
-ugovor o radu na neodređeno vrijeme
-pismo namjere njegove institucije
Hrvat iz dijaspore koji nije suvoditelj treba biti prijavljen u statusu suradnika. Za njega nije potrebno priložiti presliku putovnice ni ugovor o radu, samo pismo namjere (koje uz njega potpisuje i čelnik njegove organizacije zaposlenja) u slobodnoj formi.  Pisma namjere podižu se na odgovarajuće mjesto u kartici Dokumenti.
 
2. Suradnici na projektu će biti sa KBC-a. Da li je zadovoljavajuće da pismo namjere uz suradnika potpiše predstojnik Zavoda u kojem su zaposleni i koji je odgovoran za organizaciju posla, tj. može dopustiti sudjelovanje na projektu?
Potrebno je da pismo namjere potpiše čelnik organizacije. Predstojnik Zavoda je odgovoran za organizaciju posla, ali ne predstavlja poslodavca.

15. 2. 2019.

1. Mogu li se osobe koje se u sustavu registriraju kao istraživači članovi tima  javiti na natječaj i  zaposliti na radna mjesta doktortnada odnsono posdoktoranda kad se isti raspiše ?
Članovi projektnog tima mogu se javiti na natječaje za zapošljavanje u okviru projekta, a mogu biti zaposleni ako se temeljem provedenog javnog natječaja utvrdi da se radi o najboljim kandidatima.

2. Zanima me da li poslijedoktorand koji je doktorirao prije nekoliko mjeseci i koji zbog toga nema vise maticne institucije moze biti suradnikom na projektu i potpisati u slobodnoj formi Pismo namjere. Da li ako se sada pojavi kao suradnik (bez maticne institucije) moze biti prihvatljiv kandidat za zaposljavanje na projektu 24 mjeseca od 13-36. mjeseca projekta?
Da, nezaposlene osobe također dostavljaju pismo namjere te ga samo one potpisuju. Suradnici na projektu mogu biti prihvatljivi kandidati za zapošljavanje na radna mjesta doktoranada i poslijedoktoranada ako prema provedenom javnom natječaju budu najbolji kandidati.

13. 2. 2019.

1. Upravo čitam ovo u odgovorima na postavljena pitanja: Suradnici koji nisu s matične organizacije podnositelja (uključujući umirovljenike, studente i nezaposlene) prilažu pismo namjere u slobodnoj formi na hrvatskom i engleskom jeziku (u slučaju stranaca samo na engleskom jeziku). To znači da profesor koji je službeno u mirovini može napisati Pismo namjere i tako službeno biti dio tima kao suradnik? Ako da, jel ga uvodim u admistrativni obrazac pod njegovim ID-om ili ne?
Pisma namjere potrebna su za sve suradnike koji nisu zaposleni na matičnoj organizaciji, uključujući umirovljenike. Svi se suradnici unose u EPP sustav te ih sustav automatski unosi u Administrativni obrazac.

2. Imaju li općenito suradnici koji nisu vezani na Organizaciju bilo partner bilo podnositelj bilo suvoditelj, samo s Pismom namjere pravo na korištenje budgeta projekta za odlaske, npr. na sastanke, konferencije, i slično?
Svi suradnici imaju pravo na korištenje financijskih sredstava projekta sukladno ugovorenom financijskom planu, odnosno svaki suradnik ima pravo na one troškove koji su financijskim planom za njega predviđeni, ako su nužni za provedbu projektnih aktivnosti i ostvarenje planiranih rezultata projekta.

3. U timu s Organizacije podnositelja ima nas ukupno tri (voditelj i dva suradnika). Jel ova dva suradnika trebaju pisati Pismo namjere?
Ne ako su zaposleni na organizaciji podnositelja.

4. Navedeno je u Vašim odgovorima da „Suradnici koji nisu s matične organizacije podnositelja (uključujući umirovljenike, studente i nezaposlene) prilažu pismo namjere u slobodnoj formi na hrvatskom i engleskom jeziku (u slučaju stranaca samo na engleskom jeziku).“  Znači li to da suradnici s institucije suvoditelja trebaju također priložiti pismo namjere, ili je dovoljno to što suvoditelj prilaže Pismo obveze?
Suradnici s organizacije suvoditelja trebaju dostaviti pisma namjere. Pismom obveze reguliran je samo status suvoditelja.

5. Ako znanstvenik s neke organizacije iz objektivnih razloga ne može biti član istraživačkog tima u projektu kroz kategoriju Organizacija partner (npr. već je na dva HRZZ projekta, i slično), ali želi svojim znanjem doprinijeti kvaliteti projekta, može li sudjelovati u projektu na način da napiše Pismo namjere, ali naravno bez ikakvih financijskih benefita? Da li se u tom slučaju takav suradnik uvodi u administrativni obrazac pod svojim ID-om ili ne?
Pisma namjere potreba su samo za suradnike na projektu, a suradnici mogu biti samo osobe koje udovoljavaju kriterijima u pogledu slobodnih uloga (dakle, ako osoba već ima dvije uloge na HRZZ projektima, ne može biti u statusu suradnika). Stoga nije potrebno prilagati pisma namjere i takva se osoba ne može unositi u EPP sustav u statusu suradnika (EPP sustav to ne dozvoljava). Partnerske organizacije dužne su dostaviti Pismo obveze na za to predviđenom obrascu.

6. Je li moguće pisati poslijedoktoranda kao SURADNIKA na projektu (20% znanstvene aktivnosti) ako je zaposlen na drugom HRZZ projektu koji je u tijeku? Pitala sam isto za doktoranda i rekli ste da je moguće uz obrazloženje voditelja prvog projekta. Vrijedi li isto i za poslijedoktoranda?
Ako je poslijedoktorand zaposlen sa 100% radnog vremena, potrebna je pisana suglasnost voditelja projekta na kojem je zaposlen.

7. Molim pojašnjenja vezano uz pismo namjere za suradnike. Trebaju li suradnici priložiti pismo namjere ili pismo obveze?
Naime, na ovoj poveznici https://hrzz.hr/default.aspx?id=2563 navodite kako je potrebno:
“U okviru EPP sustava potrebno je i učitati pisma obveze za svakog suradnika. Pismo obveze treba biti potpisano i ovjereno od strane čelnika te se može dostaviti u slobodnoj formi. Potrebno je ukratko opisati ulogu suradnika na Projektu i navesti razloge sudjelovanja , opisati postojeću opremu i infrastrukturu koja će se osigurati za provedbu Projekta (ako je primjenjivo).”
S druge strane, na ovoj poveznici https://hrzz.hr/default.aspx?id=53 navodite sljedeće: “Suradnici koji nisu s matične organizacije podnositelja (uključujući umirovljenike, studente i nezaposlene) prilažu pismo namjere u slobodnoj formi na hrvatskom i engleskom jeziku (u slučaju stranaca samo na engleskom jeziku).”
Nastavno na navedeno, molim za pojašnjenje što se na kraju prilaže za suradnike, pismo namjere ili pismo obveze? Nadalje, treba li priložiti pismo namjere (ili pismo obveze) za suradnike koji jesu s matične organizacije podnositelja? Na kraju, treba li priložiti pismo namjere (ili pismo obveze) za suvoditelja (pri čemu je jasno da treba priložiti pismo obveze za organizaciju suvoditelja)?
U obavijesti objavljenoj na naslovnoj stranici HRZZ-a došlo je do pogreške koja je ispravljena te je točna informacija koja je navedena u odgovorima na upite:
“Suradnici koji nisu s matične organizacije podnositelja (uključujući umirovljenike, studente i nezaposlene) prilažu pismo namjere u slobodnoj formi na hrvatskom i engleskom jeziku (u slučaju stranaca samo na engleskom jeziku).”
Za suradnike s matične organizacije ni za suvoditelja nije potrebno priložiti pismo namjere. Pisma obveze (na propisanom obrascu) dostavljaju matična organizacija voditelja, organizacija suvoditelja i partnerske organizacije (ako postoje).

8. Da li je za sve sudionike projekta potrebno točno kvantificirati postotak radnog vremena na projektu u obrascima obveze njihovih Institucija ili je dovoljno navesti da su Institucije obavezne podržati sudjelovanje prema Radnom planu?
U pismima namjere za suradnike (za suradnike se ne dostavlja pismo obveze) nije nužno navoditi postotak radnog vremena, ali mora biti jasno navedeno da će suradnik biti u mogućnosti realizirati sve svoje aktivnosti predviđene Radnim planom.

9. Ako je neki doktorand koji je već zaposlen na instituciji prijavitelja uključen kao suradnik na projekt (dakle ne prima plaću iz projekta), je li njegov status na projektu „doktorand“ ili „istraživač“?
Doktorandi i poslijedoktorandi koji se ne zapošljavaju na projekt na projektu imaju status „istraživač“.

6. 2. 2019.

1. Može li suradnik na projektu biti doktorand (pored novih doktoranada koji će se zaposliti) koji se neće zapošljavati na projektu?
Da.
 
2. Može li suradnik na projektu biti osoba koja još nije izabrana u znanstveno-nastavno zvanje, a radi na visokom učilištu, odn. je li dovoljno da je suradnik u statusu poslijedoktoranda i da ima matični broj?
Da. Za suradnike nema nikakvih ograničenja u pogledu statusa (mogu biti studenti, umirovljenici, zaposleni, nezaposleni).
 
3, Trebaju li se suradnici stranci registrirati u EPP sustavu? Ukoliko je odgovor potvrdan, što točno navode u rubrici matični broj znanstvenika, odn. trebaju li ga ispunjavati?
 
4. Na koji način suradnici stranci popunjavaju obavezna polja kao što su OIB (uz pretpostavku da osoba nema u ovom trenutku hrvatski OIB)?
 
Svi se suradnici trebaju registrirati u EPP sustavu. U polje „Matični broj znanstvenika“ mogu upisati „-“. Polje za unos OIB-a ne prikazuje se osobama iz inozemstva.
 
5. I am a graduate student in the USA and a Croatian citizen. I had a question about the scientific cooperation program—is the call just for connecting diaspora scientists with aspiring scientists residing in Croatia, or is there a way for an aspiring scientist in diaspora to participate?
Graduate students from diaspora are eligible as team members if there is an appropriate research group in which they can participate. A project leader must be from Croatia, and a co-leader (with the same competences as the project leader) from diaspora.

23. 1. 2019.

1. Mogu li suradnici biti s drugih institucija? Npr. prijavitelj je Filozofski fakultet u Zagrebu. Mogu li suradnici biti s Instituta za hrvatski jezik ili iz Leksikografskog zavoda M. Krleža?
Da.

2. Hrvatski znanstvenik u dijaspori je zainteresirao za projekt druge članove svoga odjela u dijaspori a koji nisu iz Hrvatske. Mogu li oni biti suradnici na projektu ili ne?
Suradnici suvoditelja prihvatljivi su suradnici.

11. 1. 2019.

1. Da li doktorand zaposlen na projektu HRZZ „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ može biti suradnik na projektu Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“ u manjem postotku radnog vremena (5-10%)?
Doktorand zaposlen putem Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti može biti suradnik na projektu ako voditelj projekta na kojem je zaposlen da pisanu suglasnost za njegovo sudjelovanje. Suglasnost se prilaže u EPP sustav pod ostalu dokumentaciju kod projektne prijave.

24. 10. 2018.

1. Da li osim suvodtielja može biti i suradnik iz inozemstva (takđer dijaspora) koji ne radi na istoj instiuciji kao i suvoditelj?
Suradnici mogu biti s bilo koje organizacije iz inozemstva.

2. Ako je znanstvenik, potencijalni voditelj/suradnik na navedenom novom natječaju, već suradnik na dva HRZZ projekta (IP-01-2018, IP-09-2014; potonji završava 31.8.2019) da onda ne može sudjelovati ni u kojoj ulozi na tom novom natječaju? Ovdje se postavlja dodatno pitanje: Zašto je određen baš 30. lipanj 2019. kada je poznato da projekti unutar poziva IP-09-2014 završavaju u periodu od lipnja do listopada 2019?
U prvoj verziji dokumentacije koja je objavljena na mrežnoj stranici naveden je datum 30. lipnja 2019. zbog planiranog početka projekata u drugoj polovici 2019. godine te očekivanog trajanja postupka evaluacije projektnih prijedloga. S obzirom na to da će konačne verzije datuma biti navedene u konačnoj (obvezujućoj) verziji dokumentacije, moguće je da će doći do određenih odstupanja i pomicanja datuma. Prema trenutno određenom datumu spomenuti znanstvenik ne bi mogao biti ni u jednom statusu na ovom natječajnom roku.

3. Ako je znanstvenik, potencijalni suradnik na navedenom novom natječaju, već suradnik na jednog HRZZ projekta (IP-01-2018) te prijavitelj na natječaj HRZZa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ (DOK-09-2018) – evaluacija je trenutno u tijeku) da onda ne može sudjelovati ni u kojoj ulozi na tom novom natječaju?
Predlagatelji prijavljeni na natječaj „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ prihvatljivi su predlagatelji projektnih prijedloga i suradnici na ovom natječajnom roku te prijava na spomenuti natječaj ne ulazi u ograničenje o sudjelovanju na najviše dva projekta istovremeno. U spomenutom bi slučaju znanstvenik bio prihvatljiv suradnik.