10. 01. 2020.
| P: S obzirom na natječaj Istraživački projekti 2020 (IP-2020-02), zanima me je li prihvatljivi trošak kupnja rabljene opreme veće vrijednosti iz inozemstva? Nabavljali bismo rabljeni stroj iz inozemstva vrijednosti 300.000 – 350.000 kn (PDV uključen). Nabavljalo bi se od ovlaštenih tvrtki i s garancijom, a radi se o tzv. obnovljenom (“refubrished”) stroju. Nadalje, po zakonu bi taj iznos trebao ići na Javnu nabavu, ali ona u ovom slučaju nije moguća, jer nema hrvatskih poduzeća koja prodaju takvu vrstu strojeva. Na koji način bi se onda organizirala nabava? O: Kupovina rabljene opreme dozvoljena je ako je to u skladu s realnim potrebama projekta, što procjenjuje panel za vrednovanje. Za svu nabavljenu opremu potrebno je priložiti odgovarajuće financijske isprave – fakturu/račun (R1/R2) koji treba glasiti na ime ustanove s kojom je sklopljen ugovor o financiranju; za nabavu opreme u vrijednosti većoj od 35.000,00 kn uz fakturu potrebno je dostaviti i tri ponude. Upit vezan za proces javne nabave potrebno je provjeriti s matičnom organizacijom. |
| P: Da li je dozvoljeno predvidjeti trošak kompjutora za PhD studenta koji će biti zaposlen preko HRZZ? O: Da. Sukladno Uputama za prijavitelje na natječaje Hrvatske zaklade za znanost u 2020. godini nabavka računala moguća je za novozaposlene doktorande i/ili poslijedoktorande. |
| P: Namjeravamo prijaviti istraživački projekt te imamo dva pitanja u vezi financiranja istraživačkih projekata: 1. Financiranje konferencija – postoji li limit od ukupnih dozvoljenih financijskih sredstava koji se može koristiti za financiranje aktivnog sudjelovanja na domaćim i inostranim konferencijama? 2. Financiranje tehničara – postoji li limit koliko se može potrošiti na financiranje tehničara te mora li potencijalni tehničar zadovoljavati određene kvalifikacije, odnosno stručnu spremu? O1: U okviru kategorije Diseminacija i suradnja dopušteni su troškovi koji su potrebni za odlaske na konferencije i kongrese. Najveći iznos ove kategorije je 70.000,00 kuna godišnje, odnosno 105.000,00 kuna za razdoblje od 18 mjeseci. Planirani troškovi bit će predmet vrednovanja. O2: Limit iznosa za financiranje tehničara nije određen, no angažman tehničara dozvoljen je jedino za provedbu opsežnih pomoćnih poslova koji su usko vezani uz provedbu istraživanja. Troškove tehničke i/ili stručne pomoći voditelj projekta dokazuje računom ili ugovorom o djelu. Pritom je uz financijsko izvješće potrebno navesti kompetencije koje su potrebne za konkretan posao tehničke i/ili stručne pomoći, opisati kako je odabrana osoba koja radi taj posao, dokaz o kvalifikacijama za provedeni posao, satnicu i cijenu sata rada te opseg zadataka koji je svaka osoba provodila. |
| P: Također me zanima navode li se troškovi oglašavanja natječaja za zapošljavanje doktoranda i poslijedoktoranda pod posredne troškove u financijskom planu, budući da ta stavka više nije unaprijed zadana u obrascu. O: Troškovi oglašavanja natječaja nisu dopušteni troškovi te se ne navode u financijskom planu. |
| P: U uputama stoji da iznosi u financijskom planu na engleskome jeziku trebaju biti navedeni u eurima, dok u samome obrascu stoji da trebaju biti navedeni u kunama. Koji je od ta dva podatka točan? O: U prijavi projektnog prijedloga na engleskom jeziku, za potrebe lakšeg razumijevanja predloženog financijskog plana u drugom krugu vrednovanja, troškove je potrebno izraziti u EUR, koristeći srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan raspisa natječaja. |
17. 01. 2020.
| P: U natječaju „Istraživački projekti“ navedeno je da je najveći iznos financiranja od 1.000.000,00 do 1.500.00,00 Kn. Zanima me postoje li ograničenja vezano uz raspodjelu sredstava po godinama? Npr. je li moguće u prvoj godini imati budžet od 350.000,00 Kn, drugoj 300.000,00 Kn, trećoj 250.000,00 Kn te četvrtoj 100.000,00 Kn? Ili postoji definiran maksimum po godini (250.000,00 Kn godišnje)? |
| O: Natječajem nije određeno ograničenje traženih troškova po godini, no preporuča se da troškovi budu ravnomjerno raspoređeni po razdobljima. Traženi iznos po godinama potrebno je uskladiti s projektnim aktivnostima. |
| P: Vezano za prijavu istraživačkog projekta zanima me je li u Excel tablici “financijski plan” moguće stupce podijeliti na 4 godine po npr. 1-12mj. 13-24mj, 25-36mj. i 37-48mj. |
| O: Navedeno nije moguće. Financijski plan se dostavlja u formi obrasca dostupnog na mrežnim stranicama HRZZ-a, a vezan je uz izvještajna razdoblja nakon kojih slijede isplate financijskih sredstava. |
21. 01. 2020.
| P: Prijavljujem Istraživački projekt za natječaj IP-2020-02 Hrvatske zaklade za znanost koji je raspisan 29.11.2019. godine. Imam jedan upit: a) u uputama za popunjavanje financijskog plana piše sljedeće usluge za provođenje istraživanja; trošak usluga može činiti samo manji dio financijskoga plana te se očekuje da projektne aktivnosti provode članovi istraživačke grupe. Projektni prijedlozi za čije je provođenje nužan značajan trošak usluga neće se financirati ovim natječajem. Za procjenu opravdanosti/prihvatljivosti troškova usluga u vrijednosti većoj od 35.000,00 kn potrebno je dostaviti tri ponude. Za prijavljeni istraživački projekt tijekom trajanja od 48 mjeseci na stavke usluge analiza se predlaže sve skupa 51 500, 00 kn za pojedine stavke analiza tj. za prvu godinu 7500,00 kn, za razdoblje (13-30 mjesec) 36000,00 (ukupna vrijednost analiza, nije samo jedna usluga), za razdoblje (31-48 mjesec) 8000,00 kn. Navedene usluge analiza se provode na različitim Institucijama koje jedine i imaju te Instrumente u RH. Moj upit je da li mogu staviti te iznose za trošak analiza ili ne? Napominjem da je taj iznos za sve 4 godine i da se radi o pojedinim uslugama analiza, a ne o jednoj usluzi analize. |
| O: Navedene troškove moguće je planirati u potkategoriji usluge. Ako iznos troška pojedine usluge iznosi 35.000,00 kn ili više potrebno je dostaviti tri ponude ili obrazloženje da neke ustanove jedine u Hrvatskoj provode pojedine analize. |
| P: 1. Budući da su iznosi troškova objave u Open access časopisima sa većim faktorom odjeka za samo jedan rad redovito veći od definiranog limita od 10.000 kn (pogotovo budući da se na njih još obračunava i PDV), da li je razliku moguće financirati iz drugih izvora? Ukoliko je odgovor potvrdan, da li to treba negdje posebno u prijavi navoditi? 2. Budući da smo prijavu slali i na prethodni natječaj znamo kako je financijski plan trebalo detaljno ispuniti (za prvu godinu i povezati sa rezultatima). Koliko vidimo sada se to nigdje u uputama eksplicite ne traži, pa je stoga naše pitanje da li postoji razlika između detaljnosti popunjavanja financijskog plana za prvo i svako sljedeće razdoblje i da li treba postojati u financijskom planu veza između stavki i rezultata (vidimo da se sada nešto slično traži u proširenom sažetku)? |
| O: 1. Navedeno je moguće, u financijskom planu projekta potrebno je prikazati samo iznos koji će pokriti HRZZ, u skladu s uvjetima natječaja. 2. Financijski plan za prvu godinu potrebno je detaljnije razraditi, a za troškove planirane u narednim razdobljima dovoljno je prilikom prijave projektnog prijedloga navesti okvirne iznose prema kategorijama financijskog plana. U proširenom sažetku i Prijavnom obrascu potrebno je povezati tražene resurse za sva razdoblja projekta s planiranim aktivnostima. |
| P: U financijski plan treba unesti kongrese samo za 1. godinu. Da li je dovoljno za druga 2 projektna razdoblja samo unesti ukupnu svotu koja će se potrošiti na odlaske na kongrese i ako da u koju rubriku ako još nije odlučeno na koje konferencije bi se išlo: 4.4. Sudjelovanje na međunarodnoj zn. konferenciji u RH 4.5. Sudjelovanje na domaćoj znanstvenoj konferenciji 4.6. Sudjelovanje na međunarodnoj zn. konferenciji u inozemstvu |
| O: Troškove planiranih konferencija za prvu godinu projekta potrebno je specificirati zasebno za svaku konferenciju. Za naredna razdoblja troškove konferencija potrebno je prikazati zbirno prema navedenim potkategorijama navodeći broj planiranih konferencija te troškove koje obuhvaćaju. |
| P: Imam dva pitanja vezana za obrazac Financijski plan – kategorija 4. Troškovi usavršavanja, diseminacije i suradnje: Za ciljanu konferenciju još nemam točan datum, no održava se svake tri godine i to obično u rujnu ili listopadu. Budući da je trajanje projekta 1.10.2020 – 30.09.2024, očekivani termini konferencije su na granici između 1. i 2. razdoblja (2021.) ili na samom kraju projekta (2024.). 1. Je li moguće da se, nakon sto se saznaju pravi datumi, konferencija prebaci u pravo razdoblje (u slučaju da sam je upisala pod krivim razdobljem) – je li moguće prebacivanje u ranije i kasnije razdoblje? 2. Je li moguće otići na konferenciju ako ona bude organizirana nakon kraja projekta (npr. u listopadu 2024.)? |
| O: 1. Navedeno je moguće te se prilagođava prilikom podnošenja periodičnog izvješća 2. Svi troškovi određenog izvještajnog razdoblja moraju datirati unutar toga izvještajnog razdoblja, te se ne mogu odnositi na troškove nastale nakon razdoblja ili kraja projekta. |
| P: Da li pod troškove usluga mogu ići troškovi za korištenje instrumenta? Iako je instrument prisutan na instituciji na kojoj jedan od suradnika radi institucija naplaćuje korištenje kako bi pokrila održavanje instrumenta. |
| O: Troškove najma opreme moguće je navesti u potkategoriji usluge te će biti predmet vrednovanja. |
24. 01. 2020.
| P: Mogu li s projekta kupiti opremu (ne kapitalnu) za drugu HR znanstvenu instituciju? O: Oprema koja se kupuje sredstvima HRZZ projekta u vlasništvu matičnoj organizaciji voditelja. |
| P: Koliki je godišnji trošak za postdoktoranda? O: Zapošljavanje poslijedoktoranada na projekte Hrvatske zaklade za znanost mora se provesti sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Poslijedoktorandi se zapošljavaju na radno mjesto poslijedoktoranda te im organizacija obračunava plaće prema koeficijentu za poslijedoktoranda koji iznosi 1,600. Napominjemo da Hrvatska zaklada za znanost financira isključivo sredstava koja su u skladu s uvjetima HRZZ natječaja te u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske.. |
| P: U laboratoriju i na institutu postoje aparati čije se korištenje naplaćuje po satu, na njima rade članovi istraživačke grupe (znači ne radi se o trošku usluge za provođenje istraživanja od strane neke treće osobe), a neophodni su za provođenje projekta. Od tih novaca dijelom se plaća popravak kad dodje do nekog kvara, a dio sredstava je namijenjen za kupnju novog aparata u nekom trenu kad popravak više nije isplativ – dakle neka kombinacija servisa i amortizacije. U kojoj rubrici financijskog plana se prikazuju ti troškovi, odnosno mogu li se prikazati kad je riječ o amortizaciji/servisu? Ako takvi troškovi nisu prihvatljivi unutar financijskog plana, kako da se riješi navedeni problem i osiguraju sredstva za korištenje aparata? Da li se takvi aparati za koje se mora plaćati korištenje navode u potpori institucije s pripadajućom poveznicom na Šestar? O: Financijskim planom može se prikazati trošak servisa uređaja kojega organizacija stavlja na raspolaganje provedbi projektnog prijedloga te je sukladno tome naveden u Obrascu potpora organizacije ili nabavka novog uređaja. Trošak amortizacije nije prihvatljiv trošak. |
| P: U uputama za prijavu IP projekata (poglavlja 4, stranica 9) stoji: “Natječajem je predviđeno financiranje bruto II plaće doktoranada i/ili poslijedoktoranda, troškova prijevoza na posao i s posla te sredstva za ostale rashode za zaposlene ” te (točka 5.1.2., stranica 12): “U ovoj kategoriji dopušteni su sljedeći troškovi: · plaća (bruto II) – samo za zapošljavanje mladog istraživača. Iznos plaće potrebno je prilagoditi prema važećem koeficijentu za radno mjesto asistenta / poslijedoktoranda.” Iz navedenoga se da zaključiti da se plaća doktoranda koji se zapošljava na projekt treba unijeti izravno u financijski plan projektnog prijedloga. Je li to doista tako, ili za plaće doktoranda treba čekati poziv za Natječaj “Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti”? |
| O: Iz financijskih sredstava Istraživačkih projekta moguće je planirati jedino trošak plaće poslijedoktoranda, a doktoranda je moguće zaposliti putem prijave na natječaj “Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti”. |
28. 01. 2020.
| P1: Na organizaciji nositelja projekta postoji resurs (aparatura) za izvedbu određenih mjerenja. Kako na organizaciji nositelja projekta postoji samo par osoba koje imaju literaturne reference koje se odnose na rad s tom aparaturom i kako su one već angažirane u punom opsegu u znanstvenom dijelu radnog vremena na drugim projektima, je li moguće navedene osobe angažirati (i za to platiti-poput prekovremenog rada) za rad na postojećoj aparaturi u svrhu realizacije projekta? Osobe ne bi u tom slučaju bile članovi projekta jer i ne mogu s obzirom na popunjenost radnog vremena. Na koji način to obrazložiti i gdje u prijavi? P2: Ukoliko bih za to angažirao nekoga od članova istraživačkog tima bez referenci za rad na postojećoj aparaturi, koji bi se kroz vrijeme drealizacije projekta obučavao za rad na toj aparaturi, kako bi to utjecalo na vrjednovanje projekta od strane Zaklade (ukoliko recenzent bude imao zamjerku na to, hoće li je Zaklada prihvatiti znajući postojeće stanje)? Konkretno, radi se o mjerenjima (preporučenom standardnom metodom od strane Europske Komisije) koja bi potvrdila eksperimentalne rezultate metode razvijene kroz projekt. O1: Plaćanje naknade suradnicima na projektu nije moguće kao niti plaćanje naknade zaposlenicima matične organizacije. O2: Navedeno je moguće. Prilikom prijave projektnog prijedloga potrebno je obrazložiti koji će član istraživačkog tima provesti mjerenja i na koji način će steći potrebne kompetencije. |
| P: Molim Vas informaciju za konverziju kuna u eure, kakav je točno bio srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan 29.11. 2019. |
| O: Ovu informaciju možete pronaći na mrežnim stranicama Hrvatske narodne banke (Tečajna lista). |
| P: Vezano za prijavu projekta (IP-2020-02) imam pitanje koje se odnosi na ispunjavanje obrasca “Financijski plan”. Naime, u tom obrascu stoji pojam “Stavka” koji se do sada odnosio na stavke iz radnog plana. Kako sada u obrascu “Radni plan” ne pisu stavke, je li potrebno u financijskom planu pisati stavke i ako je, na koje cemo se stavke referirati? |
| O: U financijskom planu nije potrebno navoditi stavke radnog plana. |
P: 1. Molim Vas da mi pojasnite mogućnost stručnog usavršavanja (14 dana). Je li moguće usavršavanje jednog doktora 14 dana u svakoj godini u inozemstvu? Je li moguće da svaki suradnik koristi 14 dana usavršavanja, godišnje? Pitanje je odnosi li se 14 dana usavršavanja na sve 4 godine ili može biti u svakoj godini i je li ograničeno samo na jednu osobu? 2. Usavršavanje se može provesti i da suradnik projekta iz inozemstva dođe I nauči ljude novim tehnikama. Prema uputama opravdani su boravci samo od 7 dana, za radionice. Može li se to karakterizirati kao usavršavanje i produžiti? Koliko puta su mogući takvi boravci tijekom projekta? |
| O1: Trošak usavršavanja moguće je planirati u svim razdobljima projekta za jednoga člana istraživačke grupe, a iznimno za dva člana ako je drugi član doktorand. Usavršavanje mora imati program prema kojem se provodi. O2: Navedeno nije moguće planirati u okviru usavršavanja. Troškove dolaska suradnika iz inozemstva moguće je planirati u okviru troškova istraživačke radionice s članovima istraživačke grupe na matičnoj organizaciji u trajanju do 7 dana u svim razdobljima trajanja projekta. |
| P: 1. U odgovorima na pitanja od 10.01.2020. stoji da je izrada mrežne stranice obaveza VP tijekom prve godine projekta. Može li se u financijskom planu predvidjeti taj trošak (pod primjerice diseminacija i suradnja) odnosno ukoliko ne može, može li se taj trošak pokriti iz posrednih troškova? 2. U odgovoru od 14.1. vezano za zapošljavanje piše da se doktorandi zapošljavaju na IP preko projekta „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti”. Iz Uputa i teksta natječaja za IP 20202-02 to nije jasno i eksplicitno navedeno. Ukoliko projekt razvoja karijera nije odobren za pojedinog IP znači li to da ne može zaposliti doktoranda i planirati plaću za doktoranda iz sredstava IP2020-02 nego da može planirati zaposliti samo poslijedoktorande? |
| O1: Troškovi informatičkih usluga izrade i održavanja mrežnih stranica nisu prihvatljivi trošak iz sredstava projekta. O2: Doktorandi se na istraživačkim projektima mogu zaposliti jedino putem natječaja „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti”. Uvjetima natječaja IP-2020-02 definirano je da se na istraživačkim projektima mogu zaposliti isključivo poslijedoktorandi stoga je moguće planirati samo sredstva za plaću poslijedoktoranda. |
| P: 1. Je li najveći iznos financiranja projekta 1.000.000 HRK za projekt iz prirodnih i biotehničkih znanosti, a za ići do 1.500.000 HRK treba imati povećane materijalne troškove istraživanja ili nabavku opreme za grupu s većim brojem istraživača? Ili je maksimum 1.500.000 HRK, a za ići preko toga moramo imati povećane materijalne troškove i veću grupu? 2. Koliki iznos smatrate povećanim materijalnim troškova istraživanja? I koji broj članova grupe smatrate grupom s većim brojem istraživača? |
| O1: Maksimalni dozvoljeni iznos financiranja za projekte iz područja prirodnih i biotehničkih znanosti je 1.500.000,00 kn. Viši iznos financiranja može se temeljiti na povećanim materijalnim troškovima istraživanja ili nabavci znanstvene opreme za istraživačke grupe s većim brojem istraživača. O2: Iznos materijalnih troškova istraživanja kao i broj suradnika nisu unaprijed definirani, ovise o znanstvenom području, a moraju odgovarati stvarnim potrebama projekta, što će biti predmet vrednovanja. Dakle, o tome odlučuju stručnjaci iz područja a ne Zaklada. |
| P: U uputama je navedeno da je za trošak naknade za objavu radova s otvorenim pristupom dozvoljen maksimalni iznos od 10.000,00 kn po godini. Znači li to da je za 2. i 3. razdoblje projekta (koje traje 18 mjeseci) dozvoljeno 15.0000,00 kn ili je isto 10.000,00 kn maksimum? |
| O: Maksimalni iznos naknade za objavu radova s otvorenim pristupom, iznosi do 10.000,00 kn po godini odnosno 40.000,00 kn za četiri godine. U prvoj godini projekta maksimalni iznos je 10.000,00 kn, a u drugom i trećem razdoblju moguće je prilagoditi iznose vodeći pritom računa da ukupan iznos ne prelazi 40.000,00 kn tijekom cijelog trajanja projekta. |
31. 01. 2020.
| P: Da li je za nabavu nove opreme potrebno dostaviti 3 ponude? |
| O: Ukoliko je iznos nove opreme koja se planira kupiti iz sredstava projekta veći od 35.000,00 kuna potrebno je dostaviti tri ponude do kraja pregovora oko financijskog i radnog plana, odnosno prije sklapanja Ugovora o dodjeli sredstava. |
| P: 1. Je li u fazi prijave u financijskom planu pod TROŠKOVI ISTRAŽIVANJA dovoljno navesti troškovi tehničara ili je potrebno raspisati kompetencije i opseg posla (elaborirati potrebu za tehničarom)? Također, prilikom izračuna troškova tehničara imate li preporuku/smjernice za izračun sata rada? 2. Istraživanje obuhvaća više centara na kojima se prikupljaju uzorci i kako bi se osiguralo da na vrijeme stignu na analizu (određen vremenski period u kojemu su stabilni) angažirala bi se kurirska služba. Mogu li ovaj dio navesti pod usluge u TROŠKOVI ISTRAŽIVANJA? |
| O1: U financijskom planu upisuje se naziv vrste usluga za provođenje istraživanja, a u Prijavnom obrascu je potrebno objasniti za koje poslove se planira angažirati tehničara. Prilikom periodičnog izvještavanja potrebno je uz financijsko izvješće navesti kompetencije koje su potrebne za konkretan posao tehničke i/ili stručne pomoći, opisati kako je odabrana osoba koja radi taj posao, dostaviti dokaz o kvalifikacijama za provedeni posao, satnicu i cijenu sata rada te opseg zadataka koji je svaka osoba provodila. O2: Navedeno je moguće. |
| P: U prijavi projekta planirana je nabavka opreme čija vrijednost prelazi 35,000 kuna ali zbog specifičnosti opreme (3D printer) nismo uspjeli pronaći tri subjekta koja bi bila u mogućnosti ponuditi nam opremu željenih karakteristika. Moje pitanje je moramo li svejedno dostaviti tri ponude s obzirom na vrijednost opreme? |
| O: U slučaju kada nije moguće dostaviti tri ponude, potrebno je dostaviti pisano obrazloženje o nemogućnosti pribavljanja iste. |
| P: Koji je najmanji dopušteni iznos financiranja za IP-2020-02? Ukoliko trenutno iznos financiranja iznosi nešto manje od 1 000 000 kn, je li to prihvatljivo ili bi traženi iznos trebao biti iznad 1 000 000 HRK? |
| O: Najmanji ukupni iznos financiranja za sve četiri godine, isključujući troškove osoblja ne može biti manji od 300.000,00 kuna. Predlagatelj projektnog prijedloga slobodan je predložiti iznos u skladu s potrebama projektnog prijedloga poštujući najveće dozvoljene iznose i najmanji ukupni iznos financiranja. |
4. 02. 2020.
| P: Kod ispunjavanja obrasca Financijski plan, 1. Troškovi istraživanja KATEGORIJA, Istraživačka radionica, POTKATEGORIJA – može li se budžetirati i noćenje za suradnike ili su dozvoljeni samo troškovi prijevoza i dnevnica? |
| O: Sukladno Uputama za prijavitelje na natječaje Hrvatske zaklade za znanost u 2020. godini (str. 12.) prihvatljivi su troškovi smještaja članova istraživačke grupe, catering, sitan potrošni materijal, a u slučaju odlaska hrvatskih istraživača na radionice koje se održavaju u inozemstvu prihvatljivi su troškovi prijevoza i dnevnica. |
| P: Je li moguće za suradnike projekta planirati trošak smještaja prilikom odlaska na istraživačke radionice koje se održavaju u inozemstvu, konkretno u ovom slučaju u Slovačkoj? |
| O: Sukladno Uputama za prijavitelje na natječaje Hrvatske zaklade za znanost u 2020. godini (str. 12.) u slučaju odlaska hrvatskih istraživača na radionice koje se održavaju u inozemstvu prihvatljivi su troškovi prijevoza i dnevnica. |
| P: 1. U uputama za prijavitelje navedeno je pod točkom 5.1. Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi stavka 3) OPREMA da je prihvatljiv trošak tekuće održavanje opreme (servis) a neprihvatljiv trošak terećenje punog troška servisa za opremu koja se nalazi na organizaciji. Moje pitanje je znači li to da svaki servis opreme koja se nalazi na organizaciji prijavitelja može biti samo djelomično pokriven iz sredstava projekta? Za koju opremu je onda prihvatljivo pokriti cijeli iznos servisa iz sredstava projekta? 2. Molim vas informaciju u koju kategoriju troska spada nabavka software-a za postojeći uređaj na instituciji prijavitelja? |
| O: 1. Točno. Trošak servisa opreme moguće je predvidjeti samo za opremu za koju je u obrascu – Potpora organizacije navedeno da će se koristiti za projektne aktivnosti. Za opremu nabavljenu sredstvima projekta moguće je planirati puni iznos troškova servisa. 2. Navedeni trošak moguće je navesti u okviru kategorije 1. Materijalni troškovi. |
| P: U Uputama za prijavitelje navedeno je da su troškovi servisa prihvatljivi isključivo za opremu navedenu u obrascu Potpora organizacije. U našem projektnom prijedlogu predviđeno je korištenje uređaja koji se nalaze na drugoj sastavnici Sveučilišta, u laboratoriju našeg suradnika na projektu. Navedeni uređaj je prijeko potreban za provođenje predviđenih aktivnosti te je planirana njegova upotreba tijekom sve 4 godine trajanja projekta. Budući da je uređaj velike vrijednosti I zahtijeva redovito održavanje I servisiranje, a ne možemo ga navesti u potpori organizacije jer je uređaj lociran na drugoj ustanovi, zanima me možemo li u financijskom planu predvidjeti servis navedenog uređaja? Je li u ovom slučaju prihvatljivo navesti uređaj u pismu namjere za sudjelovanje na projektu u kojem bi dekan druge institucije potvrdio podršku našem projektu u vidu angažmana suradnika s njegove institucije I dostupnosti navedenog uređaja? |
| O: Troškove servisa moguće je financirati samo za opremu koja je smještena na organizaciji na kojoj se provodi projekt. S obzirom na to da ovakva situacija nije uobičajena, opravdanost troška bit će predmet vrednovanja. |
| P: 1. U odgovorima na pitanja od 10.01.2020. stoji da je izrada mrežne stranice obaveza VP tijekom prve godine projekta. Može li se u financijskom planu predvidjeti taj trošak (pod primjerice diseminacija i suradnja) odnosno ukoliko ne može, može li se taj trošak pokriti iz posrednih troškova? 2. U odgovoru od 14.1. vezano za zapošljavanje piše da se doktorandi zapošljavaju na IP preko projekta „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti”. Iz Uputa i teksta natječaja za IP 20202-02 to nije jasno i eksplicitno navedeno. Ukoliko projekt razvoja karijera nije odobren za pojedinog IP znači li to da ne može zaposliti doktoranda i planirati plaću za doktoranda iz sredstava IP2020-02 nego da može planirati zaposliti samo poslijedoktorande? |
| O: 1. Prema uvjetima natječaja trošak izrade mrežne stranice nije prihvatljiv. Mrežna stranica projekta može biti u sklopu mrežne stranice organizacije. 2. Zapošljavanje doktoranda moguće je jedino u okviru natječaj „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ koji prati raspisivanje natječajnih rokova za istraživačke projekte te će biti raspisan nakon vrednovanja prijava ovogodišnjeg natječaja za istraživačke projekte. Odobrenje zapošljavanja doktoranda u okviru natječaja „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ predmet je vrednovanja. |
| P: Da li je moguće predvidjeti puni iznos bruto plaće za poslijedoktoranda ili suradnika kroz projekt i koliko dugo može biti zaposlen? |
| O: Natječajem je predviđeno financiranje bruto II plaće poslijedoktoranda, troškova prijevoza na posao i s posla te sredstva za ostale rashode za zaposlene. Pojedini poslijedoktorand može biti zaposlen na jednom HRZZ projektu najviše do dvije godine. Financiranje suradnika nije moguće. |
| P: Namjeravam prijaviti HRZZ istraživački projekt, s obzirom da bi dio terenskih istraživanja obuhvaćao i bušenje više plitkih 10-15 m bušotina, što znači i nešto veći trošak usluga u financijskom planu. U uputama piše da to može biti prihvatljiv trošak, ali može činiti samo manji dio financijskoga plana te se očekuje da projektne aktivnosti provode članovi istraživačke grupe. Za istraživanje bušenje i uzimanje neporemećenih uzoraka je krucijalno, a za njega moramo angažirati nekoga izvan istraživačke skupine, pa me zanima koliki najviši postotak mogu iznositi usluge? |
| O: Iznos potkategorije Usluga nije definiran natječajem. Ako je trošak usluge 35.000,00 kn ili veći potrebno je dostaviti tri ponude. Svi troškovi navedeni u Financijskom planu bit će predmet vrednovanja. |
| P1: Pod koju vrstu troška svrstati softver: 1.1 Troškovi istraživanja – Materijal ili 3.1 Nova oprema? U odgovorima objavljenim na Vašem webu našla sam da je softver za postojeći uređaj moguće navesti u okviru kategorije 1. Materijalni troškovi, ali mi iz tog nije jasno što je sa stand-alone aplikacijama / softverom za uređaj koji se planira nabaviti u okviru projektnog prijedloga. P2: U koju vrstu troška navesti godišnje održavanje softvera. |
| O1: Navedeni softver je moguće planirati i u okviru kategorije 3. Troškovi opreme. O2: Godišnje održavanje softvera navodi se pod Godišnjim održavanjem opreme. |
| P: Imam pitanje vezano uz sudjelovanje na konferencijama. Kako projekti s provedbom počinju 1.11.2020, može li u financijskom planu biti konferencija koja će se održati prije da se financije dodjele retroaktivno? Ako da, koji je minimalni datum za koji se to može? |
| O: Navedeno nije moguće. Prihvatljivi su troškovi projekta samo oni nastali od datuma početka do datuma završetka projekta. Nadalje, troškovi konferencija predviđeni su kako bi se na konferencijama predstavljali rezultati rada na projektu. |
| P: Prilikom ispunjavanja obrasca Financijski plan, moguće je navesti posredne troškove. Obzirom da planiramo imati posredne troškove u sva tri razdoblja trajanja projekta, je li potrebno za prvo razdoblje raspisati na što se točno odnose posredni troškovi ili je moguće navesti samo zbirni iznos? |
| O: Uz iznos posrednih troškova u Financijskom planu potrebno je, u opisu stavke, upisati vrste troškova na koje se odnosi navedeni iznos za svako razdoblje Posredne troškove, kao i ostale troškove, potrebno je pojasniti i u Prijavnom obrascu, dio f. Resursi. |
P1: Vezano uz posredne troškove:
U slučaju kada se traži više sredstava za materijalne troškove istraživanja, koliki broj istraživača se misli pod većom istraživačkom grupom (mislim na red veličine) jer to dosta ovisi o samom projektu i opsegu posla… |
| P1: Uredski materijal i izrada web stranice projekta nisu dopušteni troškovi. Posredni troškovi su iznimno prihvatljivi ako su nužni za provođenje projektnih aktivnosti i opravdani prirodom projekta te za njih postoji valjano obrazloženje i specifikacija. Ako je nužno i opravdano prirodom projekta, HRZZ može u određenim slučajevima odobriti pokrivanje nekih od navedenih troškova, međutim voditelj projekta za to mora dostaviti detaljno obrazloženje. Posredne troškove potrebno je specificirati, a prilikom izvještavanja dostaviti račune. P2: Gornja granica za nabavku pojedinačnog komada opreme je 400.000,00 kn. U financijskom planu projekta ukupan iznos kategorije Oprema ne smije prelaziti 500.000,00 kuna za istraživačke projekte. Za nabavu nove opreme ili nadogradnju postojeće opreme u vrijednosti većoj od 35.000,00 kn potrebno je dostaviti tri ponude. Broj istraživača u istraživačkoj grupi nije unaprijed definiran, on ovisi o znanstvenom području i stvarnim potrebama projekta te će biti predmet vrednovanja. |
| P: Zanima je li u slučaju održavanja radnog sastanka suradnicima izvan mjesta matične organizacije isplata dnevnica opravdan trošak ako je za radni sastanak organiziran ručak ili večera na trošak projekta. |
| O: U Uputama za prijavitelje na natječaje Hrvatske zaklade za znanost u 2020. godini na str. 14. navedeni su prihvatljivi troškovi potkategorije Radni sastanci za sve suradnike. Radni sastanci održavaju se na matičnoj organizaciji. |
| P: U sklopu istraživačkog projekta planiramo u dva navrata koristiti vanjsku uslugu za određene eksperimente jer je tako višestruko povoljnije nego da ih sami radimo. Oba puta je iznos 35000 kn. To je vrlo jedinstvena usluga te nije moguće pribaviti tri ponude. Da li je to prihvatljivo? |
| O: Ukoliko nije moguće dostaviti tri ponude treba priložiti pisanu izjavu i pismeno obrazložiti razlog. |
| P: U obrascu Financijski plan u kategoriji Troškovi istraživanja, potkategoriji Terenska istraživanja u uputi za popunjavanje stoji „Svako terensko istraživanje unosi se kao zasebna stavka, odredište, trajanje, broj suradnika koji idu na terensko istraživanje, troškovi koji se namjeravaju pokriti (npr. prijevoz, smještaj, dnevnice) unosi se zbirno za sve sudionik“. Terenska istraživanja koja će biti provođena u sklopu implementacije projekta koji prijavljujem bit će česta. Naime, radi se o istraživanju na moru, gdje će se barem 300 puta izaći osobnim automobilom i gumenom brodicom na terensko uzorkovanje morske vode na više od 10 lokacija istraživanja. Troškovi koji će nastati su gorivo za vanbrodski motor gumenog čamca te za korištenje osobnog (službenog) automobila. Unošenje svakog terenskog istraživanja, čija cijena neće prelaziti 200 kn po izlasku rezultiralo bi u prevelikom sadržaju obrasca Financijskog plana. S obzirom da se izlasci na teren po tipu mogu svrstati u nekoliko (4 ) kategorije mogu lij ja radi pojednostavljenja u financijski plan staviti troškove izlazaka na teren za svaku kategoriju pojedinačno po svakom razdoblju istraživanja? |
| O: Navedeno je moguće. |
| P: Vezano za natječaj IP_2020_02. Da li je pod troškovi opreme prihvatljivo pisati nabavku multikanalnih pipeta te pod Servisno održavanje opreme pisati kalibraciju pipeta, servisno održavanje laminara i termomiksera, a pod nadogradnju novi nastavak za rotor za centrifugu? Pošto je jedino sve sitna laboratorijska oprema (pipete, termomikser) da li je isto potrebno navoditi u obrazac Potpora organizacije. Isto tako, da li je potrebno u obrazac Potpora organizacije pisati nadogradnju centrifuge i servis laminara? |
| O: Navedeno je moguće planirati u okviru troškova kategorije 3. Oprema. U obrazac Potpora organizacije potrebno je navesti svu opremu za koju se planiraju troškovi nadogradnje i/ili servisa, kao i ostalu opremu (uključujući laboratorijsku opremu) koju će organizacija dati na korištenje projektnom timu. |
| P: Namjeravam prijaviti istraživački projekt na natječaj IP-2020-02. U projektu bi planirao dolazak suradnika iz inozemstva, člana istraživačkog tima, na našu instituciju u razdoblju duljem od 7 dana, što smatram neophodnim za provođenje određenih ključnih aktivnosti u okviru projekta. Troškove vezane uz njegov dolazak planiram uvrstiti pod troškove terenskog istraživanja. Inozemni suradnik o kojem je riječ izuzetan je znanstvenik-stručnjak s neusporedivim znanstvenim i tehničkim kompetencijama i iskustvom u području o kojem se radi a koje se ne mogu prenijeti na ostale članove tima iz RH standardnim komunikacijskim kanalima (e-mail, telefon, skype, itd.) već samo uz osobno sudjelovanje u praktičnoj izvedbi i to optimalno u vremenu duljem od 7 dana zbog same prirode istraživačkog eksperimenta u kojem je riječ. Mišljenja sam da bi u interesu znanstvene zajednice RH pa tako i HRZZ svakako bilo omogućiti takav način prenošenja znanstveno-stručno-tehničkih kompetencija na članove tima iz RH uz relativno niske troškove. U Uputama za prijavitelje na natječaje HRZZ u 2020 ne vidim administrativne prepreke za takvo planiranje troškova, pa vas molim za odgovor da li je troškove dolaska inozemnih članova tima moguće tretirati/planirati kao troškove terenskog istraživanja? |
| O: Dolazak suradnika iz inozemstva u svrhu provedbe ključnih aktivnosti na projektu moguće je planirati u okviru kategorije Troškovi istraživanja, potkategorije Istraživačkih radionica s članovima istraživačke grupe (do 7 dana) ili u okviru terenskog istraživanja. |
| P: U provođenju predloženog projekta sudjelovalo bi više institucija, a svaka od njih bi pokrila jedno geografsko područje jer bi se zbog tipa projekta istraživanja provodila na više lokacija u Hrvatskoj. Za odlaske na teren, otprilike 20 km po izlasku koristili bi se službeni i/ili privatni automobili, ovisno čime projektni partner raspolaže. Moje prvo pitanje je može li se suradniku iz druge institucije isplatiti korištenje automobila po principu 2 kn po prijeđenom kilometru neovisno koristi li službeni ili osobni automobil? Drugo pitanje je kako prijaviti trošak korištenja čamca s vanbrodskim motorom kojim se izlazi na teren (samo prijavitelj projekta), je li moguće prijaviti potrošeno gorivo s obzirom da se zna prosječna potrošnja po satu rada? |
| O: 1. Isplata troška od 2 kn po km odnosi se isključivo za osobne automobile. 2. Za navedeni trošak potrebno je dostaviti račun za potrošeno gorivo koji mora glasiti na organizaciju voditelja projekta. |
| P: Poštovani, u uputama je navedeno da se stavke potkategorija u financijskom planu trebaju povezati s ostvarenim rezultatima iz Obrasca radni plan. S obzirom da će se neke rezultate u projektu koji prijavljujem ostvarivati parcijalno (npr. ako su vezani za period jedne turističke sezone) tijekom više razdoblja, i treba ih u više razdoblja navesti kao ostvareni rezultat (npr. “Obrađeni rezultati istraživanja provođenih u prvoj sezoni”) moje je pitanje treba li upisati poveznicu smo završnog rezultata ili svakog rezultata (parcijalnog) upisanog u radni plan? Moje drugo pitanje je postoji li ograničenje broja poveznica po jednoj stavci podkategorije? |
| O: U Obrascu radni plan potrebno je obrazložiti i povezati tražena sredstva za ključne istraživačke aktivnosti koristeći oznake iz financijskog plana na način da se povezuju s planiranim rezultatima. Ukoliko u radnom planu postoji više rezultata za istu istraživačku aktivnost, potrebno je svaki od navedenih rezultata povezati s planiranim troškovima u financijskom planu. Navedeno ograničenje ne postoji. |
