Istraživanja u sklopu izrade doktorskog rada usredotočena su na moguće genotoksične učinke niskih doza često korištenih pesticida na genetički materijal stanica sisavaca. Povećana izloženost ljudske populacije pesticidima tijekom njihove proizvodnje, primjene ili stanovanja u blizini obradivih površina, povezana je s povećanjem pojavnosti različitih bolesti, posebice leukemija i limfoma. Istovremeno, u današnje vrijeme pristupa se razvitku novih, ‚zelenih’ aktivnih pesticidnih tvari temeljenih na spojevima koje biljke same sintetiziraju, a pokazuju insekticidno ili herbicidno djelovanje, poput piretroida, neonikotinoida odnosno alelopatskih triketona. Ispitivanjima u uvjetima in vitro uzorke ljudske krvi izlažemo niskim koncentracijama insekticida klorpirifosa, imidakloprida i α-cipermetrina, odnosno herbicida glifosata, terbutilazina i tembotriona. Tehnikom alkalnog komet testa ispitujemo njihovu sposobnost izazivanja primarnih oštećenja molekule DNA, dok se proširenim mikronukleus testom otkriva mogući utjecaj na indukciju mikronukleusa, jezgrenih pupova i nukleoplazmatskih mostova koji nastaju kao posljedica numeričkih i/ili strukturnih aberacija kromosoma. Nadopunom navedene tehnike flourescencijskom hibridizacijom in situ za kromosome biljege 18, 9, X i Y procjenjujemo dolazi li djelovanjem pesticida do pogrešaka u razdiobi kromatida u anafazi i, posljedično, do aneuploidije kao biljega u malignim stanicama. U ispitivanjima u uvjetima in vivo laboratorijske štakorice ćemo izlagati niskim dozama tembotriona i α-cipermetrina tijekom graviditeta i dojenja, te će se primjenom alkalnog komet testa na leukocitima i stanicama jetre mladunaca procijeniti djeluju li pesticidi genotoksičbo posrednim izlaganjem preko placente ili dojenjem. Navedena istraživanja doprinijeti će razumijevanju štetnih učinaka aktivnih pesticidnih tvari s kojima ljudska populacija svakodnevno dolazi u doticaj te spoznaji postoji li razlika u učinku između konvencionalnih i ‚zelenih’ djelatnih tvari.