Maligni melanom jedan je od najagresivnijih tumora u ljudi. Saznanja o molekularnoj pozadini bolesti i identifikacija signalnih puteva ključnih za razvoj melanoma dovela su do otkrića novih terapija. Međutim, unatoč velikom napretku u liječenju ove bolesti, melanom je i dalje jedan od tumora koji pokazuju najveću otpornost na lijekove. Novi molekularni pristupi liječenju te bolje razumijevanje mehanizama otpornosti na terapiju ključni su za buduće kliničke pristupe. Upravo zbog tih razloga, cilj istraživanja doktorandice Martine Radić otkriti je još nepoznate razloge otpornosti melanoma na liječenje inhibitorom proteina BRAF, vemurfenibom, te istražiti je li funkcija divljeg tipa proteina p53 u metastatskom melanomu izmijenjena zbog interakcija s nekim drugim proteinima. Istraživanja provodi na staničnim linijama melanoma koje izražavaju divlji tip proteina p53 i mutirani protein BRAF. Višemjesečnim tretmanom vemurafenibom uzgojila je podlinije staničnih linija melanoma A375M i WM793B otporne na vemurafenib te ih okarakterizirala. Interakacije divljeg tipa proteina p53 sa članovima obitelji proteina p53, NME i GLI analizirat će metodom koimunoprecipitacije. Nakon određivanja potencijalnih proteinskih partnera, promatrat će njihovu kolokalizaciju metodom live cell imaging te potvrditi i kvantificirati identificirane interakcije pomoću metoda napredne konfokalne mikroskopije FRET/FLIM. Ovo istraživanje izrađuju se u sklopu projekta HrZZ: „Otkrivanje novih proteinskih interakcija kao podloga za nove pristupe liječenju melanoma čovjeka – ProNetMel” (voditeljica projekta dr. sc. Neda Slade).