Doktorsko istraživanje pokušava odgovoriti na pitanje može li sustav potpora za djecu u Hrvatskoj u svom djelokrugu odgovoriti na gospodarske, socijalne, demografske i fiskalne izazove i je li moguće osmisliti uspješniji sustav. Kako bi se došlo do odgovora provela se analiza sustava potpora prisutnih u različitim europskim zemljama – Grčkoj, Njemačkoj Slovačkoj, Švedskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Hrvatskoj.

Cilj je istraživanja spoznati utjecaj obiteljske politike na blagostanje obitelji s djecom, u predstavnicama različitih tipova države blagostanja, obuhvatom široke grupe pokazatelja. Primjenom mikrosimulacijskog modela EUROMOD te matematičkim i statističkim izračunima analiziraju se siromaštvo i dohodovna nejednakost te pokrivenost troškova uzdržavanja djece. Doprinos istraživanja je i izračun novčane premije za djecu (za prvo, drugo, treće i četvrto dijete) i utvrđivanje njenih odrednica. Komparativnom analizom različitih tipova države blagostanja doneseni su novi zaključci i provjereni zaključci starih istraživanja te se dobila šira sliku utjecaja obiteljske politike na blagostanje obitelji.

Istraživanje je od posebnog interesa za hrvatsku znanost i obiteljsku politiku. Pažljiva analiza hrvatskog sustava potpora za djecu ukazala je na potencijalne nedostatke postojećeg sustava i prva je ex-post analiza nedavne promjene doplatka za djecu. Primjenom metoda uvoza obiteljskih politika iz drugih zemalja u Hrvatsku, kreirano je pet alternativnih scenarija koji mogu poslužiti kao smjernice kreatorima javnih politika u Hrvatskoj, ali i drugim državama sličnih obilježja s ciljem poboljšanja blagostanja obitelji s djecom te s uvidom o utjecaju na siromaštvo i nejednakost.