U ovoj disertaciji iznose se rezultati višegodišnjih (terenskih) istraživanja glazbenih arhivskih zbirki, pohranjenih u crkvenim, privatnim i javnim institucijama dvaju urbanih središta otoka Hvara: gradu Hvaru (Kaptolski arhiv, kor crkve Franjevačkog samostana, Muzej hvarske baštine, privatni arhiv obitelji Machiedo) i Starome Gradu (Arhiv Dominikanskog samostana, privatni arhiv obitelji Politeo). Budući da većina tamošnjih glazbenih izvora do sada nije bila istražena niti evidentirana, preduvjet za daljnje ekspertize bilo je fizičko sređivanje građe i izrada tematskih kataloga obrađenih rukopisnih i tiskanih muzikalija, koji su u sažetoj (tabličnoj) formi priloženi ovom radu. Tablični prikazi u kontekstu ove disertacije imaju dvojaku funkciju. Oni su s jedne strane rezultat iscrpnog rada na sređivanju i katalogizaciji glazbenih zbirki Hvara i Staroga Grada per se, kojim je konačno taksativno objelodanjena kvantiteta i kvaliteta duhovne i svjetovne umjetničke glazbe kakva se njegovala u prošlosti dvaju otočnih urbanih središta u vremenskom rasponu od 17. do početka 20. stoljeća. S druge strane, služili su i kao temeljno polazište i ključna referenca za prvi dio radnje, odnosno poglavlja u kojima se iznosi analitički osvrt na strukturu i sadržaj hvarskih i starogradskih glazbenih zbirki, kao korak dalje u rasvjetljavanju nekadašnjeg glazbenog repertoara i uopće glazbenog života na otoku. Podaci crpljeni iz prethodno sistematiziranih glazbenih izvora pokušali su se interpretirati u okviru društvenog, kulturnog i političkog konteksta razdoblja na koje se odnose, kako bi se rasvijetlila umjetnička glazbena prošlost otoka te pružile nove spoznaje o različitim slojevima egzistiranja glazbe (u sklopu crkvenih obreda te u svjetovnim okvirima), aktivnim glazbenicima (skladateljima, kapelnicima, izvođačima), praksi privatnog i javnog muziciranja te dostupnome repertoaru i uvriježenim glazbenim oblicima.