Doktorandica Anita Adamić Hadžić će bioarheološkom analizom 1582 ljudska kostura s  ukupno 17 arheoloških nalazišta koja se datiraju od 9. do 18. stoljeća pratiti utjecaj fizičkih trauma na kvalitetu života ljudi iz triju uzoraka: predosmanskog (populacija s područja Hrvatske iz razdoblja od 9. do 14. stoljeća), osmanskog (populacija s područja Hrvatske iz razdoblja od 15. do 16. stoljeća) i vlaškog uzorka (vlaška populacija s područja Hrvatske iz razdoblja od 16. do 18. stoljeća). Kako bi razlikovala traume nastale uslijed namjernog nasiljem i nesretnog slučaja, prikupljat će podatke za antemortalne traume (traume koje nastaju prije smrti) i perimortalne traume (traume koje nastaju u trenutku smrti ili oko njega) za kompletni kostur, pojedinačne duge kosti, lubanju i anatomske regije tijela. Dodatno će prikupljati i podatke za iščašenja zglobova, traumatski myositis ossificans i osteochondritis dissecans. Dobivene rezultate za uzorke će međusobno komparirati kako bi se dobila temporalna slika promjena u učestalostima i distribuciji trauma koje prate dolazak Osmanlija na područje Hrvatske. Za očekivati je da će perimortalne traume kao i traume nastale uslijed namjernog nasilja značajno porasti u vrijeme osmanskih osvajanja uslijed konstantnih upada akindžija i martologa na teritorije nezaštićenih ruralnih zajednica. Također je za očekivati da će obiteljsko nasilje nad ženama i djecom biti u porastu u vrijeme ratnih osvajanja kao što su zabilježile brojne inozemne studije. Kod trauma nastalih uslijed nesretnih slučajeva, za očekivati je da između uzoraka neće biti većih fluktuacija s obzirom da su populacije iz sva tri uzorka strategiju preživljavanja bazirale na nekoj vrsti poljoprivrede.