ANAMARIJA PETER

Energetska i funkcionalna vrijednost stranih invazivnih biljnih vrsta na području Žumberačkog gorja

U Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske biomasa ima istaknuto mjesto kao obnovljivi izvor energije od kojega se u bližoj budućnosti očekuje značajan doprinos. Razvoj tehnologije u energetskom sektoru pruža mogućnosti šireg korištenja biomase i doprinosi ideji zamjene fosilnih goriva, kao primarne energije, biomasom.

Strane invazivne biljne vrste uz brojne negativne ekološke, zdravstvene i ekonomske posljedice jedan su od najvećih izazova zaštite prirode u svijetu. Vrlo često predstavljaju dominantu vrstu na marginalnim i zapuštenim tlima, čiji broj se povećava iz godine u godinu. Posljednjih je desetljeća njihovo širenje povećano trgovinom, turizmom i putovanjima te flora Hrvatske trenutačno broji 77 takvih vrsta. Svojim agresivnim širenjem invazivne vrste predstavljaju opasnost za bioraznolikost, očuvanje autohtonih vrsta kao i cjelokupnih ekosustava. Prilagodbom i nadogradnjom postojećih mjera kontrole stranih invazivnih biljnih vrsta, moglo bi se njima upravljati na održiv način.

Trenutačno ne postoje podaci o mogućnosti korištenja biomase koja preostaje nakon krčenja ili mehaničkog uklanjanja invazivnih vrsta sa zapuštenih tala. Takvu vrstu biomase nije preporučljivo zaoravati ili kompostirati, zbog mogućeg daljnjeg nekontroliranog širenja vegetativnim putem. Korištenje biomase invazivnih vrsta imalo bi nebrojene prednosti. Krčenje i održavanje zapuštenih tala, povećanje udjela proizvodnje obnovljive energije, smanjenje emisija stakleničkih plinova, smanjenje štetnog utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš samo su neke od njih.

Stoga je osnovni cilj ovog istraživanja uz inventarizaciju dominantnih stranih invazivnih biljnih vrsta sa područja Žumberačkog gorja provjeriti njihovu funkcionalnu i energetsku vrijednost. Funkcionalna vrijednost ukazat će mogu li se navedene sirovine dodatno iskoristiti kao izvori široko primjenjivih fitonutrijenata, prije krajnjeg korištenja u energetske svrhe, što bi doprinijelo daljnjoj upotrebi navedenih vrsta za proizvodnju “zelene” energije.

Mentor: prof. dr. sc. Neven Voća (Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet)

Natječajni rok: DOK-2018-01

Sufinanciranje projekta: Zbrinjavanje mulja kroz proizvodnju energetskih kultura (Mud4BioEnergy)

Anamarija Peter rođena je 1993. godine u Čakovcu. Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja u Čakovcu upisala je preddiplomski studij sanitarnog inženjerstva pri Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, gdje je diplomirala 2017. godine. Iste godine diplomirala je i na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Agroekologija: Mikrobna biotehnologija u poljoprivredi. U rujnu 2018. godine zaposlena je na istom Fakultetu na radnom mjestu asistenta na projektu (doktorand) na Zavodu za poljoprivrednu tehnologiju, skladištenje i transport u sklopu „Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ Hrvatske zaklade za znanost. Dosad je kao autor ili koautor objavila nekoliko znanstvenih radova te je sudjelovala na nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.