U Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske biomasa ima istaknuto mjesto kao obnovljivi izvor energije od kojega se u bližoj budućnosti očekuje značajan doprinos. Razvoj tehnologije u energetskom sektoru pruža mogućnosti šireg korištenja biomase i doprinosi ideji zamjene fosilnih goriva, kao primarne energije, biomasom.

Strane invazivne biljne vrste uz brojne negativne ekološke, zdravstvene i ekonomske posljedice jedan su od najvećih izazova zaštite prirode u svijetu. Vrlo često predstavljaju dominantu vrstu na marginalnim i zapuštenim tlima, čiji broj se povećava iz godine u godinu. Posljednjih je desetljeća njihovo širenje povećano trgovinom, turizmom i putovanjima te flora Hrvatske trenutačno broji 77 takvih vrsta. Svojim agresivnim širenjem invazivne vrste predstavljaju opasnost za bioraznolikost, očuvanje autohtonih vrsta kao i cjelokupnih ekosustava. Prilagodbom i nadogradnjom postojećih mjera kontrole stranih invazivnih biljnih vrsta, moglo bi se njima upravljati na održiv način.

Trenutačno ne postoje podaci o mogućnosti korištenja biomase koja preostaje nakon krčenja ili mehaničkog uklanjanja invazivnih vrsta sa zapuštenih tala. Takvu vrstu biomase nije preporučljivo zaoravati ili kompostirati, zbog mogućeg daljnjeg nekontroliranog širenja vegetativnim putem. Korištenje biomase invazivnih vrsta imalo bi nebrojene prednosti. Krčenje i održavanje zapuštenih tala, povećanje udjela proizvodnje obnovljive energije, smanjenje emisija stakleničkih plinova, smanjenje štetnog utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš samo su neke od njih.

Stoga je osnovni cilj ovog istraživanja uz inventarizaciju dominantnih stranih invazivnih biljnih vrsta sa područja Žumberačkog gorja provjeriti njihovu funkcionalnu i energetsku vrijednost. Funkcionalna vrijednost ukazat će mogu li se navedene sirovine dodatno iskoristiti kao izvori široko primjenjivih fitonutrijenata, prije krajnjeg korištenja u energetske svrhe, što bi doprinijelo daljnjoj upotrebi navedenih vrsta za proizvodnju “zelene” energije.