Odgovori na upite PZS 2019

Odgovori na upite objavljivat će se jednom tjedno. U slučaju da se zaprimi više upita jednakog sadržaja, odgovor će biti objavljen samo jednom.

Napomena: upiti se zaprimaju do 21. 2. 2019. Nakon toga datuma zaprimat će se isključivo upiti vezani uz ispunjavanje projektne prijave u EPP sustavu na adresu e-pošte epp@hrzz.hr.

Uvjeti natječaja

Suvoditelj

Podnositelj

Suradnici

Partnerske organizacije

Zapošljavanje doktoranada i poslijedoktoranada

Prihvatljivost troškova

Natječajna dokumentacija

EPP sustav


Uvjeti natječaja

22. 2. 2019.

1. Ako je indikativni rok za početak projekta kraj ove godine, a najkasniji rok za završetak u svibnju 2020. da li to znači da projekt zapravo ne može trajati pune 4 godine?
Da, projekti mogu trajati najdulje 44 mjeseca.
 
2. Da li će ove godine ili iduće biti ponovo ovakav Natječaj?
Tekući natječaj se financira putem Europskog socijalnog fonda kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Dodjela sredstava putem ovog OP-a završava s 2020. godinom te je planirano raspisivanje samo jednoga natječaja ove vrste.

13. 2. 2019.

1. Sukladno Uputama za prijavu na natječaj Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“ u točki  5.1. stoji kako podnositelj mora imati relevantne publikacije, a isto se traži i u Obrascu za životopis pod točkom 5. Najvažnije publikacije s recenzijom u zadnjih 5 godina, te se traži 10 radova.  Da li je važno gdje su radovi voditelja i suvoditelja objavljeni i/ili indeksirani (npr. WoS, Scopus, Core Collection), te njihova kategorizacija (znanstveni, stručni, A1, A2 i slično).
Mjesto objavljivanja i indeksiranja te kategorizacija časopisa imaju ulogu pri vrednovanju, ali se razlikuju u različitim znanstvenim područjima i poljima. Procjenu relevantnosti navedenih publikacija za svaki će projektni prijedlog donijeti vrednovatelji iz toga polja, vodeći računa o specifičnostima polja.

2. Hrvatski znanstvenik u dijaspori ne zastupa samo svoje interese nego i interese institucije na kojoj je zaposlen. Ako projekt rezultira tehničkim rješenjem koje se može patentirati, na koji način i u kojem trenutku treba regulirati patentna prava institucije voditelja u Hrvatskoj i institucije suvoditelja u inozemstvu koje sudjeluju u projektu? Je li to prepušteno sporazumu između institucija koje one same sastavljaju i potpisuju prije, tijekom ili nakon završetka projekta ili sami projekt zbog izvora financiranja u Hrvatskoj i naglaska na istraživanjima koja stvaraju nove vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu automatski pretpostavlja da patentna prava mogu isključivo pripasti hrvatskoj instituciji, a autori patenta mogu biti s obje institucije?
U slučaju da projekt rezultira izumom, patentom, odnosno bilo kojim drugim oblikom prava intelektualnog vlasništva, otkrićem ili proizvodom koji ima potencijalnu komercijalnu vrijednost, kao i u slučaju da se utvrdi mogućnost komercijalizacije rezultata projekta, voditelj projekta i matična organizacija obvezuju se o tome pravodobno i bez odgode obavijestiti HRZZ. Daljnje postupanje regulirat će se u dogovoru s HRZZ-om, a sukladno zakonskim odredbama iz područja intelektualnog vlasništva.

3. Počeo sam unos prijave projekta kroz natječaj Znanstvena suradnja. Koliko sam shvatio, projekti bi mogli početi već 1.10. ove godine. Pod pretpostavkom da je to tako i da bi mogli završiti 31.5.2023. godine, ja sam izračunao da bi mi projekt trajao 44 mjeseca, no u EPP sustavu je ograničenje trajanja projekta postavljeno na 43 mjeseca. Može pomoć?
Pogreška je ispravljena te je u EPP sustavu kontrola promijenjena s 43 na 44 mjeseca.

4. Molim da pojasnite pitanja vezana za 4b. (iz Uputa) Vlasnička struktura, obveze i prava intelektualnog vlasništva (IPR) vezana za projektni prijedlog. Što se pod time točno podrazumijeva, te u kojoj mjeri Zaklada zadržava pravo na sudjelovanje u raspodjeli eventualne dobiti u slučaju komercijalizacije proizvoda, patenata....? Da li Zaklada pod tim pitanjem već ima neke zakonske okvire (udjele) ili ?
HRZZ zadržava pravo na sudjelovanje u raspodjeli dobiti u slučaju komercijalizacije intelektualnih tvorevina koje su nastale kao rezultat provođenja projekta. U tu se svrhu sklapa poseban ugovor u kojem će biti detaljnije razrađene sve odredbe o intelektualnom vlasništvu o čemu temeljem dostavljene dokumentacije i mišljenja vrednovatelja odluku donosi Upravni odbor HRZZ-a. U Ugovor o dodjeli sredstava bit će uključene odredbe Pravilnika o upravljanju rezultatima znanstvenih projekata koji su prikladni za zaštitu pravima intelektualnog vlasništva (http://www.hrzz.hr/UserDocsImages/Pravilnik%20o%20upravljanju%20rezultatima%20znanstvenih%20projekata.pdf).

6. 2 2019.

1. Ukoliko je provjerom baze članova panela utvrđeno da je član panela osoba koja planira prijaviti projekt, koja je procedura za izuzeće tog člana iz panela koji je uključen u odlučivanje o projektnim prijedlozima?
 
2. Koji će paneli sudjelovati u odabiru ovih projekta? Isti koji su bili za IP projekte 2018?
 
Za Program „Znanstvena suradnja“ formirat će se novi paneli, stoga članovi ostalih panela HRZZ-a nisu u sukobu interesa ako se prijavljuju na ovaj natječaj.
 
3. S obzirom da projekti s natjecajnog roka IP-09-2014 završavaju u razdoblju od lipnja do listopada 2019., Zaklada bi trebala omoguciti prijavu svim voditeljima/suradnicima tog natjecajnog roka. Odredivanjem datuma 31.8.2019. kao roka, koji neke iskljucuje a neke ne, stavlja se neke istrazivace u nepovoljniji polozaj.
 
4. Obzirom da sam suradnik na projektu IP-2014-09 koji završava 30.09.2019.  a u uputama za Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“ navodite...... Vezano uz pravilo o mogućem sudjelovanju na najviše dva projekta istovremeno i dalje vrijedi iznimka za projekte koji završavaju u 2019. godini uz izmjenu datuma završetka provedbe s 30. lipnja 2019. godine na 31. kolovoza 2019. godine.......
zanima me da li to znači da se ja ne mogu prijaviti na taj projekt (iako je riječ o istoj seriji projekata IP-2014-09 ...31. kolovoza 2019....samo je ugovor potpisan mjesec dana kasnije).
 I ono što me još više brine da li će to značiti da i u najavljenom natječaju za nove istraživačke projekte (veljača 2019) će biti stavljen isti limitirajući mjesec iako su to isti projekti IP-2014-09 samo potpisani s razlikom od 30 dana, te ja neću imati mogućnost prijave.
 
Datum 31. 8. 2019. određen je prema predviđenom trajanju evaluacije projektnih prijedloga prijavljenih na Program „Znanstvena suradnja“, odnosno prema predviđenom početku financiranja projekata (rujan/listopad 2019. godine).
U jednom je trenutku moguće imati dvije uloge na projektima HRZZ-a (u što se ne računaju uloge koje završavaju do 31. 8. 2019. godine jer do tada neće početi projekti financirani u okviru Programa „Znanstvena suradnja“.
Za natječaje „Istraživački projekti“ i „Uspostavni istraživački projekti“ ograničenja će biti posebno određena, neovisno o ograničenjima i rokovima na Programu „Znanstvena suradnja“.
 
5. Da li je potrebno da iznosi u financijskom planu svake od tri godine budu približno jednaki?
Ne, iznosi trebaju odgovarati stvarnim potrebama.


29. 1. 2019.

1. Smije li projekt biti interdisciplinaran ili mora biti strogo vezan uz jedno znanstveno područje/polje?
Projekt smije biti interdisciplinaran.
 
2. Može li zahtjev za natječaj podnijeti osoba zaposlena primjerice pri znanstvenom institutu koja će u projektu surađivati s doktorandima? 
Podnositelj projektne prijave na Program „Znanstvena suradnja“ mora biti osoba koja je u stalnom radnom odnosu na javnom sveučilištu, javnom znanstvenom institutu u Republici Hrvatskoj te na drugim pravnim osobama koje obavljaju znanstvenu djelatnost, upisane su u Upisnik znanstvenih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

3. Prema uvjetima natječaja u vrijeme otvaranja Natječaja podnositelj može biti voditelj, suvoditelj ili suradnik2 na najviše jednom UKF ili HRZZ projektu koji je u tijeku.
Dok u vasem odgovoru stoji da se uvjet sudjelovanja na projektima odnosi na trenutak prijave na natjecaj:
1.. Voditelj sam projekta HRZZ IP-2018-01 i suradnik na projektu IP-2014-09 koji zavrsava 31.10.2019. godine. S obzirom da projekt do tada jos nece zapoceti mogu li se javiti na natjecaj.
U trenutku prijave na natječaj podnositelj i svi članovi tima moraju imati najmanje jednu slobodnu ulogu. Tu ne ulaze projekti koji završavaju do 31. 8. 2019. godine. Kako biste se mogli prijaviti, trebali biste osloboditi jednu ulogu.
Provjeru o zadovoljenju uvjeta automatski vrši EPP sustav kod prijave projektnoga prijedloga, odnosno kod unosa suradnika u sustav.
 
4. je li dozvoljeni prijaviti prijedlog projekta na istu temu, temeljen na sličnom planu eksperimenata, za ovaj natječaj Znanstvena suradnja, te na natječaj za Istraživačke projekte koji će se otvoriti u veljači 2019. god., naravno, uz uvjet da se u konačnici prihvati financiranje iz samo jednog izvora. 
S obzirom na to da se radi o dva natječaja HRZZ-a, potrebno je prijaviti različite projektne prijedloge te treba biti jasno da se radi o dvama različitim istraživanjima i troškovi se moraju razlikovati.

23. 1. 2019.

1. Je li za prijavu potrebno biti prijavljen u bazi podataka CROSBI i/ ili na Google Scholar-u? Ako da, trebaju li svi suradnici biti prijavljeni?
Potrebno je navesti CROSBI i/ili Google Scholar profil svih znanstvenika koji ga imaju kako bi se mogla utvrditi njihova znanstvena produktivnost. Nije nužno otvarati profil za članove tima (npr. doktorande) koji ga nemaju.

2. Zanima me da li mozda znate da li će se ovakav natječaj ponoviti iduće godine, ili je trenutno otvoreni natječaj jedini takvog profila u planu za razdoblje do 2021. godine?
Tekući natječaj se financira putem Europskog socijalnog fonda kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Dodjela sredstava putem ovog OP-a završava s 2020. godinom te je planirano raspisivanje samo jednoga natječaja ove vrste.

16. 1. 2019.

1. Da li se ovim projektom trazi od domace institucije koja je zaduzena za vodjenje projekta sudjelovanje u financiranju projekta u ukupnom iznosu od 15% kao sto je to npr. bio slucaj sa posljednjim Istrazivackim i Uspostavnim projektima HRZZ-a?
Ne, u Programu „Znanstvena suradnja“ ne traži se sufinanciranje matične organizacije.

11. 1. 2019.

1. Trenutno sam suradnik na 2 (dva) HRZZ projekta, IP-09-2014 i UIP-2017-05.
Moje aktivnosti na IP-09-2014 predviđene su u prve tri godine projekta, odnosno moje aktivno sudjelovanje na projektu završilo je u prosincu 2018.
Mogu li se prijaviti na otvoreni natječaj Znanstvena suradnja?
Jedan znanstvenik može biti u statusu voditelja i/ili suradnika na najviše dva HRZZ projekta koji su u tijeku. Stoga, da biste mogli prijaviti projektni prijedlog na ovaj natječaj, trebali biste se isključiti s jednog od navedenih projekata.

14. 12. 2018.
 
1. Da li novozaposleni doktorandi mogu ostvariti mobilnost u privatnom laboratoriju potencijalnog suvoditelja u inozemstvu (potencijalni suvoditelj je vlasnik laboratorija, hrvatski je državljanin i ima znanstveni broj)  ili to mora biti isključivo javna institucija?
Natječajem nije propisano da organizacija suvoditelja mora biti javna znanstvena organizacija, stoga je njegova organizacija zaposlenja prihvatljiva za ostvarivanje mobilnosti.
 
2. Zanima me dali će cijelim budžetom upravljati samo hrvatska institucija i njoj će biti isplaćen cijeli iznos budžeta ili će dio budžeta biti isplaćen i inozemnoj instituciji za pokrivanje troškova njihovog sudjelovanja u projektu?
Cjelokupni se iznos financiranja dodjeljuje hrvatskoj organizaciji na kojoj je zaposlen voditelj te voditelj raspolaže sredstvima sukladno prihvaćenom financijskom planu. Sredstva se ne prebacuju stranoj organizaciji nego matična organizacija voditelja raspolaže ukupno dodijeljenim sredstvima i snosi odgovornost za njihovo trošenje.

Suvoditelj

22. 2. 2019.

1. My potential project co-leader has a work agreement to the end of 2020, but her employment has been continually extended for 5-7 year intervals for the last decade.  she now has grants which extend past her contract date ending in 2021 which means she will surely have her contract extended for an additional 5-7 years. this type of employment model is typical for Australia and many other western countries. my question is can she be a co-leader on the grant application and what type of document she needs to upload regarding her employment status.
It is obligatory for a co-leader to be employed for the entire duration of the project. It should be clear from his employment contract or confirmation which is attached to the project proposal.
 
2. Da li Natječaj obuhvaća i dijasporu iz BiH, SAD, Kanade i Njemačke?
Da.

19. 2. 2019.

1. Kojom točno dokumentacijom potencijalni suvoditelj projekta „Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori 'ZNANSTVENA SURADNJA'“  dokazuje svoje državljanstvo? Je li to domovnica ili je potrebo nešto drugo? Dodatno, smije li suvoditelj projekta biti hrvatskog državljanstva, ali neke druge nacionalnosti?
Za dokazivanje državljanstva prihvatljivi su važeća hrvatska osobna iskaznica, putovnica, domovnica ili vojna knjižica. Suvoditelj može biti hrvatskog državljanstva, a druge nacionalnosti.
 
2. Dali suvoditelj projekta (znanstvenik hrvatskog državljanstva ili nacionalnosti koji živi i radi u inozemstvu) mora biti zaposlen u stalnom radnom odnosu na stranoj instituciji ili moze biti zaposlen i na odredjeno radno vrijeme?
Suvoditelj ne mora biti u stalnom radnom odnosu, ali mora biti zaposlen za cijelo vrijeme trajanja projekta.
 
3. PODNOSITELJ projektnog prijedloga mora u projekt ukljuciti zapošljavanje novih znanstvenika (najmanje dva znanstvenika od kojih jedan mora biti doktorand, a ostali doktorandi ili poslijedoktorandi). Dali i Co-leader organizacija moze predvidjeti u projektu zaposljevanje znanstvenika ili se mogu zaposliti samo znanstvenici iz hrvatske? Konketno, dali znanstvenik co-leader moze pomocu ovog projekta osigurati svoje samozaposljavanje?
Svi se mladi znanstvenici zapošljavaju isključivo na organizaciju voditelja projekta te je predviđeno zapošljavanje isključivo doktoranada i poslijedoktoranada, stoga nije moguće financiranje plaće suvoditelja.

13. 2. 2019.

1. Zanima me koju dokumentaciju moram priloziti za prijavu na natjecaj „Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja““ (http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=2526) u svrhu dokazivanja drzavljanstva. Moram li popuniti prijavni obrazac uz navedene dokumente (http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/novost/679/potvrda-o-pripadnosti-hrvatskom-narodu-potrebna-za-prijavu-na-natjecaj-program-suradnje-s-hrvatskim-znanstvenicima-u-dijaspori) ili je kopija putovnice (domovnice) dovoljna kao dokaz o hrvatskom drzavljanstvu?
Ukoliko je potrebno popuniti obrazac, kome ga treba poslati? Je li moguce to napraviti putem maila (sa skeniranim dokumentima u prilogu) ili je potrebno slati postom na neku adresu (ili je mozda dovoljno dostaviti u hrvatski konzularni ured u Becu)?
Kopija važeće hrvatske putovnice ili domovnice predstavlja dovoljan dokaz za državljanstvo, stoga u tom slučaju nije potrebno ishoditi potvrdu Ureda za Hrvate izvan RH.

2. Suvoditelj je hrvatski državljanin i ima hrvatsku putovnicu koja je istekla prije 10 godina.  Može li ta putovnica biti dokaz o državljanstu?  Domovnicu ima, ali mu je trenutno teško dostupna.
Kako bi putovnica mogla biti smatrana dokazom o državljanstvu, mora biti važeća. Možete zatražiti izdavanje potvrde o pripadnosti hrvatskom narodu, procedura je opisana ovdje: http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=2562.

3. Za suvoditelja je potrebno je priložiti potvrdu o zaposlenju, pretpostavljam na engleskom. Postoji li neki propisani oblik ove potvrde? Da li je umjesto potvrde dovoljno da u obrascu Letter_of_Commitment_Co-leader_Organization, bude ekplicitno potvrđeno da je suvoditelj zaposlen na svojoj instituciji za čitavo vrijeme trajanja projekta?
Ne postoji propisani oblik potvrde. Potvrda treba biti zaseban dokument.

4. Namjera mi je prijaviti se kao Co-leader unutar natjecaja "Znanstvena suradnja".
Htjela bih tocno znati koji je dokument potreban kao dokaz drzavljanstva
- npr. fotokopija putovnice, izvadak iz matice rodenih, domovnica?
Stupila sam u kontakt sa Sredisnjim drzavnim uredom za Hrvate izvan R. Hrvarske, no rekli su mi da se za tu informaciju ipak trebam obratiti Vasem uredu.
Takoder, registrirala sam se unutar sistema EPP. Unutra izbornika "Obrazovanje" trazi se maticni broj znanstvenika, te bih htjela znati o kakvom se broju tocno radi. Da li bi u mom slucaju ORCID ID odgovarao maticnom broju znanstvenika? U protivnom, molila bih Vas da me uputite kako bih mogla dobiti maticni broj znanstvenika.
Kopija važeće putovnice ili kopija domovnice predstavljaju dovoljan dokaz za državljanstvo. U polje „matični broj znanstvenika“ upišite „-“.

6. 2. 2019.

1. Molim Vas, možete li mi odgovoriti na sljedeće pitanje, potvrdno (da) ili negativno (ne):
Je li dovoljno priložiti samo presliku hrvatske PUTOVNICE kao dokaz pripadnosti suvoditelja hrvatskom narodu, bez ikakvih drugih dodatnih dokumenata i potvrda?
Da.
 
2. Moj je upit vezan uz potvrdu o državljanstvu za suvoditelja/icu istraživanja. Naime, u uputi za prijavu navodi se da se državljanstvo dokazuje na temelju dokumentacije navedene ... te slijedi link na Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.
Ukoliko je gospođa državljanka tada dokazuje državljanstvo važećom hrvatskom osobnom iskaznicom, putovnicom ili vojnom iskaznicom, a ako nema nijednu od tih isprava, državljanstvo dokazuje domovnicom. S obzirom da ovaj Ured ne izdaje potvrde o državljanstvu već samo potvrde o o pripadnosti hrvatskom narodu, vezano uz prijavu na spomenuti Projekt, molimo izravno kontaktirajte Hrvatsku nakladu za znanost radi uputa o podnošenju dokumenata uz prijavu na Projekt.
Molim Vas da me uputite kome se trebam obratiti za izdavanje potvrde o državljanstvu.
U obavijesti objavljenoj na mrežnim stranicama HRZZ-a 23. 1. 2019. godine opisana je procedura izdavanja potvrde o pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj manjini/hrvatskome iseljeništvu/hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini koju vrši Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Kao dokaz državljanstva služi osobna iskaznica, putovnica, vojna iskaznica ili domovnica, kao što se navodi u odgovoru Središnjeg državnog ureda.

29. 1. 2019.

1. Mora li hrvatski znanstvenik iz dijaspore biti zaposlen na instituciji u dijaspori tijekom cijelog razdoblja trajanja projekta ili se u međuvremenu može vratiti u Hrvatsku (na neku hrv. Instituciju)?
Suvoditelj mora biti u radnom odnosu na organizaciji u inozemstvu tijekom cijelog trajanja projekta.

2. Imam nekoliko potencijalnih partnera - suvoditelja izvan Hrvatske. Jedan od njih jest zaposlen izvan Hrvatske i živi izvan Hrvatske, ali ima i djelomično zaposlenje u Hrvatskoj. Priječi li ta činjenica njegovu prijavu kao suvoditelja. 
Ne, važno je da je barem u dijelu radnog vremena zaposlen u inozemstvu.

23. 1. 2019.

1. Potencijalni suvoditelj projekta je dijete hrvatskih iseljenika, oboje rođenih u RH, a sada stranih državljana. Prema podacima navedenima na: http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/hmiu/hrvatsko-drzavljanstvo/66 potencijalni suvoditelj imao bi pravo na hrvatsko državljastvo. Možete li potvrditi da bi suvoditelj bio prihvatljiv po kriterijima hrvatskog porijekla i da li bi u tom slučaju dovoljan dokaz bio rodni list jednog od roditelja.
Kako bi mogao biti suvoditelj, znanstvenik iz dijaspore treba imati hrvatsko državljanstvo ili dokaz o pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj manjini/ hrvatskome iseljeništvu/ hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Ukoliko osoba nema hrvatsko državljanstvo, prijavi projektnog prijedloga može priložiti spomenuti dokaz o pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj manjini/ hrvatskome iseljeništvu/ hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini koji izdaje Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske na temelju druge valjane dokazne dokumentacije, npr. rodnog lista jednog od roditelja. Za detalje oko ishođenja ovog dokaza, molimo da se obratite Središnjem državnom uredu. Više informacija dostupno je na poveznici: http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=2562

16. 1. 2019.

1. Ako suradnik iz dijaspotre ima hrvatsku putovnicu, da li je to prihvatljiv dokument ili nužno mora priložiti domovnicu?
Putovnica je prihvatljiva kao jedna od isprava kojima se dokazuje državljanstvo.

2. Zanima me što ako za vrijeme trajanja projekta suvoditelju prestane zaposlenje u znanstvenoj organizaciji u inozemstvu prijavljenoj u prijavi na projekt, ali on/ona ima mogućnost nastavka rada na projektu u drugoj instituciji?
Pismom obveze organizacija suvoditelja jamči da će on moći posvetiti dovoljno svog radnog vremena tijekom cijele provedbe projekta. Uz projektnu je prijavu potrebno priložiti potvrdu o zaposlenju suvoditelja ili njegov ugovor o radu i iz tih dokumenata treba biti vidljivo da će suvoditelj biti u radnom odnosu za cijelo vrijeme trajanja projekta. S obzirom na to da je suvoditelj za vrijeme trajanja projekta dužan primiti zaposlene doktorande i poslijedoktorande na svoju organizaciju u okviru kratkoročnih mobilnosti (do šest mjeseci) i da je to jedan od pokazatelja uspješnosti provedbe projekta, mogućnost prestanka radnog odnosa suvoditelja može rezultirati nemogućnošću izvršenja tih obveza te samim time i neuspješnom provedbom projekta.

3. Natječaj se ne odnosi samo na znanstvenike u dijaspori unutar EU, već i na znanstvenike diljem svijeta (SAD, Kanada....)?
Da, odnosi se na znanstvenike iz svih dijelova svijeta.

11. 1. 2019.

1. Ima li ograničenje na trajanje ugovorne obveze inozemne organizacije kao suvoditelja projekta pri javljanju na raspisani natječaj Hrvatske zaklade za znanost za prijavu projektnih prijedloga na Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori “Znanstvena suradnja”?

Suvoditelj je fizička osoba, a njegova organizacija zaposlenja jamči da će za cijelo vrijeme trajanja projekta suvoditelj moći posvetiti dovoljno radnog vremena za provedbu projektnih aktivnosti.
 
2. Što ako je znanstvenik u inozemstvu, hrvatski državljanin koji je doktorirao na inozemnoj znanstvenoj instituciji, a sada je zaposlen u multinacionalnoj kompaniji i vodi Odjel razvoja i inovacija?
Po postavljenim kriterijima, ta osoba ne zadovoljava uvjet za suvoditelja projekta.
Suvoditelj mora biti zaposlen na znanstvenoj organizaciji i mora postojati suradnja s tom organizacijom u sklopu projekta, što će njegova matična organizacija dokazati Pismom obveze (Letter of Commitment). Natječajem nije propisano da znanstvena organizacija mora biti javno sveučilište.

3. Molim vas informaciju vezanu za funkciju suvoditelja projekta na natječaju “Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori”. 
U natječajnoj dokumentaciji nisam uočio dodatni uvjet osim onoga da suradnik mora živjeti i raditi u inozemstvu.
Što ako je suradnik umirovljen, ali i dalje ima funkciju na stranoj instituciji te radi na znanstvenim istraživanjima?
Suvoditelj mora biti zaposlen na inozemnoj znanstvenoj organizaciji s obzirom na to da njegova matična organizacija mora dostaviti Pismo obveze kojim potvrđuje da će suvoditelj moći odvojiti dovoljno radnog vremena za rad na projektu. U okviru projektne prijave u EPP sustav potrebno je priložiti potvrdu o zaposlenju suvoditelja na inozemnoj znanstvenoj organizaciji.
 
4. U Uputama za prijavu projekta po Progranu suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori, pod točkom 5.2. SUVODITELJ PROJEKTA piše, citat: "Suvoditelj projekta je znanstvenik hrvatskog državljanstva ili nacionalnosti koji živi i radi u inozemstvu.”
Molim informaciju: da li suvoditelj projekta može biti znanstvenik sa Sveučilišta u Mostaru?
Da ako ima hrvatsko državljanstvo ili nacionalnost.

7. 1. 2019.

1. Može li u okviru raspisanog natječaja Hrvatske zaklade za znanost za prijavu projektnih prijedloga na Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori “Znanstvena suradnja” kao suvoditelj projekta iz inozemne organizacije biti doktorski student koji radi disertaciju na sličnoj temi prijave projekta?
Suvoditelj projektnog prijedloga vrednuje se na temelju kriterija dostupnih u obrascu Individual Evaluation Form, koji se primjenjuju i na podnositelja projektnog prijedloga, stoga bi voditelj i suvoditelj trebali biti istorazinski stručnjaci prema svojim kompetencijama i stupnju obrazovanja i zvanja.

30. 11. 2018.

1. Znanstvenik s kojim planiram aplicirati prijavu na natječaj ima hrvatsko državljanstvo koji živi i radi u dijaspori, ali je zaposlen u svom privatnom Laboratoriju. Može li on biti suvoditelj projekta, ako nije zaposlen u javnoj instituciji?
Suvoditelj mora biti zaposlen na znanstvenoj organizaciji i mora postojati suradnja s tom organizacijom u sklopu projekta, što će njegova matična organizacija dokazati Pismom obveze (Letter of Commitment). Natječajem nije propisano da znanstvena organizacija mora biti javno sveučilište. Dodatno je potrebno uzeti u obzir da se suvoditelj projektnog prijedloga vrednuje na temelju kriterija dostupnih u obrascu Individual Evaluation Form, koji se primjenjuju i na podnositelja projektnog prijedloga.

16. 11. 2018.

1. Ja sam pripadnik hrvatskog naroda, ali nemam državljanstvo u ovom trenutku. Trebao bih predati dokumente u veljači sljedeće godine i vjerojatno dobiti državljanstvo tijekom 2019. Je li potrebno predočiti dokumente koji dokazuju pripadnost hrvatskom narodu (i koje), s obzirom da prigodom predaje aplikacije još neću službeno imati hrvatsko državljanstvo.
Potrebno je priložiti dokaz o hrvatskom državljanstvu ili nacionalnosti. Postupak dokazivanja nacionalnosti pojašnjen je u odgovoru na upit u kategoriji Suvoditelj 24. 10. 2018., pitanje 2.

2. Htio bih aplicirati s hrvatskim kolegama na dva različita projekta u suradnji s istom institucijom. Je li to moguće, ili je podnošenje projektnih prijedloga ograničeno samo na jedan projekt. Trenutno sam suradnik samo na jednom HZZ projektu, koji treba završiti 2019.
Znanstvenik može biti prijavljen u statusu suvoditelja samo na jednome projektnom prijedlogu u okviru natječajnog roka, a u statusu suradnika na najviše dva projektna prijedloga.

31. 10. 2018.

1. Moze li se na projekt Preko granice (UKF) prijaviti znanstvenik hrvatskog porijekla iz diaspore koji je vec prije 10 godina sudjelovao u tom programu ali s drugim znanstvenikom iz Hrvatkse?
Svi uvjeti koje suvoditelj mora ispunjavati navedeni su u poglavljima 5. 2. i 5. 4. Natječaja za prijavu projektnih prijedloga. Nema ograničenja vezano uz prijavu znanstvenika koji su bili uključeni na završene projekte UKF-a i HRZZ-a kao suvoditelja.
 
2. I would like to enquire about the program for funding of projects via the "Program suradnje s hrvatski znanstvenicima u dijaspori". I would be interested in applying as I have had preliminary discussion with a researcher at a Croatian institute and we see the potential of a collaboration between a project in Croatia and the project which I work on in Canada.  I would like to understand if I am eligible to apply.  I am a Canadian citizen and Croatian citizen. I am a Research Associate  and I am employed on a year-to-year contract by a research grant holder at the university.  The research grant holder is a faculty member but I am not a faculty member.  At my institution, I understand that I would be eligible to obtain my own funding to support a research project.   
Please let me know if you require additional information to determine if I am eligible to apply for funding.
According to the Call for Proposals, the Project Co-leader is not required to be permanently employed at the foreign scientific organization, but with respect to the Letter of Commitment signed by the organization that employs him/her, the organization declares that the Project Co-leader will be able to devote sufficient working time to the project funded by the Croatian Science Foundation. Therefore, it is expected that the Project Co-leader would be employed at this organization at least by the end of the project duration.
Additionally, it has to be taken into account that the Project Co-leader shall be evaluated based on the criteria stated in the Individual Evaluation Form, published within the Call.
Finally, only scientists employed at a public university or a public research institute in the Republic of Croatia or other organizations that perform scientific activity and are registered in the Register of Scientific Organizations of the Ministry of Science and Education are eligible applicants to this Call.

24. 10. 2018.

1. Da li u projetnom prijedlogu mogu biti dva suvoditelja iz inozemstva + suvoditelj iz RH?

Svaki projektni prijedlog mora imati točno jednog voditelja (iz RH) i jednog suvoditelja (iz inozemstva), a ostali mogu biti suradnici.

2..Za suvoditelja projekta predložio bih kolegu iz Njemačke koji zbog zakonskih regulativa i poslovanja u Njemačkoj nije u mogućnosti imati dvojno državljanstvo, radi čega je zatražio otpis iz našeg sustava te se od tada u našoj zemlji vodi kao stranac. S obzirom da ste naveli u tekstu natječaja da se može priložiti potvrda o državljanstvu ili nacionalnosti, zanima me koji dokumente kao dokaze o nacionalnosti prihvaćate kao valjane? U policijskoj upravi su mi pojasnili da se nacionalnost dokazuje ovjeravanjem izjave i ovjeravanjem kod javnog bilježnika uz pratnju dva svjedoka (uz eventualan prikaz nekog dokumenta u kojem je vidljiva izjava o nacionalnoj pripadnosti npr. radne knjižice, vojne knjižice, svjedodžbe itd.). Zanima me dali je potvrda o nacionalnosti na ovakav način valjana potvrda u svrhu prijave na vaš natječaj?
Opisana potvrda o nacionalnosti predstavlja valjanu potvrdu u svrhu prijave na natječaj „Znanstvena suradnja“.

3. Dali moze vanjski hrvatski partner biti project leader a hrvatski partner (IRB) co-leader kao sto smo imali u UKF.
Voditelj projekta mora biti s hrvatske znanstvene organizacije, a suvoditelj s inozemne znanstvene organizacije.

17. 10. 2018.

1. Mora li znanstvenik iz dijaspore biti isključivo zaposlen na javnom sveučilištu u stranoj državi ili može biti znanstveni istraživač primjerice u istraživačkom centru pri nekoj kompaniji?
Suvoditelj mora biti zaposlen na znanstvenoj organizaciji i mora postojati suradnja s tom organizacijom u sklopu projekta, što će njegova matična organizacija dokazati Pismom obveze (Letter of Commitment). Natječajem nije propisano da znanstvena organizacija mora biti javno sveučilište.
 
2. Smije li znanstvenik iz dijaspore sudjelovati kao suvoditelj na više od jedne projektne prijave?
Znanstvenik iz dijaspore može biti u statusu suvoditelja u okviru samo jednog projektnog prijedloga. Dodatno,  može biti u statusu suradnika u okviru još jednog projektnog prijedloga u okviru ovog natječaja.
 
3. Da li suvoditelj treba biti stalno zaposlen u inozemnoj znanstvenoj organizaciji ili može biti zaposlen na projektu (npr. kao postdoc fellow)? 
Uvjetima natječaja nije propisano da suvoditelj mora biti stalno zaposlen na inozemnoj znanstvenoj organizaciji, ali s obzirom na to da se Pismom obveze (Letter of Commitment) inozemna organizacija na kojoj je zaposlen obvezuje na to da će suvoditelj tijekom trajanja projekta moći izdvojiti dovoljno radnog vremena za rad na projektu, njegovo zaposlenje na toj organizaciji treba trajati najmanje koliko i projekt. Dodatno je potrebno uzeti u obzir da se suvoditelj projektnog prijedloga vrednuje na temelju kriterija dostupnih u obrascu Individual Evaluation Form, koji se primjenjuju i na podnositelja projektnog prijedloga.

4. Iz natječaja nije jasno može li isti biti suvoditelj na dva projekta ili može biti suvoditelj na jednom i suradnik na drugom. Stranica 6, pod 5.4. Dodatni kriteriji za prijavu stoji: "Za suradnike i suvoditelje vrijedi pravilo HRZZ-a koje se primjenjuje i na drugim natječajima: istraživač može istovremeno biti u statusu voditelja i/ili suradnika na najviše dva HRZZ projekta i to kao voditelj jednog i suradnik na drugom projektu ili kao suradnik na dva projekta."
Znanstvenik iz dijaspore može biti u statusu suvoditelja u okviru samo jednog projektnog prijedloga. Dodatno,  može biti u statusu suradnika u okviru još jednog projektnog prijedloga u okviru ovog natječaja.


Podnositelj

13. 2. 2019.

1. Trenutno sam  voditelj HRZZ projekta (trajanje do 31.10.2022.) i vodim doktoranda koji je dodijeljen na HRZZ projektu (trajanje do 01.03.2021.). Nisam voditelj niti suradnik na drugim HRZZ ili UKF projektima. Bio sam voditelj UKF projekta (2013.-2015.). Da li se mogu prijaviti na projekt “Znanstvena suradanja”  čiji bi su-voditelj bio znanstvenik s kojim sam već imao  spomenuti UKF projekt ?
Da.

6. 2. 2019.

1. Ja sam trenutno voditelj uspostavnog istraživačkog projekta koji završava 2023. godine. Iz uvjeta za prijavitelje nisam siguran mogu li biti podnositelj prijedloga projekta znanstvene suradnje.
Možete biti podnositelj projektnoga prijedloga ako je spomenuta uloga jedina aktivna uloga koju imate u trenutku prijave na Program „Znanstvena suradnja“.

23. 1. 2019.

1. Voditelj sam projekta HRZZ IP-2018-01 i suradnik na projektu IP-2014-09 koji zavrsava 31.10.2019. godine. S obzirom da projekt do tada jos nece zapoceti mogu li se javiti na natjecaj.

U trenutku prijave na natječaj podnositelj i svi članovi tima moraju imati najmanje jednu slobodnu ulogu. Tu ne ulaze projekti koji završavaju do 31. 8. 2019. godine. Kako biste se mogli prijaviti, trebali biste osloboditi jednu ulogu.

2. Jel moze profesor koji je sluzbeno u mirovini (a koji je jos uvijek aktivan i posjeduje znanja neprocjenjive vrijednosti) sudjelovati kao istrazivac na projektu? Ako da, pod kojim uvjetima?
Kako bi bio prihvatljiv kao podnositelj, znanstvenik mora biti u radnom odnosu na matičnoj organizaciji provedbe projekta ili redoviti član HAZU.

3. Da li se na ovaj natječaj može javiti osoba (podnositelj) koja je trenutno voditelj na HRZZ "Istraživački projekt" (IP-06-2016) i HRZZ "Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti" (DOK-01-2018) ?
Da.

16. 1. 2019.

1. Trenutno sam suradnik na dva HRZZ istraživačka projekta u tijeku, od kojih jedan završava prije 31. kolovoza 2019. godine, a drugi poslije. Mogu li prijaviti istraživački projekt kao voditelj, na natječaju PZS-2019-02?
Da. Trenutno aktivne uloge (voditelja ili suradnika) koje završavaju do 31. kolovoza 2019. godine ne računaju se u moguće dvije uloge.
 
2. U natječajnoj dokumentaciji navedeno je:  
"U vrijeme otvaranja Natječaja podnositelj može biti voditelj, suvoditelj ili suradnik2 na najviše jednom UKF ili HRZZ projektu koji je u tijeku." 
Jeli moguće u trenutku prijave projekta 28.02.2019. ispuniti ovaj uvjet? lli će se eklicitno retroaktivno gledati na koliko smo projekata bili voditelji ili suradnici u trenutku raspisivanja natječaja - 03.01.2019.? 
U najavi projekta u 12.mj. ovo pravilo nije bilo napomenuto tako da predstavlja dosta veliku zapreku potencijalnim predlagateljima.
Pravilo se odnosi na datum otvaranja natječaja, ali ne računaju se uloge na projektima koji završavaju do 31. kolovoza 2019. godine.
 
3. Mogu li kao voditelj prijaviti projekt u sklopu trenutno otovrenog natječaja za Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“, a voditelj sam Istraživačkog HRZZ projekta koji završava 2021. godine te voditelj projekta „Projekt razvojakarijera mladih istraživača –izobrazba novih doktora znanosti“ koji je potpisan do 31.prosinca 2022.?
Da.

11. 1. 2019.

1. Ako je znanstvenik, voditelj HRZZ projekta, te voditelj HRZZ „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“  da li može i u kojoj ulozi (VODITELJ / SURADNIK) sudjelovati u projektu Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“?
Da.
 
2. Voditeljica sam HRZZ projekta koji će uskoro početi (natječaj iz 2018) i po sljedećim uvjetima mislim da imam pravo prijaviti projekt: „U vrijeme otvaranja Natječaja podnositelj može biti voditelj, suvoditelj ili suradnik na najviše jednom UKF ili HRZZ projektu koji je u tijeku.“.
Da, ako trenutno imate jednu aktivnu ulogu (u statusu voditelja ili suradnika) na HRZZ ili UKF projektu, možete prijaviti projektni prijedlog na ovaj natječaj.

7. 1. 2019.

1. Da li je moguce prijaviti se kao voditelj na natjecaj "Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori "Znanstvena suradnja" raspisan u sijecnju 2019, a zatim se takodjer prijaviti kao voditelj i na natjecaj  „Istraživački projekti“ koji je prema glasniku Hrvatske zaklade za znanost previdjen za veljaču 2019.godine, s obzirom da to tada nece biti poznati rezultati vrednovanja prvog natjecaja? Do sada nisam voditelj niti jednog Hrzz projekta vec samo suradnik na jednom Hrzz projektu.

 
U okviru Programa „Znanstvena suradnja“ nisu predviđena ograničenja za podnositelje u smislu mogućnosti prijava na druge trenutno aktivne natječaje HRZZ-a. Pritom su podnositelji dužni poštivati pravilo o sudjelovanju u statusu voditelja ili suradnika na najviše dva aktivna projekta istovremeno. Kod financiranih projekata mora biti riječ o različitim projektnim aktivnostima i ne smije biti preklapanja u radnom i financijskom planu.
U slučaju kada biste bili voditelj i na projektu financiranom u sklopu Programa „Znanstvena suradnja“ i „Istraživački projekti“, ne biste mogli biti u statusu suradnika ni na jednom drugom HRZZ projektu.
 
2. Nisam voditelj niti suradnik ni na jednom tipičnom HRZZ projektu (Istraživački, Partnerstvo i slično), no jesam voditelj projekata „Izobrazba mladih doktoranada“. Zanima me smijem li se javiti s prijedlogom projekta Znanstvena suradnja? Formulacije u točkama 5.1. i 5.4. Natječaja http://www.hrzz.hr/UserDocsImages/PZS/PZS-2019_Natje%C4%8Daj%20za%20prijavu%20projekatnih%20prijedloga.pdf mi nisu posve jasne, a i čini mi se jako čudno da se ne smijem javiti na ovaj natječaj samo zato jer imam financirane doktorande kroz HRZZ. Pretpostavljam da su svi relevantni znanstvenici u Hrvatskoj u istoj poziciji kao i ja pa ne vidim tko se uopće onda može javiti na ovaj natječaj. Ovaj natječaj mi je jako interesantan i pripremam se za njega još od njegove najave.
Na navedeni je upit odgovoreno 30. 11. 2018. godine u kategoriji Podnositelj.
 
3. Zanimalo bi me detaljnije da li moram biti ja nositelj projekta kao HR drzavljanin u inozemstvu ili mora biti moj voditelj (sadasnji)?
 
Prema uvjetima natječaja voditelj projekta mora biti znanstvenik zaposlen na znanstvenoj organizaciji u RH koja se nalazi u Upisniku znanstvenih organizacija MZO-a, a znanstvenik iz inozemstva prijavljuje se kao suvoditelj.

21. 12. 2018.

1. Ako je voditelj projekta osoba koja do sada nije imala doktoranda, tj. nije nikako mogla biti mentor mladog istraživača, znači li to da je ta osoba odmah diskvalificirana ili će na evaluaciji za to područje dobiti minimalni broj bodova?
2. Ako je osoba sudjelovala na nizu HORIZON, FP7 i HRZZ projekata te većem broju COST akcija, ali nigdje nije bila voditelj projekta, znači li to da je ta osoba odmah diskvalificirana ili će na evaluaciji za to područje dobiti minimalni broj bodova?
Obrazac PZS-2019_Individual Evaluation Form (Peer Review) sadrži popis kriterija kojima se recenzenti vode tijekom donošenja preporuke o prihvaćanju projektnog prijedloga za financiranje. Ti kriteriji održavaju različite elemente procjene dosadašnjeg istraživačkog rada voditelja projekta. Svaki se kriterij ocjenjuje skalom 1-5 te nezadovoljavanje jednog od njih ne znači da će projektna prijava odmah biti negativno ocijenjena, ali svaka pojedinačna procjena ovisi o recenzentu.


30. 11. 2018.

1. Interesira me može li voditelj projekta koji se prijavio na nedavno zatvoren natječaj od 11. rujna 2018. godine Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti  prijaviti se i kao voditelj projekta u najavi Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“? 
Konkretno, može li hipotetski voditelj biti ista osoba na oba poziva:  Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“  i  Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“? 
Voditelji prijavljeni na bilo koji natječajni rok Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti prihvatljivi su voditelji na ovom natječajnom roku.
Na ovom je natječajnom roku projektnu prijavu moguće podnijeti najviše jednom.
 
2. Molim Vas pojasnjenje o navodu sto sve treba imati podnositelj projektnog prijedloga: aktivan istraživač (treba imati doktorat znanosti, iskustvo u vođenju projekata, aktivnu istraživačku grupu što je razvidno iz popisa postignuća voditelja projekta i članova istraživače grupe, relevantne publikacije i/ili patente iz područja istraživanja koje predlaže u projektu) s dosadašnjim priznatim rezultatima na međunarodnoj razini i dokazanim uspješnim mentorstvom mladih istraživača;
Sto po Vama definira navod: Aktivna istrazivacka grupa
Znaci li to voditelj laboratorija ili sto?
Naime ja nisam trenutno voditelj laboratorija ali to jesam bila i imala grupu, a sada imam grupu ljudi koja je iz razlicitih ustanova i laboratorija koji bi sudjelovali u ovom projektu kojeg predlazem.
Aktivna istraživačka grupa ne znači nužno da se radi o voditelju laboratorija (što u nekim znanstvenim područjima i nije moguće), nego ranije uspostavljena suradnja s drugim znanstvenicima za koje se također očekuje sudjelovanje u statusu suradnika na projektu.

23. 11. 2018.

1. Prijavila bih ovaj projekt kao voditelj. Zanima me kvalificiram li se, kao docent, za voditelja projekta?
 
Voditelj projekta mora imati doktorat znanosti, iskustvo u vođenju projekata, aktivnu istraživačku grupu što je razvidno iz popisa postignuća voditelja projekta i članova istraživače grupe, relevantne publikacije i/ili patente iz područja istraživanja koje predlaže u projektu, kao i priznate rezultate na međunarodnoj razini i dokazano uspješno mentorstvo mladih istraživača. Prema tome, docent može biti prihvatljiv kao voditelj ako ispunjava ostale navedene uvjete, što procjenjuju paneli za vrednovanje i međunarodni recenzenti.
Kriteriji za podnositelja dostupni su ovdje.
 
2. Trenutačno sam mentor za jednog doktoranda u okviru programa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti-DOK-10-2015“ koji ugovorno traje do 31.12.2019. Dali sam u mogućnosti prijaviti se kao voditelj projekta u okviru programa „Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“ koji je u najavi.
 
Da.
 
3. Zanima me da li se ovaj natječaj odnosi samo na naše znanstvenike koji su zaposleni u znanstvenim organizacija (npr. fakulteti i zn. instituti) ili u obzir dolaze i naši znanstvenici zaposleni u firmama/kompanijama/farmaceutici?
 
Podnositelj projektnoga prijedloga mora biti u stalnom radnom odnosu na javnom sveučilištu, javnom znanstvenom institutu u Republici Hrvatskoj te na drugim pravnim osobama koje obavljaju znanstvenu djelatnost, upisane su u Upisnik znanstvenih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a koje ispunjavaju minimalne uvjete propisane Pravilnikom o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice (NN 83/10).
Vezano uz suradnike na projektu ne postoje ograničenja u pogledu organizacija zaposlenja.
 
16. 11. 2018.

1. Bio sam voditelj UKF projekta koji je završio 2015. godine, a trenutno sam samo suradnik na jednom HRZZ projektu. Mogu li biti voditelj (prijavitelj) projekta?

Da. Ne postoje ograničenja vezana uz aktivnosti na završenim projektima, a znanstvenik može biti u ulozi voditelja ili suradnika na najviše dva HRZZ projekta u tijeku.

12. 11. 2018.

 1. Hoće li voditelj PZS biti prihvatljiv kao voditelj projekta izobrazbe doktoranda za dobivanje doktoranda?

Da.

24. 10. 2018.

1. Ja sam imala UKF projekt koji je zavrsio 2017. Dali imam pravo se prijavljivati na nadolazecem natjecaju u sklopu programa suradnje s dijasporom kojeg ce raspisati HRZZ.
Voditelji UKF i HRZZ projekata koji su završili ili završavaju do 30. 6. 2019. godine prihvatljivi su predlagatelji projektnih prijedloga na ovom natječaju.

2. Mogu li se voditelji i suradnici na Uspostavnim istraživačkim projektima čija provedba završava do 30. lipnja 2019. godine prijaviti na ovaj natječaj kao voditelji projekata?
Da, poštujući ograničenje o angažmanu na najviše dva projekta istovremeno (u što ne ulaze projekti koji završavaju do 30. 6. 2019. godine).

17. 10. 2018.

1. Može li voditelj tekućeg UKF projekta biti prihvatljiv podnositelj projektnog prijedloga na natječaj Program „Znanstvena suradnja“?
Prihvatljivi su podnositelji projektnih prijedloga za program „Znanstvena suradnja“ i voditelji UKF projekata koji završavaju do 30. 6. 2019.


Suradnici

19. 2. 2019.

1. U prijavi projekta imam Hrvata iz dijaspore koji nije suvoditelj. Na kojem mjestu u sustavu trebam staviti njegove dokumente
-preslika hrvetske putovnice
-ugovor o radu na neodređeno vrijeme
-pismo namjere njegove institucije
Hrvat iz dijaspore koji nije suvoditelj treba biti prijavljen u statusu suradnika. Za njega nije potrebno priložiti presliku putovnice ni ugovor o radu, samo pismo namjere (koje uz njega potpisuje i čelnik njegove organizacije zaposlenja) u slobodnoj formi.  Pisma namjere podižu se na odgovarajuće mjesto u kartici Dokumenti.
 
2. Suradnici na projektu će biti sa KBC-a. Da li je zadovoljavajuće da pismo namjere uz suradnika potpiše predstojnik Zavoda u kojem su zaposleni i koji je odgovoran za organizaciju posla, tj. može dopustiti sudjelovanje na projektu?
Potrebno je da pismo namjere potpiše čelnik organizacije. Predstojnik Zavoda je odgovoran za organizaciju posla, ali ne predstavlja poslodavca.

15. 2. 2019.

1. Mogu li se osobe koje se u sustavu registriraju kao istraživači članovi tima  javiti na natječaj i  zaposliti na radna mjesta doktortnada odnsono posdoktoranda kad se isti raspiše ?
Članovi projektnog tima mogu se javiti na natječaje za zapošljavanje u okviru projekta, a mogu biti zaposleni ako se temeljem provedenog javnog natječaja utvrdi da se radi o najboljim kandidatima.

2. Zanima me da li poslijedoktorand koji je doktorirao prije nekoliko mjeseci i koji zbog toga nema vise maticne institucije moze biti suradnikom na projektu i potpisati u slobodnoj formi Pismo namjere. Da li ako se sada pojavi kao suradnik (bez maticne institucije) moze biti prihvatljiv kandidat za zaposljavanje na projektu 24 mjeseca od 13-36. mjeseca projekta?
Da, nezaposlene osobe također dostavljaju pismo namjere te ga samo one potpisuju. Suradnici na projektu mogu biti prihvatljivi kandidati za zapošljavanje na radna mjesta doktoranada i poslijedoktoranada ako prema provedenom javnom natječaju budu najbolji kandidati.

13. 2. 2019.

1. Upravo čitam ovo u odgovorima na postavljena pitanja: Suradnici koji nisu s matične organizacije podnositelja (uključujući umirovljenike, studente i nezaposlene) prilažu pismo namjere u slobodnoj formi na hrvatskom i engleskom jeziku (u slučaju stranaca samo na engleskom jeziku). To znači da profesor koji je službeno u mirovini može napisati Pismo namjere i tako službeno biti dio tima kao suradnik? Ako da, jel ga uvodim u admistrativni obrazac pod njegovim ID-om ili ne?
Pisma namjere potrebna su za sve suradnike koji nisu zaposleni na matičnoj organizaciji, uključujući umirovljenike. Svi se suradnici unose u EPP sustav te ih sustav automatski unosi u Administrativni obrazac.

2. Imaju li općenito suradnici koji nisu vezani na Organizaciju bilo partner bilo podnositelj bilo suvoditelj, samo s Pismom namjere pravo na korištenje budgeta projekta za odlaske, npr. na sastanke, konferencije, i slično?
Svi suradnici imaju pravo na korištenje financijskih sredstava projekta sukladno ugovorenom financijskom planu, odnosno svaki suradnik ima pravo na one troškove koji su financijskim planom za njega predviđeni, ako su nužni za provedbu projektnih aktivnosti i ostvarenje planiranih rezultata projekta.

3. U timu s Organizacije podnositelja ima nas ukupno tri (voditelj i dva suradnika). Jel ova dva suradnika trebaju pisati Pismo namjere?
Ne ako su zaposleni na organizaciji podnositelja.

4. Navedeno je u Vašim odgovorima da „Suradnici koji nisu s matične organizacije podnositelja (uključujući umirovljenike, studente i nezaposlene) prilažu pismo namjere u slobodnoj formi na hrvatskom i engleskom jeziku (u slučaju stranaca samo na engleskom jeziku).“  Znači li to da suradnici s institucije suvoditelja trebaju također priložiti pismo namjere, ili je dovoljno to što suvoditelj prilaže Pismo obveze?
Suradnici s organizacije suvoditelja trebaju dostaviti pisma namjere. Pismom obveze reguliran je samo status suvoditelja.

5. Ako znanstvenik s neke organizacije iz objektivnih razloga ne može biti član istraživačkog tima u projektu kroz kategoriju Organizacija partner (npr. već je na dva HRZZ projekta, i slično), ali želi svojim znanjem doprinijeti kvaliteti projekta, može li sudjelovati u projektu na način da napiše Pismo namjere, ali naravno bez ikakvih financijskih benefita? Da li se u tom slučaju takav suradnik uvodi u administrativni obrazac pod svojim ID-om ili ne?
Pisma namjere potreba su samo za suradnike na projektu, a suradnici mogu biti samo osobe koje udovoljavaju kriterijima u pogledu slobodnih uloga (dakle, ako osoba već ima dvije uloge na HRZZ projektima, ne može biti u statusu suradnika). Stoga nije potrebno prilagati pisma namjere i takva se osoba ne može unositi u EPP sustav u statusu suradnika (EPP sustav to ne dozvoljava). Partnerske organizacije dužne su dostaviti Pismo obveze na za to predviđenom obrascu.

6. Je li moguće pisati poslijedoktoranda kao SURADNIKA na projektu (20% znanstvene aktivnosti) ako je zaposlen na drugom HRZZ projektu koji je u tijeku? Pitala sam isto za doktoranda i rekli ste da je moguće uz obrazloženje voditelja prvog projekta. Vrijedi li isto i za poslijedoktoranda?
Ako je poslijedoktorand zaposlen sa 100% radnog vremena, potrebna je pisana suglasnost voditelja projekta na kojem je zaposlen.

7. Molim pojašnjenja vezano uz pismo namjere za suradnike. Trebaju li suradnici priložiti pismo namjere ili pismo obveze?
Naime, na ovoj poveznici https://www.hrzz.hr/default.aspx?id=2563 navodite kako je potrebno:
"U okviru EPP sustava potrebno je i učitati pisma obveze za svakog suradnika. Pismo obveze treba biti potpisano i ovjereno od strane čelnika te se može dostaviti u slobodnoj formi. Potrebno je ukratko opisati ulogu suradnika na Projektu i navesti razloge sudjelovanja , opisati postojeću opremu i infrastrukturu koja će se osigurati za provedbu Projekta (ako je primjenjivo)."
S druge strane, na ovoj poveznici https://www.hrzz.hr/default.aspx?id=53 navodite sljedeće: "Suradnici koji nisu s matične organizacije podnositelja (uključujući umirovljenike, studente i nezaposlene) prilažu pismo namjere u slobodnoj formi na hrvatskom i engleskom jeziku (u slučaju stranaca samo na engleskom jeziku)."
Nastavno na navedeno, molim za pojašnjenje što se na kraju prilaže za suradnike, pismo namjere ili pismo obveze? Nadalje, treba li priložiti pismo namjere (ili pismo obveze) za suradnike koji jesu s matične organizacije podnositelja? Na kraju, treba li priložiti pismo namjere (ili pismo obveze) za suvoditelja (pri čemu je jasno da treba priložiti pismo obveze za organizaciju suvoditelja)?
U obavijesti objavljenoj na naslovnoj stranici HRZZ-a došlo je do pogreške koja je ispravljena te je točna informacija koja je navedena u odgovorima na upite:
"Suradnici koji nisu s matične organizacije podnositelja (uključujući umirovljenike, studente i nezaposlene) prilažu pismo namjere u slobodnoj formi na hrvatskom i engleskom jeziku (u slučaju stranaca samo na engleskom jeziku)."
Za suradnike s matične organizacije ni za suvoditelja nije potrebno priložiti pismo namjere. Pisma obveze (na propisanom obrascu) dostavljaju matična organizacija voditelja, organizacija suvoditelja i partnerske organizacije (ako postoje).

8. Da li je za sve sudionike projekta potrebno točno kvantificirati postotak radnog vremena na projektu u obrascima obveze njihovih Institucija ili je dovoljno navesti da su Institucije obavezne podržati sudjelovanje prema Radnom planu?
U pismima namjere za suradnike (za suradnike se ne dostavlja pismo obveze) nije nužno navoditi postotak radnog vremena, ali mora biti jasno navedeno da će suradnik biti u mogućnosti realizirati sve svoje aktivnosti predviđene Radnim planom.

9. Ako je neki doktorand koji je već zaposlen na instituciji prijavitelja uključen kao suradnik na projekt (dakle ne prima plaću iz projekta), je li njegov status na projektu „doktorand“ ili „istraživač“?
Doktorandi i poslijedoktorandi koji se ne zapošljavaju na projekt na projektu imaju status „istraživač“.

6. 2. 2019.

1. Može li suradnik na projektu biti doktorand (pored novih doktoranada koji će se zaposliti) koji se neće zapošljavati na projektu?
Da.
 
2. Može li suradnik na projektu biti osoba koja još nije izabrana u znanstveno-nastavno zvanje, a radi na visokom učilištu, odn. je li dovoljno da je suradnik u statusu poslijedoktoranda i da ima matični broj?
Da. Za suradnike nema nikakvih ograničenja u pogledu statusa (mogu biti studenti, umirovljenici, zaposleni, nezaposleni).
 
3, Trebaju li se suradnici stranci registrirati u EPP sustavu? Ukoliko je odgovor potvrdan, što točno navode u rubrici matični broj znanstvenika, odn. trebaju li ga ispunjavati?
 
4. Na koji način suradnici stranci popunjavaju obavezna polja kao što su OIB (uz pretpostavku da osoba nema u ovom trenutku hrvatski OIB)?
 
Svi se suradnici trebaju registrirati u EPP sustavu. U polje „Matični broj znanstvenika“ mogu upisati „-“. Polje za unos OIB-a ne prikazuje se osobama iz inozemstva.
 
5. I am a graduate student in the USA and a Croatian citizen. I had a question about the scientific cooperation program—is the call just for connecting diaspora scientists with aspiring scientists residing in Croatia, or is there a way for an aspiring scientist in diaspora to participate?
Graduate students from diaspora are eligible as team members if there is an appropriate research group in which they can participate. A project leader must be from Croatia, and a co-leader (with the same competences as the project leader) from diaspora.

23. 1. 2019.

1. Mogu li suradnici biti s drugih institucija? Npr. prijavitelj je Filozofski fakultet u Zagrebu. Mogu li suradnici biti s Instituta za hrvatski jezik ili iz Leksikografskog zavoda M. Krleža?
Da.

2. Hrvatski znanstvenik u dijaspori je zainteresirao za projekt druge članove svoga odjela u dijaspori a koji nisu iz Hrvatske. Mogu li oni biti suradnici na projektu ili ne?
Suradnici suvoditelja prihvatljivi su suradnici.

11. 1. 2019.

1. Da li doktorand zaposlen na projektu HRZZ „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ može biti suradnik na projektu Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“ u manjem postotku radnog vremena (5-10%)?
Doktorand zaposlen putem Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti može biti suradnik na projektu ako voditelj projekta na kojem je zaposlen da pisanu suglasnost za njegovo sudjelovanje. Suglasnost se prilaže u EPP sustav pod ostalu dokumentaciju kod projektne prijave.

24. 10. 2018.

1. Da li osim suvodtielja može biti i suradnik iz inozemstva (takđer dijaspora) koji ne radi na istoj instiuciji kao i suvoditelj?
Suradnici mogu biti s bilo koje organizacije iz inozemstva.

2. Ako je znanstvenik, potencijalni voditelj/suradnik na navedenom novom natječaju, već suradnik na dva HRZZ projekta (IP-01-2018, IP-09-2014; potonji završava 31.8.2019) da onda ne može sudjelovati ni u kojoj ulozi na tom novom natječaju? Ovdje se postavlja dodatno pitanje: Zašto je određen baš 30. lipanj 2019. kada je poznato da projekti unutar poziva IP-09-2014 završavaju u periodu od lipnja do listopada 2019?
U prvoj verziji dokumentacije koja je objavljena na mrežnoj stranici naveden je datum 30. lipnja 2019. zbog planiranog početka projekata u drugoj polovici 2019. godine te očekivanog trajanja postupka evaluacije projektnih prijedloga. S obzirom na to da će konačne verzije datuma biti navedene u konačnoj (obvezujućoj) verziji dokumentacije, moguće je da će doći do određenih odstupanja i pomicanja datuma. Prema trenutno određenom datumu spomenuti znanstvenik ne bi mogao biti ni u jednom statusu na ovom natječajnom roku.

3. Ako je znanstvenik, potencijalni suradnik na navedenom novom natječaju, već suradnik na jednog HRZZ projekta (IP-01-2018) te prijavitelj na natječaj HRZZa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ (DOK-09-2018) - evaluacija je trenutno u tijeku) da onda ne može sudjelovati ni u kojoj ulozi na tom novom natječaju?
Predlagatelji prijavljeni na natječaj „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ prihvatljivi su predlagatelji projektnih prijedloga i suradnici na ovom natječajnom roku te prijava na spomenuti natječaj ne ulazi u ograničenje o sudjelovanju na najviše dva projekta istovremeno. U spomenutom bi slučaju znanstvenik bio prihvatljiv suradnik.


Partnerske organizacije

22. 2. 2019.

1. Kako se u sustavu registrira Osoba koja u Projektu predstavlja Partnera  Krovnu sportsku udrugu (HOO),  a nije zaposlenik te institucije, već je dopredjednik- volonter, obziorm da je ta osoba  u sustavu pri  registriraciji navela da je zapolenik  sasvim druge institucije  a ne  Partnera u kojem je dopredsjdnik-volonter ?
Ako predstavnik partnerske organizacije nije zaposlen na partnerskoj organizaciji, molimo da uz projektnu prijavu pod ostalu dokumentaciju priložite potvrdu o njegovoj funkciji u partnerskoj organizaciji.

19. 2. 2019.

1. Kad u sustavu dodajem partnere, sustav prihvaća ID članova projekta, a iz uputa je jasno da je partner institucija, a ne osoba. Unijela sam dvije osobe s iste partnerske institucije, pa sustav traži dokumente za svakog partnera, a dokumenti su isti jer su to dokumenti iste institucije. Da li unosim obje osobe s partnerske institucije ili samo jednu? Ili nešto treće?
Točno je da je partner organizacija, a ne osoba, ali se u EPP sustavu mora prijaviti jedna osoba po partnerskoj organizaciji kao predstavnik partnerske organizacije. Stoga je potrebno unijeti jednu osobu s jedne partnerske organizacije, a ako je potrebno, ostale osobe mogu se registrirati kao suradnici.
 
2. Mogu li,  sukladno uvjetima natječaja,  prihvatljivi Partneri biti Tijela državne uprave (konkretno Središnji državni ured za šport Vlade RH koji ima ulogu koordinacije dionika sustava sporta) i jedinice lokalane uprave i samouprave (Gradovi)
Da.
 
3. Da li je za prijavu projekta na Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“ kao partnera moguće prijaviti inozemni fakultet?
Partnerske organizacije mogu biti isključivo organizacije iz Republike Hrvatske, ali moguće je uključiti znanstvenike iz inozemstva kao suradnike na projekt.

15. 2. 2019.

1. Smatra li se organizacija suvoditelja partnerskom organizacijom? Treba li dostaviti u tom slučaju Pismo obveze partnera organizacije suvoditelja i Izjavu partnerske organizacije?
Ne, organizacija suvoditelja nije partnerska organizacija te treba dostaviti samo pismo obveze za suvoditelja. Molimo da pročitate odgovor na upit objavljen 13. 2. 2019. u kategoriji Partnerske organizacije pod brojem 3.

13. 2. 2019.

1. Jel znanstvenici s Organizcije partner trebaju pisati Pismo namjere?

Obvezno je da se u EPP sustav registrira jedna osoba s partnerske organizacije koja će biti predstavnik partnerske organizacije. Ako postoji potreba za registriranjem dodatnih suradnika s te organizacije, tada su za njih potrebna pisma namjere.

2. Mogu li iste osobe u sustvau HRZZ registrirane kao istraživači na Projektu ujedno biti i predstvanici partnerskih organizacija uključenih u realizaciju projekta ?
Da. Ne postoje ograničenja u pogledu uloga vezana uz osobu koja je registrirana kao predstavnik partnerske organizacije. Predstavnik partnerske organizacije jest isključivo osoba koja služi za kontakt i organizaciju aktivnosti između partnerske organizacije i projektnog tima.

3. Citajuci malo pitanja i odgovore postalno mi je nejasno da bi bi kolega s druge Hrvatske institucije trebao biti partner ili suradnik? Koja je razlika izmedju ta dva statusa na projektu? S obzirom da pise da mozemo ukljiciti kolege s drugih institucija a da pri tome institucija ne bude partner, razmisljam sto je glavna ideja iza statusa partnera? I ako odlucimo da kolega bude naprosto suradnika s druge institucije koju necemo deklarirati kao partnetrsku, kako se onda pise letter of commitment? Pretpostvaljam da iako institucija nije partnerska da ipak treba neko pismo koji se potvrdjuje da je celnik ustanove suglasan da njihov zaposlenik sudjeluje na projektu i koristi resurse te institucije? Ili?
Partnerske organizacije uključuju se na projekt samo u slučaju da je potrebna suradnja cijele organizacije za izvršenje nekih projektnih aktivnosti (to npr. može biti škola ako je projektom planirano istraživanje na učiteljima, zdravstvena organizacija (bolnica, dom zdravlja) koja će ustupiti na korištenje svoje uređaje i sl.). Pritom partnerska organizacija ne mora imati znanstveni karakter, a predstavnik partnerske organizacije jest isključivo osoba koja služi za kontakt i organizaciju aktivnosti između partnerske organizacije i projektnog tima. Suradnici su sve one osobe koje će svojim angažmanom, u znanstvenom smislu, sudjelovati u izvršenju projektnih aktivnosti. Za sve suradnike koji nisu zaposleni na matičnoj organizaciji podnositelja prilažu se pisma namjere (ne pisma obveze – letter of commitment) u slobodnoj formi koja potpisuju suradnik i čelnik njegove organizacije zaposlenja.

4. Ako je voditelj projekta zaposlen na Fakultetu koji je dio SuZ, a ima suradnika s instituta i dio aktivnosti bi se trebao odvijati na institutu (koristeći tamošnju opremu i resurse), treba li onda institut biti partner ili se samo dotični znanstvenik prijavljuje kao suradnik?
Odluku o navedenom treba donijeti projektni tim. Što se tiče HRZZ-a, dovoljno je da se znanstvenik koji će sudjelovati u provođenju aktivnosti prijavi kao suradnik, ali treba voditi računa o tome da će mu potrebna oprema i resursi biti stavljeni na raspolaganje. Ako institut bude partnerska organizacija na projektu, tada će to biti regulirano ugovorom između matične i partnerske organizacije.

5. Da li je prihvatljivo da jedini suradnik sa jedne od partnerskih institucija bude znanstveni novak, ako nema seniornijih suradnika sa te partnerske institucije?
Ne postoje ograničenja u pogledu iskustva ili radnoga mjesta suradnika. Osoba koja će u EPP sustav biti registrirana kao predstavnik partnerske organizacije ne mora biti suradnik na projektu te ona služi kao posrednik između partnerske organizacije i matične organizacije, pa može biti i npr. djelatnik ureda za projekte ili administrativni djelatnik. Molimo, pogledajte i ostale danas objavljene odgovore vezane uz partnerske organizacije (posebno pitanje i odgovor 3.).

11. 1. 2019.

1. Da li partner na projektu može biti znanstvenik iz inozemstva (Švicarska) koji je ujedno i direktor firme koja obavlja analize potrebne za projekt, te omogućuje edukacije? Ili takva osoba može biti samo suradnik?
Partnerske organizacije su isključivo organizacije iz RH. Spomenuti znanstvenik može biti suradnik ili suvoditelj. Napominjemo da se partnerske organizacije na projektu ne mogu podugovarati.
 
2. Ukoliko osoba sudjeluje na projektu u statusu suradnika, mora li organizacija na kojoj je suradnik zaposlen biti ujedno i partner na projektu.
Ne.
 
3. Is it possible to have a co-leader laboratory and partner laboratory from the same University and how and which forms to fill out.
Only organizations from Croatia are acceptable as partner organizations according to the Call for proposals. Other members from the Co-leader’s organization are acceptable as team members.

7. 1. 2019.

1. Među partnerima, odnosno partnerskim organizacijama, u Natječaju i Uputama navodi se da su mogući partneri isključivo institucije u Hrvatskoj. I ovdje vidim osnovni problem: ja bih rado u projektu umrežio nekoliko hrvatskih znanstvenika u inozemstvu s različitih institucija, čak s različitih kontinenata, a omogućava mi se samo jedan suvoditelj i partneri samo iz Hrvatske. Moje je pitanje: kako da ja umrežim više hrvatskih znantsvenika u inozemstvu s više institucija u inozemstvu ako pravila nalažu samo jednog suvoditelja iz inozemstva  i partnere isključivo iz Hrvatske? Ja se iskreno nadam da je riječ o administrativnoj pogrešci, i da je naravno moguće imati više od jednog inozemnog partnera ili suvoditelja - jer cilj je ovog natječaja upravo umreženje hrvatskih znanstvenika u inozemstvu s domaćom bazom.

Moguće je kao suradnike uključiti više znanstvenika iz inozemstva, s tim da njihove organizacije zaposlenja ne trebaju biti partnerske organizacije na projektu kako bi oni mogli biti uključeni kao suradnici.
Partnerske su organizacije zamišljene kao cijele organizacije koje će sudjelovati u provedbi određenoga dijela projektnih aktivnosti (primjerice, ako se u sklopu projekta planira istraživanje koje uključuje učitelje, partnerska organizacija može biti jedna ili više škola).

2. U odgovorima objavljenim na stranicama Zaklade napisano je da suradnici mogu biti s bilo koje organizacije iz inozemstva. Da li je time institucija suradnika iz inozemstva zapravo partnerska institucija koja mora podnijeti obrazac Izjava partnera? Da li se na inozemnu instituciju odnosi i potvrda Porezne uprave o stanju javnog dugovanja?
Organizacije suradnika iz inozemstva (ni iz RH) ne moraju biti u statusu partnerskih organizacija na projektu.  Partnerske organizacije koje kao pravna osoba sudjeluju u provedbi dijela projektnih aktivnosti mogu biti isključivo organizacije iz RH.

Zapošljavanje doktoranada i poslijedoktoranada

13. 2. 2019.

1. U tekstu natjecaja, jedan od uvjeta su i dvoje doktoranata (te kombinacija sa poslijedoktorantom). U nasem slucaju doktorant ce tek upisati poslijediplomski, odnosno prijemni je tek tijekom ozujka. Moze li se navedena osoba brojati kao buduci doktorant na projektu?
U prijavnoj je dokumentaciji potrebno predvidjeti zapošljavanje najmanje dvaju mladih znanstvenika od kojih je najmanje jedan doktorand. Po prihvaćanju projekta za financiranje kreće se u realizaciju zapošljavanja, odnosno matične organizacije raspisuju javne natječaje za zapošljavanje doktoranada i poslijedoktoranada. Kako bi plaća doktoranda bila prihvatljiv trošak, on može biti zaposlen tek od upisa na doktorski studij, ne prije toga.

2. Mogu li se na Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja" zaposliti osobe koje su odradile poslijedoktorat na hrvatskoj instituciji u trajanju od 4 godine? Ako ne, na koji je način to usklađeno s europskim propisima gdje kolege često idu s jednog poslijedoktorata na drugi uslijed manjka stalnih radnih mjesta u akademiji. Npr. razine navedenih zanimanja se na EU portalu za zaposljavanje kategoriziraju na sljedeci nacin: https://euraxess.ec.europa.eu/europe/career-development/training-researchers/research-profiles-descriptors. Financiraju li se ta mjesta iz Ministarstva ili Europskog socijalnog fonda? Ako iz ESF-a, na koji je nacin regulirano da se ne mogu zaposliti osobe cija se postdoc mjesta ranije financiralo preko Ministarstva?
Zapošljavanje poslijedoktoranda provodi se sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te sukladno uputama Hrvatske zaklade za znanost koje će pravovremeno biti objavljene na mrežnim stranicama HRZZ-a. Napominjemo da se HRZZ redovito konzultira s nadležnim tijelima vezano uz usklađivanje procedura zapošljavanja na HRZZ projekte te sve eventualne izmjene u postupanju moraju proizaći na temelju usuglašavanja s nadležnim tijelima.

3. Što se dogadja u slučaju kada doktorand završi studij, a projekt još uvijek traje? Može li ga se onda uzeti na još 2 godine/1 godinu na projekt kao postdoktoranda? Mora li se zatim tražiti i novi doktorand za zaposlenje na projektu?
Doktorand se zapošljava na vrijeme do završetka projekta. Ako u međuvremenu doktorira, ostaje na istom radnom mjestu, ali mu se osnovica plaće uvećava za 15% s obzirom na stečenu titulu doktora znanosti.

6. 2. 2019.

1. Budući da sudjelujem u grupi koja planira prijavu projekta na Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“, zanimalo bi me koji su kriteriji da je poslijedoktorand u ranoj fazi razvoja karijere? Koji broj godina nakon doktorata znači da je doktorand u ranoj fazi razvoja karijere?
Rana faza razvoja karijere nije strogo određena npr. brojem godina od stjecanja doktorata znanosti, ali očekuje se da se radi o istraživaču kojem će to zaposlenje nastupiti neposredno nakon stjecanja doktorata znanosti. Konačnu će ocjenu prihvatljivosti za svaki pojedini slučaj donijeti vrednovatelji HRZZ-a.
 
2. Navedeno je da se doktorand mora zaposliti u prvih devet mjeseci trajanja projekta. S obzirom na predviđeni početak projekta rujan/listopad 2019, to bi značilo da se doktorand mora zaposliti najkasnije do lipnja/srpnja 2020. Kako studenti na fakultetu brane diplomske radove početkom srpnja, može li se početkom srpnja zaposliti osoba koja je tada diplomirala te koja će se onda tek u rujnu 2020. moći prijaviti na doktorski studij? Napominjem da se tek u rujnu raspisuje natječaj za upis na doktorski studij pa raniji upis u ovom slučaju ne bi bio moguć.
Trošak plaće za doktoranda prihvatljiv je od upisa na doktorski studij. Kod planiranja projektnih aktivnosti potrebno je voditi računa o tome da doktorand mora biti zaposlen tijekom prvih devet mjeseci.
 
3. Što se događa u slučaju da se iz objektivnih razloga ne uspije zaposliti doktorand na projektu unutar prvih 9 mjeseci?
O tome će odlučivati provedbena tijela ESF-a, ali s obzirom na to da je zapošljavanje doktoranada i poslijedoktoranada ključni pokazatelj uspješnosti programa, ne isključujemo mogućnost da bi u tom slučaju došlo do prekida financiranja projekta.
 
4. U uputama za prijavu projekta je navedeno da je potrebno zaposliti jednog doktoranda tijekom prvih 9 mjeseci trajanja projekta, a poslijedoktoranda je moguće zaposliti kasnije. U slučaju da se planira zapošljavanje dva doktoranda, da li je moguće drugog doktoranda zaposliti nakon isteka prvih 9 mjeseci trajanja projekta odnosno tijekom prve godine izvršavanje projekta?
Sve je doktorande potrebno zaposliti u prvih devet mjeseci.

29. 1. 2019.

1. Smije li novozaposleni mladi znanstvenik (PhD student i/ili post-doc) biti zaposlen samo na hrvatskim znanstvenim institucijama (te mora li biti hrvatski državljanin) ili smije biti zaposlen (za vrijeme trajanja projekta) na instituciji u dijaspori (na kojoj je zaposlen hrvatski znanstvenik)?
Doktorandi i poslijedoktorandi se zapošljavaju putem javnog natječaja isključivo na organizaciju voditelja u Republici Hrvatskoj. Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju izbor na radna mjesta u javnim znanstvenim organizacijama obavlja se na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u »Narodnim novinama«, u dnevnom tisku i na službenim internetskim stranicama znanstvene organizacije te na službenom internetskom portalu za radna mjesta Europskoga istraživačkog prostora. Vezano uz državljanstvo zaposlenih mladih znanstvenika Zaklada trenutno s provedbenim tijelima ESF-a provjerava prihvatljivost zaposlenih mladih znanstvenika ako se radi o stranim državljanima s obzirom na potrebne pokazatelje o uspješnoj provedbi Programa.
 
2. Postoji li ograničenje – koliko se PhD studenata i/ili postdoktoranada smije zaposliti po jednom projektu?
Na projekt se mora zaposliti najmanje dva mlada znanstvenika, od kojih jedan mora biti doktorand. Ne postoji ograničenje u broju osoba koje se mogu zaposliti, ali potrebno je poštivati ograničenje kategorije (do 50% ukupno traženog iznosa financiranja).
 
3. Pretpostavlja li natječaj da podnositelj zahtjeva već treba biti upisan na doktorski studij ili se studij može upisivati s početkom projekta, dakle na jesen? 
Potencijalni doktorand već može biti upisan na doktorski studij, ali u tom se slučaju njegova plaća može financirati u najduljem trajanju od 4 godine umanjenom za vrijeme već provedeno u statusu doktoranda. Ako doktorand tek upisuje doktorski studij, njegova je plaća prihvatljiva od trenutka upisa na studij, ali potrebno je voditi računa o tome da je doktoranda potrebno zaposliti u prvih devet mjeseci trajanja projekta.
 
4. Da li doktorandi odn. poslijedoktorandi mogu biti liječnici-specijalizanti odn. liječnici-specijalisti koji dio radnog odnosa ostvaruju na klinici, a dio u znanstvenom radu na fakultetu? Dakle, oni već primaju plaću, i trošak plaće stoga ne bio uključen u projekt, tj. ne radi se o novom zapošljavanju.
S obzirom na to da je glavni pokazatelj uspješnosti provedbe Programa zapošljavanje doktoranada i poslijedoktoranada na projekte, na svaki projekt moraju biti zaposlena najmanje dva mlada istraživača (od čega najmanje jedan doktorand). Doktorandi koji su zaposleni drugdje mogu biti suradnici na projektu te je za njih prihvatljiv trošak putovanja do mjesec dana (ali putovanja je moguće, u okviru dopuštenih sredstava, realizirati više puta tijekom projekta).

23. 1. 2019.

1. Postoji li obveza dovršetka doktorskog studija u periodu provedbe projekta i mora li tema doktorata biti vezana uz projekt? Ukoliko doktorand doktorira  prije kraja projekta, može li se izvršiti korekcije financijskog plana vezano uz njegovu/njezinu plaću?

Isto pitanje ide i vezano uz polsijedoktoranda, tj. uz maksimalno dvije godine financiranja plaće. Što ako poslijedoktorand stekne uvjete za napredovanje prije istjeka projekta?
Ne postoji obveza završetka doktorskog studija za vrijeme trajanja projekta, ali tema doktorskoga rada treba biti vezana uz temu projekta.
Zapošljavanja na projektu moguća su isključivo na predviđena radna mjesta (doktoranda i poslijedoktoranda). Zaposlena osoba do kraja projekta ostaje na radnom mjestu na kojem je zaposlena s ugovorenim koeficijentom, a u slučaju stjecanja doktorata znanosti ima pravo na uvećanje osnovice sukladno Kolektivnom ugovoru do isteka ugovora o radu.  Nije moguće zapošljavanje na radna mjesta s većim koeficijentima.

2. Zapošljavanje postdoktoranda - U natječajnoj dokumentaciji navodi se da HRZZ pokriva trošak plaće postdoktoranda do dvije godine. Da li je moguće zaposliti 2 poslijedoktoranda, npr. svakog na godinu i pol, tj. da li je pokriveno financiranje 2 godine po poslijedoktorandu ili 2 godine kumulativno za sve poslijedoktornade?
Moguće je zaposliti više od jednog poslijedoktoranda i to svakog na razdoblje do dvije godine ako budžet projekta to dozvoljava.


16. 1. 2019.

1. Zanima me sto definira znanstvenika kao poslijedoktoranda. Odnosno - da li se netko sa 40 godina starosti i doktoratom iz 2005. godine moze eventualno smatrati poslijedoktorandom?
Natječajem je predviđeno zapošljavanje poslijedoktoranda u ranoj fazi razvoja karijere. Rana faza razvoja karijere nije strogo određena npr. brojem godina od stjecanja doktorata znanosti, ali očekuje se da se radi o istraživaču kojem će to zaposlenje nastupiti neposredno nakon stjecanja doktorata znanosti. Konačnu će ocjenu prihvatljivosti za svaki pojedini slučaj donijeti vrednovatelji HRZZ-a.

2. Da li poslijedoktorand/doktorand mora biti zaposlenik na instituciji voditelja projekta prije potencijalnog angažmana /zapošljavanja na matičnu organizaciju voditelja u sklopu provedbe projekta HRZZ?
Ne. Radi se o novom zapošljavanju.

3. Doktorandi moraju biti na doktorskom studiju u Hrvatskoj ili ne? Primjerice, kandidatkinja je na 2. godini studija, ali po njemačkim zakonima, ima pravo još dvije godine do završetka doktorskog rada. Bi li takva kandidatkinja mogla biti nominirana za ovaj natječaj za zapošljavanje na hrvatskoj visokoškolskoj instituciji?
Doktorandi mogu biti upisani i na doktorski studij u inozemstvu, ali se zapošljavaju na organizaciji voditelja projekta u Republici Hrvatskoj. Za sve doktorande, neovisno o mjestu studiranja, vrijedi pravilo da ako su već upisani na doktorski studij, plaća im se može isplaćivati za razdoblje od četiri godine umanjeno za vrijeme već provedeno u statusu doktorskog studenta. Zaposlenje može trajati najdulje do završetka projekta. Također podsjećamo da se doktorandi i poslijedoktorandi zapošljavaju putem javnog natječaja na kojem treba odabrati najboljeg kandidata te ime i prezime potencijalnog kandidata za radno mjesto doktoranda ili poslijedoktoranda nije dopušteno navoditi u projektnoj prijavi.

11. 1. 2019.

1. U slučaju zaposlenja poslijedoktoranda što podrazumijeva period „rane faze razvoja karijere“ te osobe?

Rana faza razvoja karijere nije strogo određena npr. brojem godina od stjecanja doktorata znanosti, ali očekuje se da se radi o mladom istraživaču kojem će to zaposlenje nastupiti neposredno nakon stjecanja doktorata znanosti. Konačnu će ocjenu prihvatljivosti za svaki pojedini slučaj donijeti vrednovatelji HRZZ-a.

23. 11. 2018.

1. Dali je moguće obaviti zapošljavanje poslijedoktoranda ili doktoranda na partnerskoj instituciji u okviru programa „Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja““? Znači doktorand bi bio zaposlen na instituciji voditelja projekta, a poslijedoktorand na partnerskoj instituciji.
 
Svi mladi istraživači koji se zapošljavaju na projekt moraju biti zaposleni na matičnoj organizaciji voditelja projekta, a u okviru projekta za njih su moguće kratkoročne mobilnosti na organizaciju suvoditelja.

12. 11. 2018.

 1. Mogu li se na projektu zaposliti dva doktoranda umjesto doktoranda i postdoktoranda?

Na svaki je projekt potrebno zaposliti najmanje dva mlada znanstvenika od kojih jedan mora biti doktorand, a ostali mogu biti doktorandi ili poslijedoktorandi u ranoj fazi razvoja karijere. Dakle, moguće je zaposliti dva doktoranda.

2. Hoće li u Programu suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“ biti moguće zapošljavati strane državljane kao doktorande i postdoktorande? Postoji uvijek potencijalni problem pronalaženja odgovarajućih kandidata u Hrvatskoj u trenutku kada projekt kreće i odobrena su sredstva za financiranje.

Doktorandi i poslijedoktorandi se zapošljavaju putem javnog natječaja isključivo na organizaciju voditelja u Republici Hrvatskoj. Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju izbor na radna mjesta u javnim znanstvenim organizacijama obavlja se na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u »Narodnim novinama«, u dnevnom tisku i na službenim internetskim stranicama znanstvene organizacije te na službenom internetskom portalu za radna mjesta Europskoga istraživačkog prostora. Vezano uz državljanstvo zaposlenih mladih znanstvenika Zaklada trenutno s provedbenim tijelima ESF-a provjerava prihvatljivost zaposlenih mladih znanstvenika ako se radi o stranim državljanima s obzirom na potrebne pokazatelje o uspješnoj provedbi Programa.

3. Obzirom na zapošljavanje doktoranda i postdoktoranada na projektu i njihovu vrlo važnu ulogu 100% počinje li projekt s danom njihovog zapošljavanja? Ukoliko doktorand i postdoktorand nisu zaposleni na Instituciji, potreban je relativno dug period do njihovog zaposlenja, što može značajno utjecati na poslove na projektu.

Početak projekta nije vezan uz zapošljavanje doktoranda i poslijedoktoranda, zapošljavanje treba biti predviđeno radnim planom projekta te se time treba voditi pri provedbi projekta i zapošljavanju. Zapošljavanje ne mora biti od prvog mjeseca projekta, ali doktorand mora biti zaposlen tijekom prvih šest mjeseci provedbe projekta. Poslijedoktorand se zapošljava na razdoblje od najviše dvije godine. Za zapošljavanje doktoranada i poslijedoktoranda potrebno je provesti javni natječaj te se obvezno radi o novom zapošljavanju (u protivnome trošak neće biti prihvatljiv).

 

Prihvatljivost troškova

22. 2. 2019.

1. Je li trošak doktorskog studija nešto što financira institucija ili se to plaća iz projekta?
Trošak doktorskog studija nije prihvatljiv u okviru ovoga natječaja te ga je dužna financirati matična organizacija na kojoj je zaposlen voditelj projekta.
 
2. Lijepo vas, molim za pojašnjenje što spada u kapitalnu opremu odnosno do kojeg iznosa oprema nije kapitalna?
Kapitalnom se opremom smatra sva oprema čija jedinična vrijednost prelazi 400.000,00kn.
 
3. Da li se snimanje i izrada video materijala od strane profesionalnog snimatelja mogu svrstati u "vanjske savjetodavne i stručne usluge"? Radi se o snimanju edukacijskih aktivnosti koje će se provoditi, a potom će taj video materijal služiti u daljnjim aktivnostima edukacije. 
Može, ali prihvatljivost troška ocijenit će se tijekom vrednovanja.

15. 2. 2019.

1. Da li je moguće iz budžeta projekta financirati odlazak na ljetne škole za novozaposlene doktorande i ostale članove projektnog time? Ako da, pod koju stavku financijskog plana se one definiraju?
Da, taj je trošak prihvatljiv u potkategoriji d), d-5 ili d-6 (ovisno radi li se o ljetnoj školi u RH ili inozemstvu).

2. Tijekom posjeta instituciji suvoditelja projekta do 6 mj., mladim znanstvenicima biti će pokriveni troškovi puta, i smještaja, dobivaju li i neki dodatak za život u tome periodu? Je li onih 7500 bilo predviđeno za troškove života?
Ograničenje od 7.500,00 HRK odnosilo se na ukupni iznos prijevoza i smještaja, ali je ukinuto u izmjeni natječajne dokumentacije 6. 2. 2019. godine. Molimo vas da na našim mrežnim stranicama preuzmete posljednju verziju dokumenata. Nije prihvatljiv trošak dodatka na život, ali doktorand ili poslijedoktorand u tome razdoblju prima redovnu plaću za rad na projektu.

3. Možete li pojasniti razliku između radnog sastanka i posjeta suradničkoj organizaciji.
Radni sastanak održava se u pravilu na matičnoj organizaciji provedbe projekta, a služi za zajednički rad i dogovore članova projektnog tima. Posjet suradničkoj organizaciji odnosi se na putovanje članova tima na bilo koju organizaciju s kojom postoji neki vid suradnje, a na kojoj će se primjerice obaviti dio istraživanja.

4. 13.2.2019, objavljen je odgovor u kategoriji Prihvatljivost troškova, točka 9, u kojem se navodi da je za boravke mladih istraživača na partnerskim institucijama trošak dnevnica dozvoljen samo do 30 dana.
Obzirom da je edukacija mladih istraživača na instituciji suvoditelja i prenošenje znanja u Hrvatsku jedan od glavnih ciljeva ovog poziva, molim da se nađe način da se ovo financijsko ograničenje makne. U pravilu se institucije suvoditelja nalaze u zemljama gdje su životni troškovi veći nego u RH, te nije realno očekivati da će doktorand moći nekoliko mjeseci živjeti u npr. Australiji, SADu, Njemačkoj, od hrvatske plaće.
Sukladno nacionalnom zakonodavstvu isplata je dnevnica moguća za putovanja koja traju najdulje do 30 dana, stoga HRZZ nema mogućnost promjene toga pravila.

5. Postoji li ograničenje broja sudionika (članova projektnog tima) na međunarodnoj konferenciji po jednom članku koji se prezentira? Npr., mogu li na konferenciju putovati mentor i doktorand (oba članovi projektnog tima) kako bi prezentirali jedan članak koji je rezultirao aktivnostima na projektu ili može putovati samo jedna osoba po članku? U slučaju da može više osoba po članku sudjelovati na konferenciji, u kojim kombinacijama je to dozvoljeno (mentor+doktorand, doktorand+poslijedoktorand, istraživač+doktorand i sl.)?
Ne postoji ograničenje u pogledu broja i kombinacija suradnika koji mogu sudjelovati na jednoj konferenciji, ali se očekuje da svaki član tima sudjeluje sa svojim izlaganjem.

13. 2. 2019.

1. Kako se ugovaraju vanjske stručne usluge, za koje Organizacija Podnositelj  nema kompetencije, ako troškovi podugovaranja (nabava roba, usluga, radova) same Organizacije podnositelja nisu prihvatljiv trošak? Na primjer
1. nabava softwera koji je ključni element projekta?
2. usluga Osposobljavanja radne grupe za koristenje novog softwera?
3. usluga digitalizacije 75.000 slika dokumenata od trece ustanove?
Nisu prihvatljivi troškovi podugovaranja organizacije podnositelja, suvoditelja, suradnika i partnera. Ostale je organizacije moguće podugovoriti ako se predviđeni troškovi tijekom vrednovanja projektnoga prijedloga procijene prihvatljivima. U tom slučaju organizacija podnositelja provodi postupka nabave sukladno internim procedurama, a organizacija koja je izvršitelj usluge izdaje račun matičnoj organizaciji provedbe projekta.

2. Može li se pod opremu naručiti programiranje softver, koji će isprogramirati suradnici s druge znanstvene organizacije kao vanjska usluga, a u svrhu pokretanja mikroskopa - koji služi u svrhu istraživanja. Uz to potrebna je i radna stanica koja će služiti isključivo za instalaciju i rad na tom softveru.
Nisu prihvatljivi troškovi podugovaranja organizacije podnositelja, suvoditelja, suradnika i partnera. Također nisu prihvatljivi troškovi isplate honorara suradnicima na projektu.
Vezano uz kupovinu opreme, prihvatljivost ovisi o specifičnostima projektnoga prijedloga u okviru kojega bi se potencijalni troškovi mogli pojavljivati te je opravdanost troškova predmet stručnoga vrednovanja koje će provesti paneli za vrednovanje, Povjerenstvo za upravljanje i međunarodni recenzenti, a sve će potencijalno sporne troškove HRZZ provjeravati i s provedbenim tijelima ESF-a koja će i odlučivati o njihovoj prihvatljivosti.

3. Da li je nabavka specifičnog software-a (računalnog programa) prihvatljiv trošak, i ako jest u koju kategoriju se uvrštava u financijskom planu?
Odgovor na prethodno pitanje ovisi o specifičnostima projektnoga prijedloga u okviru kojega bi se potencijalni troškovi mogli pojavljivati te je opravdanost troškova predmet stručnoga vrednovanja koje će provesti paneli za vrednovanje, Povjerenstvo za upravljanje i međunarodni recenzenti, a sve će potencijalno sporne troškove HRZZ provjeravati i s provedbenim tijelima ESF-a koja će i odlučivati o njihovoj prihvatljivosti, stoga u ovome trenutku i bez konkretnih informacija o sadržaju projektnoga prijedloga i bez provedenoga vrednovanja na njega nismo u mogućnosti odgovoriti. Računalni programi mogu se predvidjeti u potkategoriji Nova oprema.

4. Da li je organizacija znanstvenog kongresa na temu projekta i plaćanje određenih troškova po tom pitanju (pozvani predavači, svečana večera, i sl.) prihvatljivi trošak?
Prihvatljivi su sljedeći troškovi organizacije znanstvenog kongresa: najam prostora (samo ako matična organizacija ne raspolaže odgovarajućim prostorom), promotivni materijali i ugostiteljske usluge (u realnom iznosu s obzirom na broj sudionika).

5. Da li je zaista catering ukljucen u troskove organizacije konferencija kao sto je upisano u Financijskom planu
d-7. Trošak organizacije skupa/konferencije/kongresa/radionice (s/k/k/r), odredište, trajanje, troškovi koji se namjeravaju pokriti (npr. najam opreme i prostora isključivo ukoliko istu nije moguće održati na matičnoj organizaciji voditelja projekta, lektura, prijevod, dizajn, prijelom, tisak, uvez materijala za radionicu, sitni potrošni materijal za sudionike, catering), svaki s/k/k/r unosi se kao zasebna stavka, oznaka iz radnog plana, npr. d-7.1. STAVKA 1, (novi redak) d-7.2. STAVKA 2, itd.
ili nije predvidjen, kao sto pise u tocci 6.2. NEPRIHVATLJIVIH TROSKOVA iz Natjecaja, str. 10 "troškovi reprezentacije projekta uključujući ugostiteljske usluge, najam prostora, audiovizualne opreme i sl.,"
Trošak ugostiteljskih usluga prihvatljiv je jedino ako se radi o organizaciji znanstvenoga skupa/konferencije/radionice. Nisu prihvatljivi troškovi reprezentacije u smislu predstavljanja projekta, kick-off meetinga, radnih sastanaka projektnog tima i sl.

6. Na str. 10 Natjecaja pod 6.2 NEPRIHVATLJIVI TROSKOVI stoji: "Trošak usluge izrade i održavanje web stranice". Nas zanima usluga izrade web stranice, kao glavni modus diseminacije i KPI (dok ce odrzavanje preuzeti institucija voditelja). Da li se takva stavka može staviti pod točku 6. PRIHVATLJIVIH TROŠKOVA "Vanjske savjetodavne i stručne usluge nužne za ostvarivanje ciljeva projekata (usluge s područja informacijsko-komunikacijske tehnologije i slične savjetodavne usluge neophodne za pomoć u provedbi aktivnosti projekta za čiju provedbu članovi projektnog tima nemaju kompetencije)."? 
Izrada mrežnih stranicama može biti prihvatljiv trošak jedino u slučaju da se radi o specifičnim stranicama potrebnim za provedbu projektnih aktivnosti (primjerice ako se kroz projekt razvija aplikacija koja će biti online dostupna) te u tom slučaju trošak može biti prikazan u potkategoriji f). Izrada mrežnih stranica u svrhu diseminacije nije prihvatljiv trošak.

7. Obzirom da je više puta naglašeno da suradna inozemna institucija ne može naplaćivati usluge, molim da razmislite o izmjeni te stavke.  Jednostavno je nemoguće provesti moderna, tehnološki napredna istraživanja bez plaćanja. Inozemne institucije naplaćuju i svojim zaposlenicima čuvanje SCID miševa (po kavezu po danu), korištenje konfokalnog mikroskopa (po satu) i sl., stoga je te usluge nemoguće dobiti besplatno. Na ovaj način ne možemo iskoristiti puni potencijal suradnje. Postoji li mogućnost izmjene tog pravila za ovaj poziv?

8. Molim Vas da razmotrite pitanje tzv. internih računa. Npr. snimanje NMR spektara nam je nužno za projekt, a na Institutu je to uređeno internim računima. I korištenje drugih instrumenata regulirano je na taj način.
Ukoliko se ti troškovi ne prihvate, molim Vas da nam sugerirate na koji način riješiti taj problem?
Sva su pravila koja se odnose na prihvatljivost troškova unesena u natječajnu dokumentaciju, a određena su u skladu s propisima i preporukama posredničkih tijela Europskog socijalnog fonda te HRZZ nema mogućnost izmjene tih pravila.

9. 6.2.2019. objavljen je odgovor na pitanje:
"7. Za putovanja članova projektnog tima u inozemstvo jesu li dozvoljeni per diemi ili isključivo dnevnice prema važećoj tablici za pojedinu zemlju za dnevnice u inozemstvu?
Za trošak putovanja do 30 dana prihvatljiva je dnevnica za pojedinu zemlju u visini maksimalnog neoporezivog iznosa, te troškovi smještaja i putovanja. Za troškove u okviru kratkoročne mobilnosti (više od 30 dana) prihvatljivi su isključivo troškovi smještaja i prijevoza."
S druge strane u uputama za podnositelje navedeno je:
"Prihvatljivi troškovi u podkategoriji Putovanje i podkategoriji Kratkoročna mobilnost su trošak smještaja, prijevoza, dnevnica, kotizacija i trošak terenskog rada."
Pitanje je da li je trošak dnevnica dozvoljen za kratkoročnu mobilnost i ako nije od čega da doktorand zivi, ako u sklopu projekta bude boravio npr. 6 mjeseci u inozemstvu?
Sukladno nacionalnom zakonodavstvu troškovi dnevnica prihvatljivi su za razdoblje od najviše 30 dana. Za vrijeme cijelog boravka u inozemstvu doktorandi i poslijedoktorandi primat će plaću iz projekta.

10. U uputama za podnositelje navedeno je:
"Napomena: trošak prijevoza i smještaja treba izravno platiti organizacija s kojom je HRZZ sklopila Ugovor o dodjeli sredstava. Nije prihvatljivo da voditelj projekta ili suradnik ili druga fizička osoba koja ide na put sama pokrije troškove prijevoza i smještaja te da ih zatim refundira organizacija s kojom je sklopljen Ugovor o dodjeli sredstava."
Pitanje je kako je moguće da trosak smjestaja plati organizacija podnositelja ako npr. hotel izdaje račun na kraju boravka ili se boravak zbog više sile produži, a hotel traži trenutno plaćanje?
Kako je moguće refundirati trošak taksi usluge (kada nema drugog prijevoza)
Takodjer, ovo pravilo onemogućava korištenje popularnih internetskih servisa za pružanje smještaja, posebice korištenje usluga dnevnog najma kao znatno povoljnije opcije od hotela. Time se projektu stvara dodatan nepotreban trošak. Posebice, ako se radi o dužim boravcima unutar kratkoročne mobilnosti.
Osim opcije da smještaj izravno plati matična organizacija voditelja projekta, račun za smještaj može podmiriti i osoba koja koristi usluge smještaja, a kojoj je izdan putni nalog od matične organizacije provedbe projekta, a u svrhu obračuna i refundacije troškova matičnoj organizaciji prilaže račun koji joj je izdan kao fizičkoj osobi. Troškove taksi usluga, u iznimnim slučajevima kada nijedan drugi oblik prijevoza nije dostupan, također je moguće refundirati u okviru obračuna putnog naloga. Također napominjemo da nisu prihvatljivi troškovi taksi prijevoza kada ulaze u loko vožnju.

11. Molim Vas da mi konkretno odgovorite na koji način će se obavljati plaćanje troškova potrošnog i laboratorijskog materijala koje će imati suradnici na instituciji izvan Hrvatske? Jasno mi je da plaćanje mora ići direktno s ustanove voditelja projekta.
Nabavu potrošnog i laboratorijskog materijala za potrebe svih suradnika na projektu, pa tako i suradnika na institucijama izvan Hrvatske provest će organizacija voditelja projekta te će istoj biti izdan račun na temelju kojeg će organizacija voditelja projekta provesti plaćanje. Dostava potrošnog i laboratorijskog materijala može biti organizirana direktno na instituciju na kojoj je isti potreban u svrhu provedbe istraživanja. Ukoliko postoji neko dodatno pitanje na koje nije ovim putem odgovoreno, molili bismo da ga ponovo uputite.

12. U natječaju piše kako nije dozvoljena kupnja kapitalne opreme, odnosno koliko sam shvatio, opreme u ukupnoj vrijednosti preko 400 000 kn. Zanima me da li je ta cijena od 400 000 kn sa uključenim pdv-om ili bez?
Iznos od 400.000,00 HRK predstavlja nabavnu vrijednost jediničnog komada opreme. Ako organizacija ima pravo povrata PDV-a, PDV nije prihvatljiv trošak i u tom se slučaju ne prikazuje u financijskom planu niti se za njega tereti projekt. S obzirom na to da je nabavna vrijednost računovodstvena kategorija, molimo da se za pitanje predstavlja li to za Vašu organizaciju vrijednost sa ili bez uključenog PDV-a obratite nadležnim službama svoje organizacije. U svakom slučaju jedinična vrijednost komada opreme unesena u financijski plan ne može iznositi više od 400.000,00 HRK.

13. Da li je sudjelovanje na znanstvenom skupu suradnika sa institucije suvoditeja i institucija partnera prihvatljiv trošak projekta ili je prihvatljiv samo za suradnike sa institucije prijavitelja?
Troškovi sudjelovanja na konferencijama prihvatljivi su za sve suradnike na projektu, voditelja i suvoditelja.

14. Jeli trošak doktorskog studija prihvatljivi trošak ili se prepostavlja da to organizacija pokriva iz onih 5% indirektnih troškova?
Trošak doktorskog studija nije prihvatljiv trošak i dužna ga je snositi organizacija voditelja. Neizravni troškovi predviđeni su za pokrivanje troškova nastalih zbog provedbe projekta (npr. struja, voda, telefon, itd.).

15. U svojem prijedlogu bih trebala imati suradnike s 5 ustanova (2 hrvatske i 3 europske) i na svakoj od tih ustanova bi se nešto trebalo raditi (provođenje eksperimenata, upotreba različitih instrumenata i sl.). Posebno na ustanovi s koje je suvoditeljica projekta trebali bismo koristiti instrumente koji su neophodni za provođenje projekta, a u Hrvatskoj nema takvih instrumenata. S druge strane, upotreba takvih instrumenata se na svim ustanovama plaća, jer to je način kako to svuda funkcionira (kemikalije se kupuju na veliko, u to je uključena i tehnička podrška itd.), i institucije obično izdaju račun za takvu upotrebu, što se uključuje u troškovnike projekata. Je li točno da se ovim projektima uopće neće moći plaćati takvo korištenje infrastrukture na ustanovama koje su uključene u projekt? Jer to automatski eliminira velik broj projekata iz prirodoslovnog i tehničkog područja, te poništava upravo onaj učinak koji bi znanstvena suradnja s hrvatskom dijasporom trebala imati - a to je da nam omogući pristup najnovijoj tehnologiji koju ovdje nikada nećemo imati (jednostavno jer je preskupa), a nužna je za state-of-the-art istraživanja. Ako je to stvarno tako, zašto se nije u sami natječaj stavilo da je obavezno sufinanciranje (kao in-kind contribution) od ustanova koje sudjeluju, pa da odmah znamo na čemu smo?
Nisu prihvatljivi troškovi podugovaranja organizacije suvoditelja. Ako su za provedbu određenih istraživanja na organizaciji suvoditelja potrebni određeni materijali i/ili kemikalije, njih je moguće financirati iz sredstava projekta, ali nabavu mora provesti i račun mora glasiti na matičnu organizaciju voditelja s kojom je sklopljen ugovor o financiranju.
U opisanoj se situaciji radi o specifičnostima istraživanja u određenim znanstvenim poljima, a natječaj mora biti jednako primjenjiv za projektne prijedloge iz svih znanstvenih područja i polja, stoga nije vidljiva potreba za obveznim sufinanciranjem organizacija koje sudjeluju na projektu te sufinanciranje ne može predstavljati nužan uvjet za prijavu projektnoga prijedloga.

6. 2. 2019.

1. Na radionici je bilo rečeno da će se provjeriti ograničenje od 7.500,00 kn mjesečno za mobilnost mladih istraživača i da će se objaviti konačna odluka, no za sada ne vidimo objavu takve informacije. S obzirom da je to apsolutno premalo novaca za slanje suradnika u SAD, važna nam je ova informacija.
 
2. PZS-2019_Upute za podnositelje projektnih prijedloga – objavljene su 2 različite verzije istog dokumenta bez naznake o izmjenama:
04.01.2019. objavljena je verzija dokumenta kreirana 2.1.2019. pod nazivom: 1.2._3.1.2019., koja na stranici 12 sadrži točku 5. Troškovi za usavršavanje i znanstveno istraživanje „ Uključuje troškove prijevoza iz Hrvatske u inozemstvo i natrag te troškove smještaja do najvišeg mjesečnog iznosa od 7.500 HRK (pravdani na temelju realiziranih troškova).“ i točku 6. Terenski dodatak „Terenski dodatak koji je vezan za projekt priznaje se do iznosa i pod uvjetima utvrđenim Pravilnikom o porezu na dohodak (Narodne novine broj: 10/17, 128/17) te ukoliko je reguliran internim aktima korisnika. Terenski dodatak može se isplatiti i za troškove usavršavanja i znanstvenog istraživanja (opisano pod točkom 5.). Terenski dodatak i dnevnica međusobno se isključuju. Ukupan iznos troškova u kategoriji Putni troškovi i troškovi mobilnosti ne smije premašiti 20% ukupnih traženih sredstava.“
31.01.2019. objavljena je verzija dokumenta kreirana 30.1.2019. identičnog naziva: 1.2._3.1.2019. Na stranici 12 navedenog dokumenta sadržaj točke 5. (iz prethodne verzije dokumenta) je izbrisan, a sadržaj točke 6. je naveden pod točkom 5.
Na službenoj stranici na kojoj je objavljen natječaj „Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori – Znanstvena suradnja“ nije jasno navedena i označena izmjena koja je nastala, niti je izmjenen naziv novog dokumenta. http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=53 .
U skladu s navedenim molimo pojašnjenje koji je od navedenih dokumenata relevantan odn. važeći za prijavu  te može li se i kada u skladu s navedenim očekivati izmjena natječajne dokumentacije s jasno vidljivim i objavljenim detaljima svih izmjena.
 
Ograničenje od 7.500,00 HRK uklonjeno je u izmjeni dokumentacije, što je navedeno u obavijesti objavljenoj 30. 1. 2019. godine. Radi preglednosti ista je obavijest sada dodana i na stranice na kojima je objavljen sam tekst natječaja. Sve verzije dokumenata koje su trenutno važeće podignute su na mrežne stranice HRZZ-a dok se nevažeće verzije uklonjene. Molimo podnositelje da redovito prate izmjene verzija natječajne dokumentacije na mrežnim stranicama HRZZ-a, kao i obavijesti na naslovnoj stranici HRZZ-a.
 
3. Na informativnoj radionici u Rijeci rečeno je kako će se cjelokupna nabava obavljati preko institucije nositelja projekta. Zanima nas je li riječ samo o nabavi opreme ili je u pitanju i nabava potrošnog materijala? Također, ako nam možete objasniti kako bi to proceduralno trebalo izgledati ili nas uputite na neku dokumentaciju iz koje bismo to mogli saznati.
Svi računi moraju glasiti na matičnu organizaciju podnositelja, stoga se sva nabava mora obaviti preko matične organizacije podnositelja/voditelja. Konkretne upute o navedenom dat ćemo na provedbenim radionicama. Sve nabave moraju biti u skladu s internim procedurama organizacije voditelja.
 
4. Dali je u sklopu projekta moguće plačanje usluge unutar moje Institucije/suradne Institucije. Konkretno, za neke usluge kao što su snimanje na nekim uređajima ili mjerenje nečeg postoje cjenici unutar moje ustanove za nas koji tamo radimo. Konkretno ja npr. trebam napraviti dva mjerenja na nekom instrumentu. Kada bih išla samostalno kupovat kemikalije i potrošni materijal za ta mjerenja to bi me koštalo nekoliko desetina tisuća kuna  jer ne mogu kupiti kemikalije za dva nego za 200 uzoraka. Zbog toga postoji određeni cijenik prema kojem ja mogu po satu platiti korištenje instrumenta i svih kemikalija potrebnih za pripremu i onda to košta puno manje jer dijelim troškove s kolegama. Za to dobijem interni račun. Takve troškove naravno ne podmiruje institucija iz sufunanciranja (jer su to zapravo troškovi istraživanja a ne korištenja opreme). Dali su takvi troškovi dozvoljeni?

Nije dozvoljeno podugovaranje matične organizacije, partnerske organizacije, kao i organizacija na kojima su zaposleni suradnici. Također nije prihvatljivo pravdanje troškova dokumentima poput tzv. internih računa.
 
5. Može li se u sve tri godine podjednako kupovati oprema?
Oprema se kupuje kada za to postoji realna potreba, odnosno mora biti jasno za koje će potrebe oprema biti kupljena, stoga nije predviđeno nabavljanje opreme pri kraju projekta, ali svaki će pojedini slučaj biti predmet vrednovanja.
 
6. Mogu li se troškovi posjeta suradničkoj instituciji potraživati za sve članovi istraživačkog tima, bez obzira dolaze li s partnerske ili suradničke institucije? (naravno uz izuzetak onih na čiju instituciju članovi istraživačkog tima odlaze u posjet)
Da, troškovi posjeta suradničkoj instituciji prihvatljivi su u potkategoriji d. Potkategorija e (kratkoročne mobilnosti) odnosi se samo na zaposlene doktorande i poslijedoktorande.
 
7. Za putovanja članova projektnog tima u inozemstvo jesu li dozvoljeni per diemi ili isključivo dnevnice prema važećoj tablici za pojedinu zemlju za dnevnice u inozemstvu?
Za trošak putovanja do 30 dana prihvatljiva je dnevnica za pojedinu zemlju u visini maksimalnog neoporezivog iznosa, te troškovi smještaja i putovanja. Za troškove u okviru kratkoročne mobilnosti (više od 30 dana) prihvatljivi su isključivo troškovi smještaja i prijevoza.
 
8. Jesu li dnevnice prihvatljive samo za zaposlene na matičnoj instituciji (uključujući i voditelja) ili i za ostale suradnike (predstavnike partnerskih institucija) u Republici Hrvatskoj?
Dnevnice su prihvatljive za sve članove projektnog tima, ali putni nalog mora otvoriti matična organizacija voditelja projekta.
 
9. U obrascu proračuna pod stavkom Posjeti – Posjeti suradničkoj organizaciji, podrazumijeva li suradnička organizacija i partnerske institucije ili samo one s kojih dolaze oni koji su u statusu suradnika (a ne i predstavnika partnerskih institucija)?
Posjeti suradničkoj organizaciji mogu se odnositi na bilo koju organizaciju s kojom postoji neki vid suradnje (ne mora biti partnerska organizacija, organizacija suvoditelja ili organizacija na kojoj su zaposleni suradnici).

29. 1. 2019.

1. Da li se 6 mjeseci kratkoročne mobilnosti odnosi na svakog novozaposlenog istraživača zasebno (svaki zasebno može koristiti 6 mjeseci) ili ukupno 6 mjeseci za sve novozaposlene istraživače. Pretpostavljam da je 6 mjeseci ukupno za 4 godine neovisno o prethodnom odgovoru.
Kratkoročne mobilnosti moguće je realizirati više puta po istraživaču te svaki put koristiti do šest mjeseci, ali vodeći računa o ograničenjima po potkategorijama.
 
2. Je li trošak  autorskog  honorara za izradu dokumentrnog filma o projektu u kategoriju prihvatljiv u kategoriji diseminacije ??? 
Navedeni trošak nije prihvatljiv.
 
3. Mogu li partneri u projektu poreuzeti obvezu financiranja troškova školarine doktorntima zaposlenim na projektu  ?
Partnerska organizacija može preuzeti obvezu financiranja troškova školarine, ali to mora biti eksplicitno navedeno u obrascu „Izjava organizacije_partner“.
 
4. Postoji li  obveza financiranja  troška  plaće zaposlenih doktoranda   i poslijedoktoranda za cijelo vrijeme  trajanja projekta ili to može biti i na kraći period ( obziirm da će trebati godina dana da se stvlore preduvjeti za zapošljavanje i rad  ?
Doktoranda/-e je potrebno zaposliti u prvih devet mjeseci provedbe projekta i zapošljavaju se na cijelo vrijeme trajanja projekta (odnosno do kraja projekta). Poslijedoktorandi se zapošljavaju na razdoblje od najmanje tri mjeseca, a mogu biti zaposleni u bilo kojem trenutku, ovisno o potrebi.
 
5. Jesu li prihvatljivi troškovi informiranja šire javnosti putem plaćenih oglasa i ako jesu u koju katefgoriju spadaju  ?
Navedeni troškovi nisu prihvatljivi. Što se tiče diseminacije, prihvatljivi su jedino troškovi navedeni na stranici 13. Uputa za podnositelje.
 
6. Ako se istraživačka oprema prodaje sa dodatnim (produljenim)  jamstvom je li trošak jamstva prihvatljiv i spada li on također u kategoriju nabavke opreme ?
Ako postoji potreba za produljenim jamstvom koja je dobro obrazložena uz projektnu prijavu, trošak može biti prihvatljiv i tada se navodi u potkategoriji f-4 Nadogradnja opreme.
 
7. je li trošak nabavke većeg broja tablet uređaja(obziorm  da se prikupljanje podataka zbog veličine uzorka planira napraviti digitalnim putem prihvatljiv u kategoriji nabavke opreme  ?
8. je li trošak prevoda sa engleskog na hrvatski jezik uputa za validirane testove u vlasništvu tvrtke iz velike britanije i tvrtke prihvatljiv trošak u kategoriji vansjke savjetodavne i stručne usluge ?
9. Obziorm da je se radi o zahtjevnom interdisciplinarnom projektu koji iziskuje veći broj mjeritelja je li angažaman mjeritelja posredtvom specijalizirane tvrtke prihvatljiv trošak  u kategoriji vanske savjetodavanje i stručne usluge ?
10. Je li prihvatljiv  trošak njamnine za prostor laboratorija za detekciju i podršku sportskim talentima, obziorm da prijavitelj (Fakukultet) ne raspolaže adekvatnim specifičnim prostorom ?  Ako je trošak najamnine za laboratorij prihvaljiv u koju kategoriju troškova spada ?
Odgovor na prethodna pitanja ovisi o specifičnostima projektnoga prijedloga u okviru kojega bi se potencijalni troškovi mogli pojavljivati te je opravdanost troškova predmet stručnoga vrednovanja koje će provesti paneli za vrednovanje, Povjerenstvo za upravljanje i međunarodni recenzenti, a sve će potencijalno sporne troškove HRZZ provjeravati i s provedbenim tijelima ESF-a koja će i odlučivati o njihovoj prihvatljivosti, stoga u ovome trenutku i bez konkretnih informacija o sadržaju projektnoga prijedloga na njih nismo u mogućnosti odgovoriti.

23. 1. 2019.

1. Kratkoročna mobilnost - za mlade istraživače dopušten je trošak kratkoročne mobilnosti na partnersku instituciju do 6 mjeseci. Da li je to 6 mjeseci po odlasku, po godini projekta, kumulativno po mladom istraživaču ili kumulativno za sve mlade istraživače?
Kratkoročna je mobilnost moguća do šest mjeseci po odlasku, neovisno o broju odlazaka istog istraživača, ali vodeći računa o ograničenja po potkategorijama projekta.

2. Jel se dozvoljeni troskovi sudjelovanja na konferrencijama odnose samo na novozaposlene doktorande i poslijedoktorande ili su to dozvoljeni troskovi svih clanova projektnog tima i iz Hrvatske i iz dijaspore?
Dozvoljeni su troškovi sudjelovanja na konferencijama za sve članove tima.
 
3. Koji su osim mobilnosti od mjesec dana maks po posjeti jos dozvoljeni troskovi za istrazivace iz dijaspore? (npr. jel dozvoljeni trosak oprema za labos u dijaspori?)
Odgovor na prethodno pitanje ovisi o specifičnostima projektnoga prijedloga u okviru kojega bi se potencijalni troškovi mogli pojavljivati te je opravdanost troškova predmet stručnoga vrednovanja koje će provesti paneli za vrednovanje, Povjerenstvo za upravljanje i međunarodni recenzenti, a sve će potencijalno sporne troškove HRZZ provjeravati i s provedbenim tijelima ESF-a koja će i odlučivati o njihovoj prihvatljivosti, stoga u ovome trenutku i bez konkretnih informacija o sadržaju projektnoga prijedloga na njega nismo u mogućnosti odgovoriti.
Kod planiranja troškova potrebno je voditi računa da svi računi moraju glasiti na matičnu organizaciju voditelja u Republici Hrvatskoj te je sva kupljena oprema u vlasništvu matične organizacije voditelja projekta.

16. 1. 2019.

Prihvatljivost troškova
1. Mogu li se iz financijskih sredstava projekta pokriti školarine doktoranda/doktoranada?
Ne, prema uvjetima ovoga natječaja trošak školarina nije prihvatljiv trošak nego ga je dužna snositi matična organizacija. HRZZ odobrava trošak plaće doktoranda pod uvjetom da je organizacija podnositelja dala pismenu garanciju da će osigurati sredstva za trošak doktorskog studija.

11. 1. 2019.

1. Koliki je najveći iznos koji se može planirati za jedan komad opreme, a da se ona ne smatra kapitalnom opremom?
Iznos pojedinačne opreme ne može biti veći od 400.000,00 kuna.

2. koliki postotak budjeta moze pripasti inozemnom laboratoriju, za bilo koju vrstu troska, odnosno, nas konkretno zanima je li moguce zaposliti npr poslijedoktoranda da radi u laboratoriju izvan Hrvatske?
Svi računi moraju biti izdani na matičnu organizaciju provedbe projekta te se sredstva ne mogu prebacivati drugim uključenim organizacijama. Doktorandi i poslijedoktorandi isključivo se zapošljavaju na matičnu organizaciju provedbe projekta u Republici Hrvatskoj, a boravak na organizaciji suvoditelja moguć je u okviru kratkoročnih mobilnosti (do šest mjeseci).

3. U Uputama za podnositelje projetnih prijedloga navedeno je slijedece:
U ovoj kategoriji nisu dopušteni sljedeći troškovi:
 - osnovne informatičke opreme (računala
, fotokopirni uređaji, telefoni, tableti, pisači, vanjska memorija itd.),
Da li to znaci da nije dopustena nabava desktop/laptop racunala niti za nove clanove projekta, tj dokotorande i postdokove? To nema smisla jer su racunala osnovno sredstvo za rad u teorijskoj fizici i nuzno potrebna novim clanovima grupe da bi uopce mogli raditi na projektu.
Nabava osnovne informatičke opreme nije prihvatljiv trošak te se očekuje da je osigura matična organizacija provedbe projekta, tim više što u okviru ovoga natječaja matična organizacija ima pravo na 5% neizravnih troškova od ukupnog iznosa troška plaća. Neizravni troškovi nisu namijenjeni za nabavu računala, ali jesu za tekuće potrebe organizacije.

4. U dijelu D. Putovanja povezana s aktivnostima tima stoji da u sklopu projekta financiraju putni troškovi do mjesec dana za sve članove tima u svrhu sudjelovanja na sastancima, skupovima i predavanjima, te posjeta suradničkoj organizaciji. Da li se tih mjesec dana odnosi na cijeli period trajanja projekta ili je u svakoj godini projekta moguće planirati takve aktivnosti za suradnike na projektu? Te da li je tih mjesec dana kumulativno za sve suradnike koje ostvare sudjelovanje, ili svatko od suradnika može ostvariti financiranje (do mjesec dana) za neku (ili više) od dozvoljenih posjeta? Isto pitanje je i za suvoditelja iz inozemstva: da li je ovo putovanje dozvoljeno samo jednom (1 mjesec) tijekom cijelog projekta ili po jedan mjesec u svim godinama trajanja projekta?
Na pitanje je odgovoreno 7. 1. 2019. u kategoriji Prihvatljivost troškova, pitanje 9. Isto se primjenjuje i za suradnike i za suvoditelja.

7. 1. 2019.

1. U odgovorima objavljenim na stranicama Zaklade napisano je da se cjelokupni iznos financiranja dodjeljuje hrvatskoj organizaciji na kojoj je zaposlen voditelj te voditelj raspolaže sredstvima sukladno prihvaćenom financijskom planu. Sredstva se ne prebacuju stranoj organizaciji nego matična organizacija voditelja raspolaže ukupno dodijeljenim sredstvima i snosi odgovornost za njihovo trošenje.
Da li to znaci da voditelj projekta moze prebaciti financijska sredstva odnosno platiti troskove istrazivanja koji se obavljaju u svrhu projekta na inozemnoj instituciji? Da li se neizravni troškovi u iznosu od 5% prihvatljivih izravnih troškova osoblja zaposlenih na ugovor o radu mogu obracunati i za inozemnu instituciju?
Svi računi moraju glasiti na matičnu organizaciju voditelja. Nisu prihvatljivi troškovi administrativnih i tehničkih usluga i sl. za koje se očekuje da organizacija podnositelja ili partnerska organizacija rutinski osiguraju, kao ni troškovi podmirivanja redovitog poslovanja organizacije ni troškovi podugovaranja (nabave roba, usluga, radova) samih organizacija podnositelja, suvoditelja ili partnerskih organizacija.
Neizravni se troškovi dodjeljuju isključivo organizaciji s kojom je sklopljen ugovor o financiranju (organizaciji podnositelja)  te trebaju biti utrošeni na njezine potrebe koje proizlaze iz provedbe projektnih aktivnosti (npr. troškovi struje, vode, interneta i sl.). Iako organizacije nisu dužne dostavljati račune i potvrde o plaćanju za pravdanje neizravnih troškova, tijela u sustavu provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova odnosno Europskog socijalnog fonda iz kojeg se financira Program „Znanstvena suradnja“, odnosno tijela koja vrše reviziju sustava, mogu u bilo kojem trenutku izvršiti reviziju provedbe projekta u organizaciji podnositelja i njome obuhvatiti i dokumentaciju vezanu uz neizravne troškove.
 
2. Resursi: s obzirom da je planirana digitalizacija i obrada podataka, pitanje je koja se oprema može nabaviti u sklopu projekta?
Odgovor na prethodno pitanje ovisi o specifičnostima projektnoga prijedloga u okviru kojega bi se predmetni troškovi mogli pojavljivati te bi opravdanost takvih troškova bila predmet stručnoga vrednovanja koje će provesti paneli za vrednovanje, Povjerenstvo za upravljanje i međunarodni recenzenti, a sve će potencijalno sporne troškove HRZZ provjeravati i s provedbenim tijelima ESF-a koja će i odlučivati o njihovoj prihvatljivosti, stoga u ovome trenutku i bez konkretnih informacija o sadržaju projektnoga prijedloga na njega nismo u mogućnosti odgovoriti.
Molimo vas da kod prijave projekata vodite računa o tome da svi troškovi moraju biti usko vezani uz provedbu projektnih aktivnosti kako bi troškovi mogli biti prihvatljivi.
Detaljnije o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima možete pročitati na stranicama 8. - 10. Natječaja za prijavu projektnih prijedloga.

3. Je li prihvatiljiv trošak da partnerska organizacija izda račun za digitalizaciju mikrofilmova? (18-20.000 kn)
4. Može li vanjske savjetodavne i stručne usluge s područja komunikacijsko-informacijske tehnologije, kao što je kupnja/slaganje i implementacija novog softwarea - koji je središnji dio projekta - odraditi partner na projektu, tako da mu to bude plaćeno? Kako se ugovaraju vanjske stručne usluge, ako troškovi podugovaranja (nabava roba, usluga, radova) samih organizacija podnositelja ili partnerskih organizacija nisu prihvatljiv trošak? S kim oni sklapaju ugovor o usluzi odnosno kome oni izdaju račun?
5. Plaća li se opis posla predstavnika partnerske organizacije?

  1. Poduzeće koje slaže software
  2. Osoba koja implementira software
  3. Suradnik

6. Mogu li se vanjske savjetodavne i stručne usluge isplatiti partnerima na projektu, koje će njih izvršiti?
Partnerskim se organizacijama i njihovim zaposlenicima ne mogu plaćati troškovi za usluge koje ulaze u njihovu djelatnost nego se očekuje da ih one odrade u sklopu provedbe projektnih aktivnosti u kojima sudjeluju prema radnom planu. Neprihvatljivi su troškovi dodatnog dohotka za obavljanje poslova vezanih uz projekt na temelju ugovora o djelu za zaposlenike organizacije podnositelja ili partnerske organizacije koji istovremeno svoju redovnu plaću primaju na temelju ugovora o radu, kao i troškovi podugovaranja (nabava roba, usluga, radova) samih organizacija podnositelja ili partnerskih organizacija.

7. Je li prihvatljiv trošak prijevoda predgovora/pogovora, sažetaka članaka ili knjiga, lekture cijele knjige, koji su rezultat projekta na engleski jezik? Je li se pod vanjske savjetodavne i stručne usluge (prihvatljivi troškovi pod 61.6) smatraju i navedeni prijevodi?
8. Jesu li lektura i prijevod prihvatljivi trošak kao vanjske savjetodavne i stručne usluge?
Sukladno Natječaju za prijavu projektnih prijedloga, str. 10. Neprihvatljivi troškovi, troškovi prijevoda i lekture nisu prihvatljivi troškovi.

9. Putovanja za sve članove u trajanju do mjesec dana: znači li to do je trajanje putovanja svakog člana prjektnog tima do 30 dana sveukupno tijekom 36 mjeseci trajanja projekta, ili je to do 30 dana po putovanju i koliko maksimalno takvih putovanja onda može biti? Može li član projektnog tima npr. ići 15 dana naarhivsko istraživanje u Trst, potom drugom prigodom daljnjih 15 dana istraživanja u arhiv u Rimu i još k tome sudjelovati na tri simpozija svaki od 5 dana, što sveukupno iznosi 45 dana? Plaćaju li se u tom slučau svi putni troškovi?
Svako pojedino putovanje (bez obzira na to radi li se o istom članu tima ili o različitim članovima tima) može trajati do mjesec dana, ali je potrebno voditi računa o tome da ukupan iznos troškova u kategoriji Putni troškovi i troškovi mobilnosti ne smije premašiti 20% ukupnih traženih sredstava.

10. Može li kratkoročna mobilnost uključiti, osim arhiva pri inozemnoj znanstvenoj organizaciji s projekta, također i druge, za projekt relevantne i neophodne arhive u inozemstvu?
Troškovi kratkoročne mobilnosti (do šest mjeseci) prihvatljivi su samo za novozaposlene doktorande i poslijedoktorande na inozemnu znanstvenu organizaciju s kojom je ostvarena suradnja na projektu, tj. na kojoj je zaposlen suvoditelj predloženog projekta. S druge strane, putovanja povezana s aktivnostima projekta (u trajanju do mjesec dana) mogu se planirati za sve članove projektnog tima. Tu su uključene posjete suradničkim organizacijama, sudjelovanje na sastancima u vezi projekta, sudjelovanje na znanstvenim skupovima i predavanjima itd.

11. Je li se pod pripremom za tisak knjiga (pod Desimenicaija i publiciranje) smatraju: impaginacija, i izrada analitičkih i drugih indeksa?
Navedeni su troškovi prihvatljivi u okviru pripreme za tisak.

12. Kako se računa dnevnica suradnika iz inozemstva?
13. Tijekom nabave robe i usluga kako će institucija-nositelj, koja je obveznik Zakona o javnoj nabavi, objaviti natječaj za javnu nabavu (u čije ime - nositelja ili projekta) i kako je to moguće izvesti, ako se određena roba i usluga tehničkog i informacijskog karaktera uvozi iz inozemstva (EU)?
Odgovori na prethodna pitanja vezana su uz nacionalno zakonodavstvo te knjigovodstvene i računovodstvene prakse matične organizacije voditelja projekta te vas molimo da se vezano uz odgovor konzultirate s nadležnim službama svoje organizacije. Detaljne upute vezane uz pravdanje troškova bit će dane na provedbenim radionicama koje će biti organizirane po potpisu ugovora o dodjeli sredstava za voditelje projekata i zaposlenike njihovih organizacija.
Organizacija je dužna provesti postupak javne nabave robe i/ili usluga za potrebe projekta u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi. Organizacija voditelja projekta kao obveznik Zakona o javnoj nabavi i potpisnik ugovora o dodjeli sredstava provodi javnu nabavu za potrebe projekta.

14. Vezano za vanjske savjetodavne i stručne usluge: na koju instituciju se izdaje račun tj. s kim vanjski savjetodavac potpisuje ugovor o djelu (ako to nije ustanova nositeljica projekta)?
Ugovori o djelu sklapaju se između matične organizacije voditelja i vanjskih izvršitelja. Svi računi izdani u sklopu projekta moraju glasiti na matičnu organizaciju voditelja projekta, a također sve ugovore mora sklapati matična organizacija voditelja projekta.

15. Tko kupuje stručnu literaturu i tko ostaje vlasnik te literature nakon završetka projekta: je li moguće da se unaprijed definira tko iz ustanove-nositelja projekta, ustanove-suvoditelja, ili i iz drugih ustanova partnera će se, na kraju projekta, dodijeliti određeni naslovi iz stručne literature?
Računi za stručnu literaturu, kao i za sve druge izdatke s projekta, moraju glasiti na matičnu organizaciju voditelja. Vlasništvo pripada organizaciji voditelja projekta te se sve što se nabavlja u sklopu projekta mora nalaziti u njezinim prostorijama (osim u slučaju izvršenja specifičnih projektnih aktivnosti izvan matične organizacije). Ako se radi o opremi, ona mora biti navedena u njezinom imovinskom registru, a knjige moraju biti zavedene u knjižnici matične organizacije.

21. 12. 2018.

1. S obzirom na prihvatljivost izdataka do 31.12.2022., te vrijeme potrebno za zapošljavanje doktoranda, doktorand će imati na raspolaganju tri godine (ili maksimalno tri godine i tri mjeseca mjeseca), što je znatno kraće od ostalih doktorskih studija koje financira HRZZ (uobičajeno 4 godine) te drugi izvori financiranja. Je li ipak moguće produžiti rok za isplatu plaće doktorandu do 4 godine, tj. i nakon 31.12.2022.?
U prvoj verziji dokumentacije koja je objavljena na mrežnim stranicama naveden je krajnji datum  prihvatljivosti troškova 31. 12. 2022. godine.  S obzirom na to da će konačne verzije datuma biti navedene u konačnoj (obvezujućoj) verziji dokumentacije, moguće je da će doći do određenih odstupanja i pomicanja datuma, ali datum će biti vezan uz razdoblje prihvatljivosti troškova u okviru Europskoga socijalnog fonda te jednom kad je kao takav ugovoren, neće biti podložan produljenjima. 

12. 11. 2018.

1. Jesu li prihvatljivi troškovi dolaska suvoditelja projekta na sastanke u HR, te posjeta voditelja instituciji suvoditelja? Jesu li prihvatljivi troškovi bilo kojeg suradnika na projektu (bilo iz HR ili iz inozemstva) za sudjelovanje na znanstvenim skupovima i kongresima?

U okviru projekata financiranih u sklopu Programa znanstvene suradnje putni troškovi u trajanju do mjesec dana mogu se planirati za sve članove projektnog tima. Tu su uključene posjete suradničkim organizacijama, sudjelovanje na sastancima u vezi projekta, sudjelovanje na znanstvenim skupovima i predavanjima itd.

Za suvoditelja i suradnike iz organizacije u inozemstvu mogu se planirati putovanja do mjesec dana u Republiku Hrvatsku s ciljem prijenosa znanja, novih metoda i tehnologija.

Kratkoročna mobilnost odnosno putovanja do najviše 6 mjeseci može se planirati samo za novozaposlene doktorande i poslijedoktorande na inozemnu znanstvenu organizaciju s kojom je ostvarena suradnja na projektu, tj. na kojoj je zaposlen suvoditelj predloženog projekta.

24. 10. 2018.

1. Zanimalo bi me kako će biti regulirano plaćanje školarina doktorandima s obzirom da ta stavka nije navedena u dozvoljenim troškovima u ovoj verziji teksta natječaja, te dali će dozvoljeni troškovi uključivati i kratkoročne boravke ostalih sudionika na projektu (pored doktoranada).
Prema uvjetima natječaja matična organizacija zaposlenja doktoranda mora dati pismenu garanciju da će osigurati sredstva za trošak doktorskog studija. Sukladno uvjetima natječaja trošak školarine nije prihvatljiv iz sredstava projekta.
Sukladno uvjetima natječaja, kratkoročna mobilnost može se planirati samo za novozaposlene doktorande i poslijedoktorande na inozemnu znanstvenu organizaciju s kojom je ostvarena suradnja na projektu, tj. na kojoj je zaposlen suvoditelj predloženog projekta.

Natječajna dokumentacija

22. 2. 2019.

1. Pišem Vam vezano za pismo obveze podnositelja, na kojem je potreban potpis čelnika ustanove. Pitanje je usmjereno na to što ako je podnositelj projekta ujedno i čelnik ustanove, postoji li u tom dijelu prepreka, jer je potpis iste osobe na oba dijela. Je li onda potrebno da umjesto čelnika potpiše po ovlaštenju druga osoba?
Podnositelj koji je čelnik organizacije može sam potpisati obrasce.
 
2. U obrascu za financijski plan, dostupnom na web stranici natječaja, pod točkom d-2 stoji "Posjet suradničkoj organizaciji" dok je u verziji na engleskom pod istom točkom "Visits to partner organizations". Pretpostavljam da se ipak radi o suradničkoj, a ne o partnerskoj organizaciji.
Navedeno se odnosi na suradničke organizacije, dakle na bilo koju organizaciju s kojom postoji neki vid suradnje, što uključuje i partnerske organizacije i organizacije na kojima su zaposleni suradnici.

15. 2. 2019.

1. Može li potvrda o zaposlenju biti na jeziku države u kojoj je suvoditelj zaposlen ili mora biti na engleskom jeziku?
Potvrda o zaposlenju suvoditelja mora biti na engleskom jeziku.

2. Sto su to pisma namjere na HR i na EN koje se nalaze u folderu Dokumenti pod Podnositelj, na koga se odnose? Na suradnike iz inozemstva, ili na studente ili nezaposlene koji zele suradjivati na projektu pro bono?
Pisma namjere dostavljaju se za sve suradnike na projektu koji nisu zaposleni na matičnoj organizaciji voditelja projekta, uključujući suradnike iz inozemstva, studente i nezaposlene osobe.

3. Suvoditelj me obavijestio da voditelj njegove institucije neće potpisati Pismo obveze ako se ne koristi  njihov standardni obrazac za takva pisma umjesto propisanog HRZZ obrasca (PZS-2019_Letter of commitment_Co-leader organization). Može li Pismo obveze institucije suvoditelja biti sastavljeno koristeći njihov standardni obrazac umjesto obrasca HRZZ-a? Koliko shvaćam cilj je pokazati da postoji suradnja s inozemnom znanstvenom organizacijom na kojoj je zaposlen suvoditelj projekta što se ne mijenja nekom drugom formom Pisma obveze. Pretpostavljam da će obrazac institucije suvoditelja imati i nešto drugačiji tekst od onoga koji je naveden u obrascu HRZZ-a, no još uvijek nemam primjerak njihovog obrasca koji to potvrđuje.
Kako bi projektni prijedlog mogao proći administrativnu provjeru, sva dokumentacija mora biti dostavljena na službenim obrascima HRZZ-a.

4. Čitajući odgovore na pitanja, englesku i hrvatsku verziju uputa, nailazim na zbunjujuće i kontradiktorne informacije. Citiram neke od njih:
"Voditelj, suvoditelj i zaposlenici partnerske organizacije ne dostavljaju pisma namjere."
"Suradnici koji nisu s matične organizacije podnositelja (uključujući umirovljenike, studente i nezaposlene) prilažu pismo namjere u slobodnoj formi na hrvatskom i engleskom jeziku (u slučaju stranaca samo na engleskom jeziku)."
Molim da se razjasni tko točno piše pismo namjere. I tko potpisuje pismo namjere, samo taj suradnik ili suradnik i čelnik njegove institucije?
Kao što je navedeno u citiranom odgovoru, pismo namjere prilažu svi suradnici koji nisu zaposleni na matičnoj organizaciji podnositelja. Nezaposleni, umirovljeni suradnici i studenti sami potpisuju pismo namjere, a za zaposlene suradnike, uz njih samih, pismo namjere potpisuju i čelnici njihovih matičnih organizacija. Nadalje, kao što se navodi u drugom citatu, voditelj, suvoditelj te zaposlenici partnerske organizacije (uključujući predstavnika partnerske organizacije koji se registrira u EPP sustav) ne dostavljaju pisma namjere. Ako postoje zaposlenici partnerske organizacije koji će biti i u statusu suradnika, tada je i za njih potrebno dostaviti pismo namjere. Molimo da pogledate i odgovore na upite u kategoriji Partnerske organizacije, posebice odgovor pod brojem 3. objavljen 13. 2. 2019.

5. Mislim da se potkrala pogreška u uputama za podnositelje gdje se navodi da se Potvrda o nacionalnosti za suvoditelja podnosi na engleskom jeziku.
Potvrde koje izdaje Ured za Hrvate izvan RH su na hrvatskom jeziku i nadam se da su prihvaljive i da ih ne treba prevoditi.
Potvrde o pripadnosti hrvatskom narodu koje izdaje Ured za Hrvate izvan RH prilažu se samo na hrvatskome jeziku. Dokazi o nacionalnosti (putovnica, domovnica, i dr.) također se prilažu na hrvatskome jeziku. U navodu iz uputa „in English“ odnosi se samo na potvrdu o zaposlenju suvoditelja. Navedeno je preformulirano kako bi bilo jasno da se odnosi samo na potvrdu o zaposlenju.

6. Je li moguće u prijavu uključiti slike preliminarnih rezultata predloženog istraživanja i shematske prikaze, te ako da, u koje polje u obrascu?
Ako je potrebno, slike je moguće uključiti u Obrazac za prijavu, dio 2. Opis projektnog prijedloga, pitanja a. ili c. (ovisno gdje pripadaju), ali vodeći računa o ograničenju broja stranica.

13. 2. 2019.

1. U Primjeru popunjavanja Financijskog plana pod tockom c-2.2. stoji "On line pristup literaturi, vezano uz sve aktivnosti SO1, SO2, SO4 ze A6.6. i A6.7"
Sto oznacuje SO1, SO2, SO4: znam da je O oznaka za ciljeve to jest Objectives, no sto je to "S"?
Navedeno predstavlja samo primjer. Financijskom planu treba pridružiti oznake iz Vašega radnog plana.

2. Pod stručna literatura ovdje se daje primjer "ON line pristup literaturi", dok na str. 10 Natjecaja pod 6.2 NEPRIHVATLJIVI TROSKOVI stoji "tuzemna i inozemna pretplata na stručne i znanstvene tiskane ili elektroničke časopise": na što se odnosi dakle "ON line pristup literaturi"? Molim Vas nekoliko primjera kada je to prihvatljivo a kada ne.
Online pristup literaturi podrazumijeva kupovinu pristupa literaturu potrebnoj za potrebe projekta koja nije besplatno dostupna, ali prihvatljivo je plaćanje pristupa samo članku, odnosno člancima potrebnim za potrebe projekta, a ne plaćanje pretplate na cijeli časopis ili bazu.

3. Za točke 2, 3 i 4 najviše je dozvoljeno 15 A4 stranica (Arial 10 pt). 
Pretpostavljam da je to ukupno za sve navedene točke, dali se to odnosi i na literaturu? Također, način citiranja literature nije preciziran, može li se koristiti standard bez navođenja naslova radova?
Literatura ne ulazi u navedeno ograničenje, ali zadani font i veličina slova primjenjuju se i na literaturu. Način citiranja treba biti u skladu sa standardima znanstvenoga polja u kojem se projektni prijedlog prijavljuje, stoga je u nekim poljima prihvatljivo navođenje literature bez navođenja naslova radova.

4. Iz Uputa za podnositelje projektnih prijedloga nije najjasnije na koji se način u Prijavnom obrascu trebaju prikazati Točke provjere (Milestones). Treba li ih samo izdvojiti iz radnog plana i navesti u prijavno obrascu (izlistati), ili ih treba opisati i eventualno grupirati? Također, odnosi li se odlomak Očekivani mjerljivi rezultati na konkretne Deliverables iz radnog plana ili se radi o glavnim rezultatima koji proizlaze direktno iz ciljeva?
Točke provjere potrebno je samo izlistati, bez opisa. Očekivani mjerljivi rezultati predstavljaju Deliverables (rezultate) iz radnoga plana, ali potrebno je navesti samo glavne rezultate.

6. 2. 2019.

1. U dokumentu naziva PZS-2019_Natječaj za prijavu projektnih prijedloga na stranici 11 stoji sljedeća fomulacija: „Presliku sljedećeg popratnog dokumenata za dokazivanje prihvatljivosti organizacije podnositelja projektnog prijedloga i svake partnerske organizacije: Potvrda Porezne uprave o stanju javnog dugovanja (na hrvatskom jeziku), iz koje je vidljivo nepostojanje javnog dugovanja, ne starija od datuma objave Natječaja.“
U dokumentu naziva PZS-2019_Upute za podnositelje projektnih prijedloga navedeno je: Potvrda Porezne uprave dostavlja se za Organizaciju podnositelja i svaku partnersku organizaciju.
Potvrda Porezne uprave iz koje je vidljivo da Organizacija ima podmirene financijske obveze prema Državnom proračunu Republike Hrvatske. Iznimno organizacija se neće administrativno isključiti iz daljnjeg postupka ako mu sukladno posebnom propisu plaćanje obveza nije dopušteno ili mu je odobrena odgoda plaćanja (u tom slučaju zatražit će se dokumentacija iz koje je isto vidljivo). Potvrda ne smije biti starija od 30 dana na dan podnošenja prijave i treba biti ovjerena od strane Porezne uprave. Obvezna je za sve organizacije.“
Točna je formulacija da potvrda ne smije biti starija od 30 dana na dan podnošenja prijave. Isto je ispravljeno u Natječaju.
 
2. Budući da prijedlog istraživanja uključuje djecu, u uputama stoji da se trebamo dostaviti mišljenje Etičkog povjerenstva.
Molim Vas informaciju - na koju adresu Etičkog povjerenstva se trebmo obratiti i s kojom točno dokumentacijom?
Trebamo li imati mišljenje do 28.02.2019 (rok prijave na natječaj)?
Mišljenje Etičkog povjerenstva u ovom slučaju izdaje matična organizacija podnositelja i po potrebi organizacije u okviru kojih će se vršiti istraživanja na djeci. Potvrdu je potrebno imati prije sklapanja Ugovora o dodjeli sredstava.
 
3. Trebaju li suradnici iz inozemstva te suradnici iz Hrvatske (koji nisu s institucije prijavitelja) priložiti Letter of commitment?
 
4. Vezano na pisma obveze suradnika: Jel pisma obveze pišu svi suradnici institucija prijavitelja, partnera i i iz dijaspore uključujući i voditelja i suvoditelja? I jel moraju biti i na hrvatskom i enegleskom jeziku?
 
5. Dali postoji neki forma za Letter of commitment za suradnika na stranoj instituciji koja nije partner ili takvo pismo može biti proizvoljno? Jer ako sam dobro shvatila partnerske su samo HR institucije pa prema tome suradnik van HR ne potpisuje Letter of commitment_partner. Isto je i sa suradnicima unutar HR čije organizacije nisu partnerske.
 
Pismo obveze (letter of commitment, u propisanom formatu) dostavljaju partnerska organizacija, organizacija podnositelja i organizacija suvoditelja.
Suradnici koji nisu s matične organizacije podnositelja (uključujući umirovljenike, studente i nezaposlene) prilažu pismo namjere u slobodnoj formi na hrvatskom i engleskom jeziku (u slučaju stranaca samo na engleskom jeziku).
Voditelj, suvoditelj i zaposlenici partnerske organizacije ne dostavljaju pisma namjere.
 
6. Sukladno uputi u Obrascu za prijavu potrebno je postovati oblikovanja teksta: font Arial, veličina 10, desna i lijeva margina 2.0, donja margina 1.5, jednostruki prored. No stvar je u tome sto je zadani footer skoro 5 cm pa neovsino sto donja margina moze biti 1.5, prakticno je to nemoguce postici i donja margina je defacto tih 5. Sto sad to znaci? Da li se footer moze smanjiti da bude ispod tih 1.5, pa da margina za pisanje uistinu bude 1.5? ili sve mora ostati kako jeste, sto drugim rijecima prakticno znaci da je dozvoljena donja margina cca 5?
 
7. U obrascu za aplikacije margine u poljima za unos podataka su zapravo manje nego je propisano gore. Dali se one smiju pomicati ili moraju biti kao u zadanom formatu?
 
Obrazac je izmijenjen kako bi margina mogla biti 1.5. te je nova verzija objavljena u natječajnoj dokumentaciji.
Margine je moguće namjestiti kako je navedeno u uputama za ispunjavanje obrasca.
 
8. Ugovor o radu moje inozemne suradnice je tajan jer podaci o njenoj plači nisu javno dostupni te prema tome ona ne može priložiti ugovor o radu. Ustanova je spremna izdati potvrdu o njenom radnom statusu koje bi sadržavalo radno mjesto te garanciju da će ona tamo raditi za vrijeme trajanja projekta. Jeli to dovoljno? Dali to pismo mora biti posebno ili to može biti sadržano u Letter of commitment_Co-leader organization?
Potvrda o zaposlenju koja sadržava spomenute podatke može se priložiti umjesto ugovora o radu. Potvrdu treba priložiti kao zaseban dokument.
 
9. Molim Vas za objašnjenje u CV Form_Applicant koja je razlika između polja 4a i 4b. Konkretno koja je razlika između konstrukcije rečenice Projects worked on as the leader i Research grants awarded so far? U mom području ako dobiješ grant to znači da si dobio projekat koji samostalno vodiš. Ne znam za slučaj da je nekom dodjeljen istraživački grant pa je na njemu netko drugi bio voditelj.
U 4. a. trebalo bi navesti sve istraživačke projekte na kojima je podnositelj sudjelovao, a u 4. b. sve projekte dodijeljene podnositelju, uključujući i istraživačke boravke, stipendije i sl..
 
10. Budući da se u formularu trži samo mentorstvo doktoranda, može li se mentorstvo diplomanata staviti u rubriku, ili pod ostalo, ili se ne uzima u obzir?
Može se navesti mentorstvo diplomanata pod ostalo.
 
11. Zanima me da li se u radnom planu, po natječaju PZS-2019, kada je aktivnost vezana uz vanjsku uslugu navode članovi itraživačke grupe kao sudionici te aktivnosti ili ne? Ako ne, da li se onda u radni plan piše da se ta aktivnost provodi kao vanjska usluga ili se polje "članovi istraživačke grupe" ostavlja prazno?
Za svaku je aktivnost u EPP sustavu nužno odabrati barem jednog člana istraživačke grupe koji je za nju zadužen. Ako se radi o vanjskoj usluzi, potrebno je odabrati člana grupe koji će koordinirati izvršenje te aktivnosti.
 
12. Zanima me da li je elektronski potpis na potvrdi porezne uprave dovoljan ili je potrebno jos dodatno traziti zig i potpis
Potvrda s elektronskim potpisom izdana od odgovarajućeg nadležnog tijela je valjana.
 
13. Da li ZAISTA svu natječajnu dokumentaciju i sav opis projekta i radnog plana za " Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“" treba pisati i na hrvatskom i na engelskom jeziku ?
Da.
 
29. 1. 2019.

1. Profesorica je uspjesno napravila registraciju na epp sustavu no popunjavajuci profil primjetile smo da u je obvezno polje: Identification number of scientist: *? Pretpostavljam da se tu radi o MZO broju ali kako kolegica zivi i radi u inozemstvu, naravno, nema nas MZO broj. Mozete li nam reci sto trebamo sad napraviti?
U navedeno polje upišite minus “-“.
 
2. Postoji li obrazac „izjava organizacije-partner“ i na engleskom jeziku ili samo na hrvatskom?
Obrazac „Izjava organizacije partner“ predaje se samo na hrvatskome jeziku.
 
3. Mozete li mi molim vas objasniti kako bi trebalo, u kojem obliku, napisati tocke 3a i 3b koje se odnose na aktivnosti i milestone? Naime, ja sam napravila radni plan za projekt, koristeci tablicu za hrzz istrazivacke projekte jer vidim da ce upravo u takvom slicnom obliku biti potrebno unjeti radni plan u on-line epp portal. Ta tablica ima manje vise 15 tak stranica stoga se pitam kako da to realno “preslikam” u tocku 3a i 3b? Probala sam naprosto nabrojati sve aktivnosti, sa zagradama koje imaju oznaku, ljude koji su zaduzeni i mjesece kada ce se aktivnost obavljati ali rezulat takvog nabrajanja je jako tesko citljiv tekst koji jedva ja, koja znam svoj plan, mogu pratiti pa se pitam kako se ga pratiti itko drugi... Problala sam napraviti i jednu ogoljeniju varijatnu tablice radnog plana ali i takva pojednostavljena tablica mi zauzme 4 stranice sto je jako puno ako cijeli projekt smije biti maksimalno 15 str.  Molim vas objasnjenje sto i kako se ocekuje da se popune tocke 3a i 3b.
U Obrascu za prijavu, 3a., potrebno je navesti samo ključne aktivnosti. Nije potrebno navoditi tko će biti zadužen za njihovo izvršenje ni kad će se realizirati, samo je važno držati se numeracije iz Radnoga plana. S obzirom na to da će se numeracija u EPP sustavu dodjeljivati automatski, predlažemo da prvo ispunite Radni plan u EPP sustavu te nakon toga ključne aktivnosti prenesete u Obrazac za prijavu.
 U 3b. trebalo bi navesti sve točke provjere na projektu, ali kako točke provjere predstavljaju samo ključne događaje na projektu (odnosno „prekretnice“ koje omogućavaju nastavak projekta), njih bi u okviru cijeloga projekta trebao biti manji broj.

23. 1. 2019.

1. Pitanje vezano uz ispunjavanje prijavnice. Hrvatski se znanstvenici u dijaspori navode kao suvoditelji. Stavljamo li ih isto tako u tablicu suradnika u prijavnom obrascu?
Nije jasno na što se odnosi „prijavnica“. U EPP sustav unose se podatci o suvoditelju te se suvoditelj automatski navodi u Administrativnom obrascu. Suvoditelja nije moguće dodavati u EPP sustav kao suradnika.
 
7. 1. 2019.

1. Piše li se projektni prijedlog u fonru Arial veličine 10, a prored bilo koji?
Sukladno uputi u Obrascu za prijavu molimo Vas da poštujete sljedeća ograničenja oblikovanja teksta: font Arial, veličina 10, desna i lijeva margina 2.0, donja margina 1.5, jednostruki prored.

16. 11. 2018.

1. Jedan od uvjeta koji treba zadovoljiti podnositelj projektnog prijedloga jeste iskustvo u vođenju projekata, pri čemu u popratnoj dokumentaciji – Obrascu za životopis voditelja projekta stoji: ''Navedite podatke o istraživačkim projektima koje ste vodili ili ste u njima sudjelovali. Uključite naziv, mjesto, trajanje projekta, vrijednost projekta.'' U svrhu dokazivanja iskustva vođenja projekta, smatra li se dovoljnim iskustvom:
  • vođenje projekta npr. Europskog socijalnog fonda ili TEMPUS-a, kojemu glavni cilj nije istraživanje a gdje je institucija podnositelja bila glavni korisnik ili prijavitelj projekta?
  • vođenje projekta npr. Europskog socijalnog fonda ili TEMPUS-a, kojemu glavni cilj nije istraživanje a gdje je institucija podnositelja bila partner na projektu?
  • vođenje znanstvenog projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (1990.-2013.)?
  • vođenje istraživačkog projekta financiranog sredstvima institucije a porijeklom sredstava višegodišnjeg institucionalnog financiranja znanosti?
Napomena:
Ova dokazana profesionalna iskustva pratilo bi iskustvo u istraživačkim projektima u kojima je podnositelj sudjelovao a bez da je bio voditelj projekta.

 
Iskustvo vođenja prethodnih projekata odnosi se prvenstveno na istraživačke projekte. Molimo Vas da o tome vodite računa pri navođenju projekata - tu svakako ulaze projekti MZO-a, projekti HRZZ-a i UKF-a, te svi istraživački projekti financirani iz drugih izvora (npr. ERC, Horizon 2020, NEWFELPRO). Relevantnost navedenih podataka procjenjivat će međunarodni recenzenti i panel za vrednovanje.


EPP sustav

22. 2. 2019.

1. Sistem upisivanja ne slijedi Upute iz natjecaja, te se stavke ne vezu uz aktivnosti (kao sto je oznaceno u oglednom primjerku) nego po novome uz rezultate.
U financijski plan unesite poveznice na rezultate koje odgovaraju aktivnostima koje ste predvidjeli povezati (oznaka je uvijek odgovarajuća, samo umjesto A stoji D i dodana je jedna decimala, pa npr. nije A1.3 nego je D1.3.1). Ako ste kod nekih aktivnosti imali samo točke provjere (M), ta polja možete ostaviti prazno, polje za povezivanje ne predstavlja obvezan unos.

15. 2. 2019.

1. Moraju li se u EPP sustavu registrirati suradnici iz inozemne znanstvene organizacije suvoditelja projekta? U uputama nije jasno prijavljuju li se u EPP sustav samo suvoditelj i hrvatski istraživači iz partnerske organizacije ili i stranci (suradnici) iz organizacije suvoditelja koji nemaju naš OIB (traži se kao ulazni podatak).
U EPP sustav moraju se registrirati voditelj, suvoditelj, predstavnik partnerske organizacije (ako postoji) te svi suradnici osim doktoranada i poslijedoktoranada koji će biti zaposleni na projektu. OIB nije obvezan podatak za unos za strane državljane.

2. U EPP sustavu pod kosuljicom Dokumenti (Podnositelj) ne vidim da se moze uploadati Financijski plan (kao uostalom niti Radni plan -koji se generira direktno u sustavu).
Da li to znaci da ce se u odredjenom trenutku pojaviti u sustavu kosuljica A5 u koju ce se moci upisati direktno u sustav i Financijski plan?
Naime u kosuljici A3, Opce informacije, postoje 5 prozorcica u koja ne mogu upisati nista jer sustav ne dopusta
1. Ukupno trazena stredstva od HRZZ-a
2. Proracun 1. godine
3. Proracun 2. godine
4. Proracun 3. godine
5. Proracun 4. godine
buduci da ispod svakog prozorcica a pise "(HRK 0000,00) Iznos se automatski ispunjava iz A5-Financijski plan."
To je razlog zbog cega nisam u mogucnosti popuniti Administrativni obrazac (na HR i na ENG) jer ce ga sustav generirati tek kada ce moci ucitati gore navecene tocke 1.-5. vezano uz Financijski plan iz kosuljice A5 koje jos u sustavu EPP nema!
Financijski plan ispunjavat će se izravno u EPP sustavu te će se iznosi automatski prenijeti u karticu A3, a ispunjeni financijski plan u karticu Dokumenti. Financijski plan bit će dostupan za unos početkom idućega tjedna te će na mrežnim stranicama biti objavljene detaljne upute za njegovo ispunjavanje. Također, kako bi se ispravno mogao ispuniti financijski plan (u pogledu dodavanja poveznica na rezultate iz radnoga plana), potrebno je prvo u potpunosti ispuniti karticu A4 Radni plan.

13. 2. 2019.

1. Prilikom unošenja prijave i podataka u EPP sustav, imam pitanja vezana uz karticu „A2- ISTRAŽIVAČKA SKUPINA“
- treba li navesti ovdje i suvoditelja?

- pretpostavljam da doktoranda i poslijedoktoranda koji će se tek zaposliti ovdje NE navodimo?
Suvoditelj se ne navodi na popisu suradnika u kartici A2 u EPP sustavu. Imena doktoranada i poslijedoktoranada nije dozvoljeno navoditi. U kartici A4 radni plan odabiru se „doktorand 1“, „doktorand 2“, itd. za aktivnosti koje će izvršavati doktorandi i poslijedoktorandi, a po njihovu zapošljavanju oni će biti dodani na projekt u EPP sustavu.