Odgovori na upite PZS 2019

Odgovori na upite objavljivat će se jednom tjedno. U slučaju da se zaprimi više upita jednakog sadržaja, odgovor će biti objavljen samo jednom.

Uvjeti natječaja

Suvoditelj

Podnositelj

Suradnici

Partnerske organizacije

Zapošljavanje doktoranada i poslijedoktoranada

Prihvatljivost troškova

Natječajna dokumentacija


Uvjeti natječaja

16. 1. 2019.

1. Da li se ovim projektom trazi od domace institucije koja je zaduzena za vodjenje projekta sudjelovanje u financiranju projekta u ukupnom iznosu od 15% kao sto je to npr. bio slucaj sa posljednjim Istrazivackim i Uspostavnim projektima HRZZ-a?
Ne, u Programu „Znanstvena suradnja“ ne traži se sufinanciranje matične organizacije.

11. 1. 2019.

1. Trenutno sam suradnik na 2 (dva) HRZZ projekta, IP-09-2014 i UIP-2017-05.
Moje aktivnosti na IP-09-2014 predviđene su u prve tri godine projekta, odnosno moje aktivno sudjelovanje na projektu završilo je u prosincu 2018.
Mogu li se prijaviti na otvoreni natječaj Znanstvena suradnja?
Jedan znanstvenik može biti u statusu voditelja i/ili suradnika na najviše dva HRZZ projekta koji su u tijeku. Stoga, da biste mogli prijaviti projektni prijedlog na ovaj natječaj, trebali biste se isključiti s jednog od navedenih projekata.

14. 12. 2018.
 
1. Da li novozaposleni doktorandi mogu ostvariti mobilnost u privatnom laboratoriju potencijalnog suvoditelja u inozemstvu (potencijalni suvoditelj je vlasnik laboratorija, hrvatski je državljanin i ima znanstveni broj)  ili to mora biti isključivo javna institucija?
Natječajem nije propisano da organizacija suvoditelja mora biti javna znanstvena organizacija, stoga je njegova organizacija zaposlenja prihvatljiva za ostvarivanje mobilnosti.
 
2. Zanima me dali će cijelim budžetom upravljati samo hrvatska institucija i njoj će biti isplaćen cijeli iznos budžeta ili će dio budžeta biti isplaćen i inozemnoj instituciji za pokrivanje troškova njihovog sudjelovanja u projektu?
Cjelokupni se iznos financiranja dodjeljuje hrvatskoj organizaciji na kojoj je zaposlen voditelj te voditelj raspolaže sredstvima sukladno prihvaćenom financijskom planu. Sredstva se ne prebacuju stranoj organizaciji nego matična organizacija voditelja raspolaže ukupno dodijeljenim sredstvima i snosi odgovornost za njihovo trošenje.

Suvoditelj

16. 1. 2019.

1. Ako suradnik iz dijaspotre ima hrvatsku putovnicu, da li je to prihvatljiv dokument ili nužno mora priložiti domovnicu?
Putovnica je prihvatljiva kao jedna od isprava kojima se dokazuje državljanstvo.

2. Zanima me što ako za vrijeme trajanja projekta suvoditelju prestane zaposlenje u znanstvenoj organizaciji u inozemstvu prijavljenoj u prijavi na projekt, ali on/ona ima mogućnost nastavka rada na projektu u drugoj instituciji?
Pismom obveze organizacija suvoditelja jamči da će on moći posvetiti dovoljno svog radnog vremena tijekom cijele provedbe projekta. Uz projektnu je prijavu potrebno priložiti potvrdu o zaposlenju suvoditelja ili njegov ugovor o radu i iz tih dokumenata treba biti vidljivo da će suvoditelj biti u radnom odnosu za cijelo vrijeme trajanja projekta. S obzirom na to da je suvoditelj za vrijeme trajanja projekta dužan primiti zaposlene doktorande i poslijedoktorande na svoju organizaciju u okviru kratkoročnih mobilnosti (do šest mjeseci) i da je to jedan od pokazatelja uspješnosti provedbe projekta, mogućnost prestanka radnog odnosa suvoditelja može rezultirati nemogućnošću izvršenja tih obveza te samim time i neuspješnom provedbom projekta.

3. Natječaj se ne odnosi samo na znanstvenike u dijaspori unutar EU, već i na znanstvenike diljem svijeta (SAD, Kanada....)?
Da, odnosi se na znanstvenike iz svih dijelova svijeta.

11. 1. 2019.

1. Ima li ograničenje na trajanje ugovorne obveze inozemne organizacije kao suvoditelja projekta pri javljanju na raspisani natječaj Hrvatske zaklade za znanost za prijavu projektnih prijedloga na Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori “Znanstvena suradnja”?

Suvoditelj je fizička osoba, a njegova organizacija zaposlenja jamči da će za cijelo vrijeme trajanja projekta suvoditelj moći posvetiti dovoljno radnog vremena za provedbu projektnih aktivnosti.
 
2. Što ako je znanstvenik u inozemstvu, hrvatski državljanin koji je doktorirao na inozemnoj znanstvenoj instituciji, a sada je zaposlen u multinacionalnoj kompaniji i vodi Odjel razvoja i inovacija?
Po postavljenim kriterijima, ta osoba ne zadovoljava uvjet za suvoditelja projekta.
Suvoditelj mora biti zaposlen na znanstvenoj organizaciji i mora postojati suradnja s tom organizacijom u sklopu projekta, što će njegova matična organizacija dokazati Pismom obveze (Letter of Commitment). Natječajem nije propisano da znanstvena organizacija mora biti javno sveučilište.

3. Molim vas informaciju vezanu za funkciju suvoditelja projekta na natječaju “Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori”. 
U natječajnoj dokumentaciji nisam uočio dodatni uvjet osim onoga da suradnik mora živjeti i raditi u inozemstvu.
Što ako je suradnik umirovljen, ali i dalje ima funkciju na stranoj instituciji te radi na znanstvenim istraživanjima?
Suvoditelj mora biti zaposlen na inozemnoj znanstvenoj organizaciji s obzirom na to da njegova matična organizacija mora dostaviti Pismo obveze kojim potvrđuje da će suvoditelj moći odvojiti dovoljno radnog vremena za rad na projektu. U okviru projektne prijave u EPP sustav potrebno je priložiti potvrdu o zaposlenju suvoditelja na inozemnoj znanstvenoj organizaciji.
 
4. U Uputama za prijavu projekta po Progranu suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori, pod točkom 5.2. SUVODITELJ PROJEKTA piše, citat: "Suvoditelj projekta je znanstvenik hrvatskog državljanstva ili nacionalnosti koji živi i radi u inozemstvu.”
Molim informaciju: da li suvoditelj projekta može biti znanstvenik sa Sveučilišta u Mostaru?
Da ako ima hrvatsko državljanstvo ili nacionalnost.


7. 1. 2019.

1. Može li u okviru raspisanog natječaja Hrvatske zaklade za znanost za prijavu projektnih prijedloga na Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori “Znanstvena suradnja” kao suvoditelj projekta iz inozemne organizacije biti doktorski student koji radi disertaciju na sličnoj temi prijave projekta?
Suvoditelj projektnog prijedloga vrednuje se na temelju kriterija dostupnih u obrascu Individual Evaluation Form, koji se primjenjuju i na podnositelja projektnog prijedloga, stoga bi voditelj i suvoditelj trebali biti istorazinski stručnjaci prema svojim kompetencijama i stupnju obrazovanja i zvanja.

30. 11. 2018.

1. Znanstvenik s kojim planiram aplicirati prijavu na natječaj ima hrvatsko državljanstvo koji živi i radi u dijaspori, ali je zaposlen u svom privatnom Laboratoriju. Može li on biti suvoditelj projekta, ako nije zaposlen u javnoj instituciji?
Suvoditelj mora biti zaposlen na znanstvenoj organizaciji i mora postojati suradnja s tom organizacijom u sklopu projekta, što će njegova matična organizacija dokazati Pismom obveze (Letter of Commitment). Natječajem nije propisano da znanstvena organizacija mora biti javno sveučilište. Dodatno je potrebno uzeti u obzir da se suvoditelj projektnog prijedloga vrednuje na temelju kriterija dostupnih u obrascu Individual Evaluation Form, koji se primjenjuju i na podnositelja projektnog prijedloga.

16. 11. 2018.

1. Ja sam pripadnik hrvatskog naroda, ali nemam državljanstvo u ovom trenutku. Trebao bih predati dokumente u veljači sljedeće godine i vjerojatno dobiti državljanstvo tijekom 2019. Je li potrebno predočiti dokumente koji dokazuju pripadnost hrvatskom narodu (i koje), s obzirom da prigodom predaje aplikacije još neću službeno imati hrvatsko državljanstvo.
Potrebno je priložiti dokaz o hrvatskom državljanstvu ili nacionalnosti. Postupak dokazivanja nacionalnosti pojašnjen je u odgovoru na upit u kategoriji Suvoditelj 24. 10. 2018., pitanje 2.

2. Htio bih aplicirati s hrvatskim kolegama na dva različita projekta u suradnji s istom institucijom. Je li to moguće, ili je podnošenje projektnih prijedloga ograničeno samo na jedan projekt. Trenutno sam suradnik samo na jednom HZZ projektu, koji treba završiti 2019.
Znanstvenik može biti prijavljen u statusu suvoditelja samo na jednome projektnom prijedlogu u okviru natječajnog roka, a u statusu suradnika na najviše dva projektna prijedloga.

31. 10. 2018.

1. Moze li se na projekt Preko granice (UKF) prijaviti znanstvenik hrvatskog porijekla iz diaspore koji je vec prije 10 godina sudjelovao u tom programu ali s drugim znanstvenikom iz Hrvatkse?
Svi uvjeti koje suvoditelj mora ispunjavati navedeni su u poglavljima 5. 2. i 5. 4. Natječaja za prijavu projektnih prijedloga. Nema ograničenja vezano uz prijavu znanstvenika koji su bili uključeni na završene projekte UKF-a i HRZZ-a kao suvoditelja.
 
2. I would like to enquire about the program for funding of projects via the "Program suradnje s hrvatski znanstvenicima u dijaspori". I would be interested in applying as I have had preliminary discussion with a researcher at a Croatian institute and we see the potential of a collaboration between a project in Croatia and the project which I work on in Canada.  I would like to understand if I am eligible to apply.  I am a Canadian citizen and Croatian citizen. I am a Research Associate  and I am employed on a year-to-year contract by a research grant holder at the university.  The research grant holder is a faculty member but I am not a faculty member.  At my institution, I understand that I would be eligible to obtain my own funding to support a research project.   
Please let me know if you require additional information to determine if I am eligible to apply for funding.
According to the Call for Proposals, the Project Co-leader is not required to be permanently employed at the foreign scientific organization, but with respect to the Letter of Commitment signed by the organization that employs him/her, the organization declares that the Project Co-leader will be able to devote sufficient working time to the project funded by the Croatian Science Foundation. Therefore, it is expected that the Project Co-leader would be employed at this organization at least by the end of the project duration.
Additionally, it has to be taken into account that the Project Co-leader shall be evaluated based on the criteria stated in the Individual Evaluation Form, published within the Call.
Finally, only scientists employed at a public university or a public research institute in the Republic of Croatia or other organizations that perform scientific activity and are registered in the Register of Scientific Organizations of the Ministry of Science and Education are eligible applicants to this Call.

24. 10. 2018.

1. Da li u projetnom prijedlogu mogu biti dva suvoditelja iz inozemstva + suvoditelj iz RH?

Svaki projektni prijedlog mora imati točno jednog voditelja (iz RH) i jednog suvoditelja (iz inozemstva), a ostali mogu biti suradnici.

2..Za suvoditelja projekta predložio bih kolegu iz Njemačke koji zbog zakonskih regulativa i poslovanja u Njemačkoj nije u mogućnosti imati dvojno državljanstvo, radi čega je zatražio otpis iz našeg sustava te se od tada u našoj zemlji vodi kao stranac. S obzirom da ste naveli u tekstu natječaja da se može priložiti potvrda o državljanstvu ili nacionalnosti, zanima me koji dokumente kao dokaze o nacionalnosti prihvaćate kao valjane? U policijskoj upravi su mi pojasnili da se nacionalnost dokazuje ovjeravanjem izjave i ovjeravanjem kod javnog bilježnika uz pratnju dva svjedoka (uz eventualan prikaz nekog dokumenta u kojem je vidljiva izjava o nacionalnoj pripadnosti npr. radne knjižice, vojne knjižice, svjedodžbe itd.). Zanima me dali je potvrda o nacionalnosti na ovakav način valjana potvrda u svrhu prijave na vaš natječaj?
Opisana potvrda o nacionalnosti predstavlja valjanu potvrdu u svrhu prijave na natječaj „Znanstvena suradnja“.

3. Dali moze vanjski hrvatski partner biti project leader a hrvatski partner (IRB) co-leader kao sto smo imali u UKF.
Voditelj projekta mora biti s hrvatske znanstvene organizacije, a suvoditelj s inozemne znanstvene organizacije.

17. 10. 2018.

1. Mora li znanstvenik iz dijaspore biti isključivo zaposlen na javnom sveučilištu u stranoj državi ili može biti znanstveni istraživač primjerice u istraživačkom centru pri nekoj kompaniji?
Suvoditelj mora biti zaposlen na znanstvenoj organizaciji i mora postojati suradnja s tom organizacijom u sklopu projekta, što će njegova matična organizacija dokazati Pismom obveze (Letter of Commitment). Natječajem nije propisano da znanstvena organizacija mora biti javno sveučilište.
 
2. Smije li znanstvenik iz dijaspore sudjelovati kao suvoditelj na više od jedne projektne prijave?
Znanstvenik iz dijaspore može biti u statusu suvoditelja u okviru samo jednog projektnog prijedloga. Dodatno,  može biti u statusu suradnika u okviru još jednog projektnog prijedloga u okviru ovog natječaja.
 
3. Da li suvoditelj treba biti stalno zaposlen u inozemnoj znanstvenoj organizaciji ili može biti zaposlen na projektu (npr. kao postdoc fellow)? 
Uvjetima natječaja nije propisano da suvoditelj mora biti stalno zaposlen na inozemnoj znanstvenoj organizaciji, ali s obzirom na to da se Pismom obveze (Letter of Commitment) inozemna organizacija na kojoj je zaposlen obvezuje na to da će suvoditelj tijekom trajanja projekta moći izdvojiti dovoljno radnog vremena za rad na projektu, njegovo zaposlenje na toj organizaciji treba trajati najmanje koliko i projekt. Dodatno je potrebno uzeti u obzir da se suvoditelj projektnog prijedloga vrednuje na temelju kriterija dostupnih u obrascu Individual Evaluation Form, koji se primjenjuju i na podnositelja projektnog prijedloga.

4. Iz natječaja nije jasno može li isti biti suvoditelj na dva projekta ili može biti suvoditelj na jednom i suradnik na drugom. Stranica 6, pod 5.4. Dodatni kriteriji za prijavu stoji: "Za suradnike i suvoditelje vrijedi pravilo HRZZ-a koje se primjenjuje i na drugim natječajima: istraživač može istovremeno biti u statusu voditelja i/ili suradnika na najviše dva HRZZ projekta i to kao voditelj jednog i suradnik na drugom projektu ili kao suradnik na dva projekta."
Znanstvenik iz dijaspore može biti u statusu suvoditelja u okviru samo jednog projektnog prijedloga. Dodatno,  može biti u statusu suradnika u okviru još jednog projektnog prijedloga u okviru ovog natječaja.


Podnositelj

16. 1. 2019.

1. Trenutno sam suradnik na dva HRZZ istraživačka projekta u tijeku, od kojih jedan završava prije 31. kolovoza 2019. godine, a drugi poslije. Mogu li prijaviti istraživački projekt kao voditelj, na natječaju PZS-2019-02?
Da. Trenutno aktivne uloge (voditelja ili suradnika) koje završavaju do 31. kolovoza 2019. godine ne računaju se u moguće dvije uloge.
 
2. U natječajnoj dokumentaciji navedeno je:  
"U vrijeme otvaranja Natječaja podnositelj može biti voditelj, suvoditelj ili suradnik2 na najviše jednom UKF ili HRZZ projektu koji je u tijeku." 
Jeli moguće u trenutku prijave projekta 28.02.2019. ispuniti ovaj uvjet? lli će se eklicitno retroaktivno gledati na koliko smo projekata bili voditelji ili suradnici u trenutku raspisivanja natječaja - 03.01.2019.? 
U najavi projekta u 12.mj. ovo pravilo nije bilo napomenuto tako da predstavlja dosta veliku zapreku potencijalnim predlagateljima.
Pravilo se odnosi na datum otvaranja natječaja, ali ne računaju se uloge na projektima koji završavaju do 31. kolovoza 2019. godine.
 
3. Mogu li kao voditelj prijaviti projekt u sklopu trenutno otovrenog natječaja za Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“, a voditelj sam Istraživačkog HRZZ projekta koji završava 2021. godine te voditelj projekta „Projekt razvojakarijera mladih istraživača –izobrazba novih doktora znanosti“ koji je potpisan do 31.prosinca 2022.?
Da.

11. 1. 2019.

1. Ako je znanstvenik, voditelj HRZZ projekta, te voditelj HRZZ „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“  da li može i u kojoj ulozi (VODITELJ / SURADNIK) sudjelovati u projektu Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“?
Da.
 
2. Voditeljica sam HRZZ projekta koji će uskoro početi (natječaj iz 2018) i po sljedećim uvjetima mislim da imam pravo prijaviti projekt: „U vrijeme otvaranja Natječaja podnositelj može biti voditelj, suvoditelj ili suradnik na najviše jednom UKF ili HRZZ projektu koji je u tijeku.“.
Da, ako trenutno imate jednu aktivnu ulogu (u statusu voditelja ili suradnika) na HRZZ ili UKF projektu, možete prijaviti projektni prijedlog na ovaj natječaj.

7. 1. 2019.

1. Da li je moguce prijaviti se kao voditelj na natjecaj "Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori "Znanstvena suradnja" raspisan u sijecnju 2019, a zatim se takodjer prijaviti kao voditelj i na natjecaj  „Istraživački projekti“ koji je prema glasniku Hrvatske zaklade za znanost previdjen za veljaču 2019.godine, s obzirom da to tada nece biti poznati rezultati vrednovanja prvog natjecaja? Do sada nisam voditelj niti jednog Hrzz projekta vec samo suradnik na jednom Hrzz projektu.

 
U okviru Programa „Znanstvena suradnja“ nisu predviđena ograničenja za podnositelje u smislu mogućnosti prijava na druge trenutno aktivne natječaje HRZZ-a. Pritom su podnositelji dužni poštivati pravilo o sudjelovanju u statusu voditelja ili suradnika na najviše dva aktivna projekta istovremeno. Kod financiranih projekata mora biti riječ o različitim projektnim aktivnostima i ne smije biti preklapanja u radnom i financijskom planu.
U slučaju kada biste bili voditelj i na projektu financiranom u sklopu Programa „Znanstvena suradnja“ i „Istraživački projekti“, ne biste mogli biti u statusu suradnika ni na jednom drugom HRZZ projektu.
 
2. Nisam voditelj niti suradnik ni na jednom tipičnom HRZZ projektu (Istraživački, Partnerstvo i slično), no jesam voditelj projekata „Izobrazba mladih doktoranada“. Zanima me smijem li se javiti s prijedlogom projekta Znanstvena suradnja? Formulacije u točkama 5.1. i 5.4. Natječaja http://www.hrzz.hr/UserDocsImages/PZS/PZS-2019_Natje%C4%8Daj%20za%20prijavu%20projekatnih%20prijedloga.pdf mi nisu posve jasne, a i čini mi se jako čudno da se ne smijem javiti na ovaj natječaj samo zato jer imam financirane doktorande kroz HRZZ. Pretpostavljam da su svi relevantni znanstvenici u Hrvatskoj u istoj poziciji kao i ja pa ne vidim tko se uopće onda može javiti na ovaj natječaj. Ovaj natječaj mi je jako interesantan i pripremam se za njega još od njegove najave.
Na navedeni je upit odgovoreno 30. 11. 2018. godine u kategoriji Podnositelj.
 
3. Zanimalo bi me detaljnije da li moram biti ja nositelj projekta kao HR drzavljanin u inozemstvu ili mora biti moj voditelj (sadasnji)?
 
Prema uvjetima natječaja voditelj projekta mora biti znanstvenik zaposlen na znanstvenoj organizaciji u RH koja se nalazi u Upisniku znanstvenih organizacija MZO-a, a znanstvenik iz inozemstva prijavljuje se kao suvoditelj.

21. 12. 2018.

1. Ako je voditelj projekta osoba koja do sada nije imala doktoranda, tj. nije nikako mogla biti mentor mladog istraživača, znači li to da je ta osoba odmah diskvalificirana ili će na evaluaciji za to područje dobiti minimalni broj bodova?
2. Ako je osoba sudjelovala na nizu HORIZON, FP7 i HRZZ projekata te većem broju COST akcija, ali nigdje nije bila voditelj projekta, znači li to da je ta osoba odmah diskvalificirana ili će na evaluaciji za to područje dobiti minimalni broj bodova?
Obrazac PZS-2019_Individual Evaluation Form (Peer Review) sadrži popis kriterija kojima se recenzenti vode tijekom donošenja preporuke o prihvaćanju projektnog prijedloga za financiranje. Ti kriteriji održavaju različite elemente procjene dosadašnjeg istraživačkog rada voditelja projekta. Svaki se kriterij ocjenjuje skalom 1-5 te nezadovoljavanje jednog od njih ne znači da će projektna prijava odmah biti negativno ocijenjena, ali svaka pojedinačna procjena ovisi o recenzentu.


30. 11. 2018.

1. Interesira me može li voditelj projekta koji se prijavio na nedavno zatvoren natječaj od 11. rujna 2018. godine Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti  prijaviti se i kao voditelj projekta u najavi Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“? 
Konkretno, može li hipotetski voditelj biti ista osoba na oba poziva:  Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“  i  Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“? 
Voditelji prijavljeni na bilo koji natječajni rok Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti prihvatljivi su voditelji na ovom natječajnom roku.
Na ovom je natječajnom roku projektnu prijavu moguće podnijeti najviše jednom.
 
2. Molim Vas pojasnjenje o navodu sto sve treba imati podnositelj projektnog prijedloga: aktivan istraživač (treba imati doktorat znanosti, iskustvo u vođenju projekata, aktivnu istraživačku grupu što je razvidno iz popisa postignuća voditelja projekta i članova istraživače grupe, relevantne publikacije i/ili patente iz područja istraživanja koje predlaže u projektu) s dosadašnjim priznatim rezultatima na međunarodnoj razini i dokazanim uspješnim mentorstvom mladih istraživača;
Sto po Vama definira navod: Aktivna istrazivacka grupa
Znaci li to voditelj laboratorija ili sto?
Naime ja nisam trenutno voditelj laboratorija ali to jesam bila i imala grupu, a sada imam grupu ljudi koja je iz razlicitih ustanova i laboratorija koji bi sudjelovali u ovom projektu kojeg predlazem.
Aktivna istraživačka grupa ne znači nužno da se radi o voditelju laboratorija (što u nekim znanstvenim područjima i nije moguće), nego ranije uspostavljena suradnja s drugim znanstvenicima za koje se također očekuje sudjelovanje u statusu suradnika na projektu.

23. 11. 2018.

1. Prijavila bih ovaj projekt kao voditelj. Zanima me kvalificiram li se, kao docent, za voditelja projekta?
 
Voditelj projekta mora imati doktorat znanosti, iskustvo u vođenju projekata, aktivnu istraživačku grupu što je razvidno iz popisa postignuća voditelja projekta i članova istraživače grupe, relevantne publikacije i/ili patente iz područja istraživanja koje predlaže u projektu, kao i priznate rezultate na međunarodnoj razini i dokazano uspješno mentorstvo mladih istraživača. Prema tome, docent može biti prihvatljiv kao voditelj ako ispunjava ostale navedene uvjete, što procjenjuju paneli za vrednovanje i međunarodni recenzenti.
Kriteriji za podnositelja dostupni su ovdje.
 
2. Trenutačno sam mentor za jednog doktoranda u okviru programa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti-DOK-10-2015“ koji ugovorno traje do 31.12.2019. Dali sam u mogućnosti prijaviti se kao voditelj projekta u okviru programa „Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“ koji je u najavi.
 
Da.
 
3. Zanima me da li se ovaj natječaj odnosi samo na naše znanstvenike koji su zaposleni u znanstvenim organizacija (npr. fakulteti i zn. instituti) ili u obzir dolaze i naši znanstvenici zaposleni u firmama/kompanijama/farmaceutici?
 
Podnositelj projektnoga prijedloga mora biti u stalnom radnom odnosu na javnom sveučilištu, javnom znanstvenom institutu u Republici Hrvatskoj te na drugim pravnim osobama koje obavljaju znanstvenu djelatnost, upisane su u Upisnik znanstvenih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a koje ispunjavaju minimalne uvjete propisane Pravilnikom o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice (NN 83/10).
Vezano uz suradnike na projektu ne postoje ograničenja u pogledu organizacija zaposlenja.
 
16. 11. 2018.

1. Bio sam voditelj UKF projekta koji je završio 2015. godine, a trenutno sam samo suradnik na jednom HRZZ projektu. Mogu li biti voditelj (prijavitelj) projekta?

Da. Ne postoje ograničenja vezana uz aktivnosti na završenim projektima, a znanstvenik može biti u ulozi voditelja ili suradnika na najviše dva HRZZ projekta u tijeku.

12. 11. 2018.

 1. Hoće li voditelj PZS biti prihvatljiv kao voditelj projekta izobrazbe doktoranda za dobivanje doktoranda?

Da.

24. 10. 2018.

1. Ja sam imala UKF projekt koji je zavrsio 2017. Dali imam pravo se prijavljivati na nadolazecem natjecaju u sklopu programa suradnje s dijasporom kojeg ce raspisati HRZZ.
Voditelji UKF i HRZZ projekata koji su završili ili završavaju do 30. 6. 2019. godine prihvatljivi su predlagatelji projektnih prijedloga na ovom natječaju.

2. Mogu li se voditelji i suradnici na Uspostavnim istraživačkim projektima čija provedba završava do 30. lipnja 2019. godine prijaviti na ovaj natječaj kao voditelji projekata?
Da, poštujući ograničenje o angažmanu na najviše dva projekta istovremeno (u što ne ulaze projekti koji završavaju do 30. 6. 2019. godine).

17. 10. 2018.

1. Može li voditelj tekućeg UKF projekta biti prihvatljiv podnositelj projektnog prijedloga na natječaj Program „Znanstvena suradnja“?
Prihvatljivi su podnositelji projektnih prijedloga za program „Znanstvena suradnja“ i voditelji UKF projekata koji završavaju do 30. 6. 2019.


Suradnici

11. 1. 2019.

1. Da li doktorand zaposlen na projektu HRZZ „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ može biti suradnik na projektu Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“ u manjem postotku radnog vremena (5-10%)?
Doktorand zaposlen putem Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti može biti suradnik na projektu ako voditelj projekta na kojem je zaposlen da pisanu suglasnost za njegovo sudjelovanje. Suglasnost se prilaže u EPP sustav pod ostalu dokumentaciju kod projektne prijave.

24. 10. 2018.

1. Da li osim suvodtielja može biti i suradnik iz inozemstva (takđer dijaspora) koji ne radi na istoj instiuciji kao i suvoditelj?
Suradnici mogu biti s bilo koje organizacije iz inozemstva.

2. Ako je znanstvenik, potencijalni voditelj/suradnik na navedenom novom natječaju, već suradnik na dva HRZZ projekta (IP-01-2018, IP-09-2014; potonji završava 31.8.2019) da onda ne može sudjelovati ni u kojoj ulozi na tom novom natječaju? Ovdje se postavlja dodatno pitanje: Zašto je određen baš 30. lipanj 2019. kada je poznato da projekti unutar poziva IP-09-2014 završavaju u periodu od lipnja do listopada 2019?
U prvoj verziji dokumentacije koja je objavljena na mrežnoj stranici naveden je datum 30. lipnja 2019. zbog planiranog početka projekata u drugoj polovici 2019. godine te očekivanog trajanja postupka evaluacije projektnih prijedloga. S obzirom na to da će konačne verzije datuma biti navedene u konačnoj (obvezujućoj) verziji dokumentacije, moguće je da će doći do određenih odstupanja i pomicanja datuma. Prema trenutno određenom datumu spomenuti znanstvenik ne bi mogao biti ni u jednom statusu na ovom natječajnom roku.

3. Ako je znanstvenik, potencijalni suradnik na navedenom novom natječaju, već suradnik na jednog HRZZ projekta (IP-01-2018) te prijavitelj na natječaj HRZZa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ (DOK-09-2018) - evaluacija je trenutno u tijeku) da onda ne može sudjelovati ni u kojoj ulozi na tom novom natječaju?
Predlagatelji prijavljeni na natječaj „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ prihvatljivi su predlagatelji projektnih prijedloga i suradnici na ovom natječajnom roku te prijava na spomenuti natječaj ne ulazi u ograničenje o sudjelovanju na najviše dva projekta istovremeno. U spomenutom bi slučaju znanstvenik bio prihvatljiv suradnik.


Partnerske organizacije

11. 1. 2019.

1. Da li partner na projektu može biti znanstvenik iz inozemstva (Švicarska) koji je ujedno i direktor firme koja obavlja analize potrebne za projekt, te omogućuje edukacije? Ili takva osoba može biti samo suradnik?
Partnerske organizacije su isključivo organizacije iz RH. Spomenuti znanstvenik može biti suradnik ili suvoditelj. Napominjemo da se partnerske organizacije na projektu ne mogu podugovarati.
 
2. Ukoliko osoba sudjeluje na projektu u statusu suradnika, mora li organizacija na kojoj je suradnik zaposlen biti ujedno i partner na projektu.
Ne.
 
3. Is it possible to have a co-leader laboratory and partner laboratory from the same University and how and which forms to fill out.
Only organizations from Croatia are acceptable as partner organizations according to the Call for proposals. Other members from the Co-leader’s organization are acceptable as team members.


7. 1. 2019.

1. Među partnerima, odnosno partnerskim organizacijama, u Natječaju i Uputama navodi se da su mogući partneri isključivo institucije u Hrvatskoj. I ovdje vidim osnovni problem: ja bih rado u projektu umrežio nekoliko hrvatskih znanstvenika u inozemstvu s različitih institucija, čak s različitih kontinenata, a omogućava mi se samo jedan suvoditelj i partneri samo iz Hrvatske. Moje je pitanje: kako da ja umrežim više hrvatskih znantsvenika u inozemstvu s više institucija u inozemstvu ako pravila nalažu samo jednog suvoditelja iz inozemstva  i partnere isključivo iz Hrvatske? Ja se iskreno nadam da je riječ o administrativnoj pogrešci, i da je naravno moguće imati više od jednog inozemnog partnera ili suvoditelja - jer cilj je ovog natječaja upravo umreženje hrvatskih znanstvenika u inozemstvu s domaćom bazom.

Moguće je kao suradnike uključiti više znanstvenika iz inozemstva, s tim da njihove organizacije zaposlenja ne trebaju biti partnerske organizacije na projektu kako bi oni mogli biti uključeni kao suradnici.
Partnerske su organizacije zamišljene kao cijele organizacije koje će sudjelovati u provedbi određenoga dijela projektnih aktivnosti (primjerice, ako se u sklopu projekta planira istraživanje koje uključuje učitelje, partnerska organizacija može biti jedna ili više škola).

2. U odgovorima objavljenim na stranicama Zaklade napisano je da suradnici mogu biti s bilo koje organizacije iz inozemstva. Da li je time institucija suradnika iz inozemstva zapravo partnerska institucija koja mora podnijeti obrazac Izjava partnera? Da li se na inozemnu instituciju odnosi i potvrda Porezne uprave o stanju javnog dugovanja?
Organizacije suradnika iz inozemstva (ni iz RH) ne moraju biti u statusu partnerskih organizacija na projektu.  Partnerske organizacije koje kao pravna osoba sudjeluju u provedbi dijela projektnih aktivnosti mogu biti isključivo organizacije iz RH.

Zapošljavanje doktoranada i poslijedoktoranada

16. 1. 2019.

1. Zanima me sto definira znanstvenika kao poslijedoktoranda. Odnosno - da li se netko sa 40 godina starosti i doktoratom iz 2005. godine moze eventualno smatrati poslijedoktorandom?
Natječajem je predviđeno zapošljavanje poslijedoktoranda u ranoj fazi razvoja karijere. Rana faza razvoja karijere nije strogo određena npr. brojem godina od stjecanja doktorata znanosti, ali očekuje se da se radi o istraživaču kojem će to zaposlenje nastupiti neposredno nakon stjecanja doktorata znanosti. Konačnu će ocjenu prihvatljivosti za svaki pojedini slučaj donijeti vrednovatelji HRZZ-a.

2. Da li poslijedoktorand/doktorand mora biti zaposlenik na instituciji voditelja projekta prije potencijalnog angažmana /zapošljavanja na matičnu organizaciju voditelja u sklopu provedbe projekta HRZZ?
Ne. Radi se o novom zapošljavanju.

3. Doktorandi moraju biti na doktorskom studiju u Hrvatskoj ili ne? Primjerice, kandidatkinja je na 2. godini studija, ali po njemačkim zakonima, ima pravo još dvije godine do završetka doktorskog rada. Bi li takva kandidatkinja mogla biti nominirana za ovaj natječaj za zapošljavanje na hrvatskoj visokoškolskoj instituciji?
Doktorandi mogu biti upisani i na doktorski studij u inozemstvu, ali se zapošljavaju na organizaciji voditelja projekta u Republici Hrvatskoj. Za sve doktorande, neovisno o mjestu studiranja, vrijedi pravilo da ako su već upisani na doktorski studij, plaća im se može isplaćivati za razdoblje od četiri godine umanjeno za vrijeme već provedeno u statusu doktorskog studenta. Zaposlenje može trajati najdulje do završetka projekta. Također podsjećamo da se doktorandi i poslijedoktorandi zapošljavaju putem javnog natječaja na kojem treba odabrati najboljeg kandidata te ime i prezime potencijalnog kandidata za radno mjesto doktoranda ili poslijedoktoranda nije dopušteno navoditi u projektnoj prijavi.

11. 1. 2019.

1. U slučaju zaposlenja poslijedoktoranda što podrazumijeva period „rane faze razvoja karijere“ te osobe?

Rana faza razvoja karijere nije strogo određena npr. brojem godina od stjecanja doktorata znanosti, ali očekuje se da se radi o mladom istraživaču kojem će to zaposlenje nastupiti neposredno nakon stjecanja doktorata znanosti. Konačnu će ocjenu prihvatljivosti za svaki pojedini slučaj donijeti vrednovatelji HRZZ-a.

23. 11. 2018.

1. Dali je moguće obaviti zapošljavanje poslijedoktoranda ili doktoranda na partnerskoj instituciji u okviru programa „Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja““? Znači doktorand bi bio zaposlen na instituciji voditelja projekta, a poslijedoktorand na partnerskoj instituciji.
 
Svi mladi istraživači koji se zapošljavaju na projekt moraju biti zaposleni na matičnoj organizaciji voditelja projekta, a u okviru projekta za njih su moguće kratkoročne mobilnosti na organizaciju suvoditelja.

12. 11. 2018.

 1. Mogu li se na projektu zaposliti dva doktoranda umjesto doktoranda i postdoktoranda?

Na svaki je projekt potrebno zaposliti najmanje dva mlada znanstvenika od kojih jedan mora biti doktorand, a ostali mogu biti doktorandi ili poslijedoktorandi u ranoj fazi razvoja karijere. Dakle, moguće je zaposliti dva doktoranda.

2. Hoće li u Programu suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“ biti moguće zapošljavati strane državljane kao doktorande i postdoktorande? Postoji uvijek potencijalni problem pronalaženja odgovarajućih kandidata u Hrvatskoj u trenutku kada projekt kreće i odobrena su sredstva za financiranje.

Za zapošljavanje doktoranada i poslijedoktoranda potrebno je provesti javni natječaj na koji se mogu prijaviti i strani državljani. Na javnom je natječaju potrebno odabrati najboljega kandidata, što može biti i strani državljanin.

3. Obzirom na zapošljavanje doktoranda i postdoktoranada na projektu i njihovu vrlo važnu ulogu 100% počinje li projekt s danom njihovog zapošljavanja? Ukoliko doktorand i postdoktorand nisu zaposleni na Instituciji, potreban je relativno dug period do njihovog zaposlenja, što može značajno utjecati na poslove na projektu.

Početak projekta nije vezan uz zapošljavanje doktoranda i poslijedoktoranda, zapošljavanje treba biti predviđeno radnim planom projekta te se time treba voditi pri provedbi projekta i zapošljavanju. Zapošljavanje ne mora biti od prvog mjeseca projekta, ali doktorand mora biti zaposlen tijekom prvih šest mjeseci provedbe projekta. Poslijedoktorand se zapošljava na razdoblje od najviše dvije godine. Za zapošljavanje doktoranada i poslijedoktoranda potrebno je provesti javni natječaj te se obvezno radi o novom zapošljavanju (u protivnome trošak neće biti prihvatljiv).

 

Prihvatljivost troškova

16. 1. 2019.

Prihvatljivost troškova
1. Mogu li se iz financijskih sredstava projekta pokriti školarine doktoranda/doktoranada?
Ne, prema uvjetima ovoga natječaja trošak školarina nije prihvatljiv trošak nego ga je dužna snositi matična organizacija. HRZZ odobrava trošak plaće doktoranda pod uvjetom da je organizacija podnositelja dala pismenu garanciju da će osigurati sredstva za trošak doktorskog studija.

11. 1. 2019.

1. Koliki je najveći iznos koji se može planirati za jedan komad opreme, a da se ona ne smatra kapitalnom opremom?
Iznos pojedinačne opreme ne može biti veći od 400.000,00 kuna.

2. koliki postotak budjeta moze pripasti inozemnom laboratoriju, za bilo koju vrstu troska, odnosno, nas konkretno zanima je li moguce zaposliti npr poslijedoktoranda da radi u laboratoriju izvan Hrvatske?
Svi računi moraju biti izdani na matičnu organizaciju provedbe projekta te se sredstva ne mogu prebacivati drugim uključenim organizacijama. Doktorandi i poslijedoktorandi isključivo se zapošljavaju na matičnu organizaciju provedbe projekta u Republici Hrvatskoj, a boravak na organizaciji suvoditelja moguć je u okviru kratkoročnih mobilnosti (do šest mjeseci).

3. U Uputama za podnositelje projetnih prijedloga navedeno je slijedece:
U ovoj kategoriji nisu dopušteni sljedeći troškovi:
 - osnovne informatičke opreme (računala
, fotokopirni uređaji, telefoni, tableti, pisači, vanjska memorija itd.),
Da li to znaci da nije dopustena nabava desktop/laptop racunala niti za nove clanove projekta, tj dokotorande i postdokove? To nema smisla jer su racunala osnovno sredstvo za rad u teorijskoj fizici i nuzno potrebna novim clanovima grupe da bi uopce mogli raditi na projektu.
Nabava osnovne informatičke opreme nije prihvatljiv trošak te se očekuje da je osigura matična organizacija provedbe projekta, tim više što u okviru ovoga natječaja matična organizacija ima pravo na 5% neizravnih troškova od ukupnog iznosa troška plaća. Neizravni troškovi nisu namijenjeni za nabavu računala, ali jesu za tekuće potrebe organizacije.

4. U dijelu D. Putovanja povezana s aktivnostima tima stoji da u sklopu projekta financiraju putni troškovi do mjesec dana za sve članove tima u svrhu sudjelovanja na sastancima, skupovima i predavanjima, te posjeta suradničkoj organizaciji. Da li se tih mjesec dana odnosi na cijeli period trajanja projekta ili je u svakoj godini projekta moguće planirati takve aktivnosti za suradnike na projektu? Te da li je tih mjesec dana kumulativno za sve suradnike koje ostvare sudjelovanje, ili svatko od suradnika može ostvariti financiranje (do mjesec dana) za neku (ili više) od dozvoljenih posjeta? Isto pitanje je i za suvoditelja iz inozemstva: da li je ovo putovanje dozvoljeno samo jednom (1 mjesec) tijekom cijelog projekta ili po jedan mjesec u svim godinama trajanja projekta?
Na pitanje je odgovoreno 7. 1. 2019. u kategoriji Prihvatljivost troškova, pitanje 9. Isto se primjenjuje i za suradnike i za suvoditelja.

7. 1. 2019.

1. U odgovorima objavljenim na stranicama Zaklade napisano je da se cjelokupni iznos financiranja dodjeljuje hrvatskoj organizaciji na kojoj je zaposlen voditelj te voditelj raspolaže sredstvima sukladno prihvaćenom financijskom planu. Sredstva se ne prebacuju stranoj organizaciji nego matična organizacija voditelja raspolaže ukupno dodijeljenim sredstvima i snosi odgovornost za njihovo trošenje.
Da li to znaci da voditelj projekta moze prebaciti financijska sredstva odnosno platiti troskove istrazivanja koji se obavljaju u svrhu projekta na inozemnoj instituciji? Da li se neizravni troškovi u iznosu od 5% prihvatljivih izravnih troškova osoblja zaposlenih na ugovor o radu mogu obracunati i za inozemnu instituciju?
Svi računi moraju glasiti na matičnu organizaciju voditelja. Nisu prihvatljivi troškovi administrativnih i tehničkih usluga i sl. za koje se očekuje da organizacija podnositelja ili partnerska organizacija rutinski osiguraju, kao ni troškovi podmirivanja redovitog poslovanja organizacije ni troškovi podugovaranja (nabave roba, usluga, radova) samih organizacija podnositelja, suvoditelja ili partnerskih organizacija.
Neizravni se troškovi dodjeljuju isključivo organizaciji s kojom je sklopljen ugovor o financiranju (organizaciji podnositelja)  te trebaju biti utrošeni na njezine potrebe koje proizlaze iz provedbe projektnih aktivnosti (npr. troškovi struje, vode, interneta i sl.). Iako organizacije nisu dužne dostavljati račune i potvrde o plaćanju za pravdanje neizravnih troškova, tijela u sustavu provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova odnosno Europskog socijalnog fonda iz kojeg se financira Program „Znanstvena suradnja“, odnosno tijela koja vrše reviziju sustava, mogu u bilo kojem trenutku izvršiti reviziju provedbe projekta u organizaciji podnositelja i njome obuhvatiti i dokumentaciju vezanu uz neizravne troškove.
 
2. Resursi: s obzirom da je planirana digitalizacija i obrada podataka, pitanje je koja se oprema može nabaviti u sklopu projekta?
Odgovor na prethodno pitanje ovisi o specifičnostima projektnoga prijedloga u okviru kojega bi se predmetni troškovi mogli pojavljivati te bi opravdanost takvih troškova bila predmet stručnoga vrednovanja koje će provesti paneli za vrednovanje, Povjerenstvo za upravljanje i međunarodni recenzenti, a sve će potencijalno sporne troškove HRZZ provjeravati i s provedbenim tijelima ESF-a koja će i odlučivati o njihovoj prihvatljivosti, stoga u ovome trenutku i bez konkretnih informacija o sadržaju projektnoga prijedloga na njega nismo u mogućnosti odgovoriti.
Molimo vas da kod prijave projekata vodite računa o tome da svi troškovi moraju biti usko vezani uz provedbu projektnih aktivnosti kako bi troškovi mogli biti prihvatljivi.
Detaljnije o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima možete pročitati na stranicama 8. - 10. Natječaja za prijavu projektnih prijedloga.

3. Je li prihvatiljiv trošak da partnerska organizacija izda račun za digitalizaciju mikrofilmova? (18-20.000 kn)
4. Može li vanjske savjetodavne i stručne usluge s područja komunikacijsko-informacijske tehnologije, kao što je kupnja/slaganje i implementacija novog softwarea - koji je središnji dio projekta - odraditi partner na projektu, tako da mu to bude plaćeno? Kako se ugovaraju vanjske stručne usluge, ako troškovi podugovaranja (nabava roba, usluga, radova) samih organizacija podnositelja ili partnerskih organizacija nisu prihvatljiv trošak? S kim oni sklapaju ugovor o usluzi odnosno kome oni izdaju račun?
5. Plaća li se opis posla predstavnika partnerske organizacije?

  1. Poduzeće koje slaže software
  2. Osoba koja implementira software
  3. Suradnik

6. Mogu li se vanjske savjetodavne i stručne usluge isplatiti partnerima na projektu, koje će njih izvršiti?
Partnerskim se organizacijama i njihovim zaposlenicima ne mogu plaćati troškovi za usluge koje ulaze u njihovu djelatnost nego se očekuje da ih one odrade u sklopu provedbe projektnih aktivnosti u kojima sudjeluju prema radnom planu. Neprihvatljivi su troškovi dodatnog dohotka za obavljanje poslova vezanih uz projekt na temelju ugovora o djelu za zaposlenike organizacije podnositelja ili partnerske organizacije koji istovremeno svoju redovnu plaću primaju na temelju ugovora o radu, kao i troškovi podugovaranja (nabava roba, usluga, radova) samih organizacija podnositelja ili partnerskih organizacija.

7. Je li prihvatljiv trošak prijevoda predgovora/pogovora, sažetaka članaka ili knjiga, lekture cijele knjige, koji su rezultat projekta na engleski jezik? Je li se pod vanjske savjetodavne i stručne usluge (prihvatljivi troškovi pod 61.6) smatraju i navedeni prijevodi?
8. Jesu li lektura i prijevod prihvatljivi trošak kao vanjske savjetodavne i stručne usluge?
Sukladno Natječaju za prijavu projektnih prijedloga, str. 10. Neprihvatljivi troškovi, troškovi prijevoda i lekture nisu prihvatljivi troškovi.

9. Putovanja za sve članove u trajanju do mjesec dana: znači li to do je trajanje putovanja svakog člana prjektnog tima do 30 dana sveukupno tijekom 36 mjeseci trajanja projekta, ili je to do 30 dana po putovanju i koliko maksimalno takvih putovanja onda može biti? Može li član projektnog tima npr. ići 15 dana naarhivsko istraživanje u Trst, potom drugom prigodom daljnjih 15 dana istraživanja u arhiv u Rimu i još k tome sudjelovati na tri simpozija svaki od 5 dana, što sveukupno iznosi 45 dana? Plaćaju li se u tom slučau svi putni troškovi?
Svako pojedino putovanje (bez obzira na to radi li se o istom članu tima ili o različitim članovima tima) može trajati do mjesec dana, ali je potrebno voditi računa o tome da ukupan iznos troškova u kategoriji Putni troškovi i troškovi mobilnosti ne smije premašiti 20% ukupnih traženih sredstava.

10. Može li kratkoročna mobilnost uključiti, osim arhiva pri inozemnoj znanstvenoj organizaciji s projekta, također i druge, za projekt relevantne i neophodne arhive u inozemstvu?
Troškovi kratkoročne mobilnosti (do šest mjeseci) prihvatljivi su samo za novozaposlene doktorande i poslijedoktorande na inozemnu znanstvenu organizaciju s kojom je ostvarena suradnja na projektu, tj. na kojoj je zaposlen suvoditelj predloženog projekta. S druge strane, putovanja povezana s aktivnostima projekta (u trajanju do mjesec dana) mogu se planirati za sve članove projektnog tima. Tu su uključene posjete suradničkim organizacijama, sudjelovanje na sastancima u vezi projekta, sudjelovanje na znanstvenim skupovima i predavanjima itd.

11. Je li se pod pripremom za tisak knjiga (pod Desimenicaija i publiciranje) smatraju: impaginacija, i izrada analitičkih i drugih indeksa?
Navedeni su troškovi prihvatljivi u okviru pripreme za tisak.

12. Kako se računa dnevnica suradnika iz inozemstva?
13. Tijekom nabave robe i usluga kako će institucija-nositelj, koja je obveznik Zakona o javnoj nabavi, objaviti natječaj za javnu nabavu (u čije ime - nositelja ili projekta) i kako je to moguće izvesti, ako se određena roba i usluga tehničkog i informacijskog karaktera uvozi iz inozemstva (EU)?
Odgovori na prethodna pitanja vezana su uz nacionalno zakonodavstvo te knjigovodstvene i računovodstvene prakse matične organizacije voditelja projekta te vas molimo da se vezano uz odgovor konzultirate s nadležnim službama svoje organizacije. Detaljne upute vezane uz pravdanje troškova bit će dane na provedbenim radionicama koje će biti organizirane po potpisu ugovora o dodjeli sredstava za voditelje projekata i zaposlenike njihovih organizacija.
Organizacija je dužna provesti postupak javne nabave robe i/ili usluga za potrebe projekta u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi. Organizacija voditelja projekta kao obveznik Zakona o javnoj nabavi i potpisnik ugovora o dodjeli sredstava provodi javnu nabavu za potrebe projekta.

14. Vezano za vanjske savjetodavne i stručne usluge: na koju instituciju se izdaje račun tj. s kim vanjski savjetodavac potpisuje ugovor o djelu (ako to nije ustanova nositeljica projekta)?
Ugovori o djelu sklapaju se između matične organizacije voditelja i vanjskih izvršitelja. Svi računi izdani u sklopu projekta moraju glasiti na matičnu organizaciju voditelja projekta, a također sve ugovore mora sklapati matična organizacija voditelja projekta.

15. Tko kupuje stručnu literaturu i tko ostaje vlasnik te literature nakon završetka projekta: je li moguće da se unaprijed definira tko iz ustanove-nositelja projekta, ustanove-suvoditelja, ili i iz drugih ustanova partnera će se, na kraju projekta, dodijeliti određeni naslovi iz stručne literature?
Računi za stručnu literaturu, kao i za sve druge izdatke s projekta, moraju glasiti na matičnu organizaciju voditelja. Vlasništvo pripada organizaciji voditelja projekta te se sve što se nabavlja u sklopu projekta mora nalaziti u njezinim prostorijama (osim u slučaju izvršenja specifičnih projektnih aktivnosti izvan matične organizacije). Ako se radi o opremi, ona mora biti navedena u njezinom imovinskom registru, a knjige moraju biti zavedene u knjižnici matične organizacije.

21. 12. 2018.

1. S obzirom na prihvatljivost izdataka do 31.12.2022., te vrijeme potrebno za zapošljavanje doktoranda, doktorand će imati na raspolaganju tri godine (ili maksimalno tri godine i tri mjeseca mjeseca), što je znatno kraće od ostalih doktorskih studija koje financira HRZZ (uobičajeno 4 godine) te drugi izvori financiranja. Je li ipak moguće produžiti rok za isplatu plaće doktorandu do 4 godine, tj. i nakon 31.12.2022.?
U prvoj verziji dokumentacije koja je objavljena na mrežnim stranicama naveden je krajnji datum  prihvatljivosti troškova 31. 12. 2022. godine.  S obzirom na to da će konačne verzije datuma biti navedene u konačnoj (obvezujućoj) verziji dokumentacije, moguće je da će doći do određenih odstupanja i pomicanja datuma, ali datum će biti vezan uz razdoblje prihvatljivosti troškova u okviru Europskoga socijalnog fonda te jednom kad je kao takav ugovoren, neće biti podložan produljenjima. 

12. 11. 2018.

1. Jesu li prihvatljivi troškovi dolaska suvoditelja projekta na sastanke u HR, te posjeta voditelja instituciji suvoditelja? Jesu li prihvatljivi troškovi bilo kojeg suradnika na projektu (bilo iz HR ili iz inozemstva) za sudjelovanje na znanstvenim skupovima i kongresima?

U okviru projekata financiranih u sklopu Programa znanstvene suradnje putni troškovi u trajanju do mjesec dana mogu se planirati za sve članove projektnog tima. Tu su uključene posjete suradničkim organizacijama, sudjelovanje na sastancima u vezi projekta, sudjelovanje na znanstvenim skupovima i predavanjima itd.

Za suvoditelja i suradnike iz organizacije u inozemstvu mogu se planirati putovanja do mjesec dana u Republiku Hrvatsku s ciljem prijenosa znanja, novih metoda i tehnologija.

Kratkoročna mobilnost odnosno putovanja do najviše 6 mjeseci može se planirati samo za novozaposlene doktorande i poslijedoktorande na inozemnu znanstvenu organizaciju s kojom je ostvarena suradnja na projektu, tj. na kojoj je zaposlen suvoditelj predloženog projekta.

24. 10. 2018.

1. Zanimalo bi me kako će biti regulirano plaćanje školarina doktorandima s obzirom da ta stavka nije navedena u dozvoljenim troškovima u ovoj verziji teksta natječaja, te dali će dozvoljeni troškovi uključivati i kratkoročne boravke ostalih sudionika na projektu (pored doktoranada).
Prema uvjetima natječaja matična organizacija zaposlenja doktoranda mora dati pismenu garanciju da će osigurati sredstva za trošak doktorskog studija. Sukladno uvjetima natječaja trošak školarine nije prihvatljiv iz sredstava projekta.
Sukladno uvjetima natječaja, kratkoročna mobilnost može se planirati samo za novozaposlene doktorande i poslijedoktorande na inozemnu znanstvenu organizaciju s kojom je ostvarena suradnja na projektu, tj. na kojoj je zaposlen suvoditelj predloženog projekta.

Natječajna dokumentacija

7. 1. 2019.

1. Piše li se projektni prijedlog u fonru Arial veličine 10, a prored bilo koji?
Sukladno uputi u Obrascu za prijavu molimo Vas da poštujete sljedeća ograničenja oblikovanja teksta: font Arial, veličina 10, desna i lijeva margina 2.0, donja margina 1.5, jednostruki prored.

16. 11. 2018.

1. Jedan od uvjeta koji treba zadovoljiti podnositelj projektnog prijedloga jeste iskustvo u vođenju projekata, pri čemu u popratnoj dokumentaciji – Obrascu za životopis voditelja projekta stoji: ''Navedite podatke o istraživačkim projektima koje ste vodili ili ste u njima sudjelovali. Uključite naziv, mjesto, trajanje projekta, vrijednost projekta.'' U svrhu dokazivanja iskustva vođenja projekta, smatra li se dovoljnim iskustvom:
  • vođenje projekta npr. Europskog socijalnog fonda ili TEMPUS-a, kojemu glavni cilj nije istraživanje a gdje je institucija podnositelja bila glavni korisnik ili prijavitelj projekta?
  • vođenje projekta npr. Europskog socijalnog fonda ili TEMPUS-a, kojemu glavni cilj nije istraživanje a gdje je institucija podnositelja bila partner na projektu?
  • vođenje znanstvenog projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (1990.-2013.)?
  • vođenje istraživačkog projekta financiranog sredstvima institucije a porijeklom sredstava višegodišnjeg institucionalnog financiranja znanosti?
Napomena:
Ova dokazana profesionalna iskustva pratilo bi iskustvo u istraživačkim projektima u kojima je podnositelj sudjelovao a bez da je bio voditelj projekta.

 
Iskustvo vođenja prethodnih projekata odnosi se prvenstveno na istraživačke projekte. Molimo Vas da o tome vodite računa pri navođenju projekata - tu svakako ulaze projekti MZO-a, projekti HRZZ-a i UKF-a, te svi istraživački projekti financirani iz drugih izvora (npr. ERC, Horizon 2020, NEWFELPRO). Relevantnost navedenih podataka procjenjivat će međunarodni recenzenti i panel za vrednovanje.